Zašto su požari u Europi postali tako razorni? Tucaković: 'Tako dobivamo sasvim novi problem'
O borbi s požarima razgovarali smo s glavnim vatrogasnim zapovjednikom Slavkom Tucakovićem
Požari nezapamćenih razmjera i dalje haraju Španjolskom i Francuskom. Vatra se približila na svega 15 kilometara od Bordeauxa. S jugozapada Francuske dosad je evakuirano više od 220 tisuća ljudi. U Španjolskoj je veći dio požara kod Madrida stavljen pod kontrolu, ali opasnost još nije prošla. Gori i kod Valencije.
O borbi s požarima u studiju RTL-a Danas razgovarali smo s glavnim vatrogasnim zapovjednikom Slavkom Tucakovićem.
Katastrofalni požari u Španjolskoj i Francuskoj. Jesu li to i najgori požari u Europi posljednjih godina?
Da, nažalost, ovo su katastrofalni požari. Nisu gotovi, još uvijek traju. Nažalost, odnijeli su i ljudske živote. U Španjolskoj je poginulo 14 osoba, a u Francuskoj i dva vatrogasca. Požari su iznimno opasni zbog svih uvjeta koji su se stvorili — dugotrajne suše, jakoga vjetra i spajanja požarnih fronti, pri čemu se oslobađa golema energija koja se dalje širi te nastaju dugačke fronte. Gusti dim onemogućuje, usporava i otežava gašenje. Ovdje imamo fenomen velikoga, katastrofalnog požara koji se približi gradovima, pa je potrebno evakuirati stanovništvo, što dodatno otežava rad vatrogasaca na terenu — kako zračnih tako i zemaljskih snaga.
Zbog čega ih je toliko teško obuzdati?
Teško ih je obuzdati. Kada postanu veliki, odnosno kada je energija koja isijava iznimno visoka, požari se brzo šire uslijed jakog vjetra. Pristup je težak, posebno ako je riječ o nepristupačnim područjima do kojih ne možete doći nikako osim iz zraka. A kada ste u zrakoplovu, dim i toplina otežavaju gašenje, pri čemu se stvaraju i dodatne mikroklime.
Iznimno je bitno kada DHMZ prognozira kakvo će biti vrijeme na tom području, jer požar stvara vlastitu mikroklimu. Osim samog požara, tu su dim i uzgon koji se javlja uslijed vrućeg zraka – sve to dodatno otežava situaciju.
Također, u zraku se pojavljuje puno neizgorenih plinova, a vegetacija je potpuno dehidrirana. To više nije požar klase A, nego prelazi u klasu B jer se pojavljuju eterična ulja. Time dobivamo sasvim novi problem.
Vatrogasci su na izmaku snaga. Postoji li mogućnost da i hrvatski vatrogasci krenu za Španjolsku i Francusku pomoći gasiti požare?
Naša je suradnja, posebno s kolegama u Francuskoj, iznimno dobra i velika. Bude li potrebno, vrlo smo brzo spremni uputiti ekipe u pomoć, no takav zahtjev još nije stigao.
Naravno, u kontaktu smo na svim razinama. Spremni smo pomoći iako je i kod nas situacija zahtjevna – vidimo kakvo je stanje i da se s požarima susrećemo svaki dan. Ipak, ako bude potrebno, tu smo. Francuzi su i nama pomogli mnogo puta; upravo su prošli tjedan četiri vozila stigla u Zadarsku županiju posredstvom veleposlanstva Francuske.
Francuska je prvi put u povijesti koristila Airbus A400M za gašenje požara. On ispušta retardant. Kako to točno djeluje?
Retardant je, ja bih rekao, usporivač. Retardant jednako usporivač. To je smjesa vode u kojoj se nalaze anorganske soli od umjetnog gnojiva, s dosta fosfora, malo gline i malo gume, ovisno o vrsti. Unutra je i bojilo koje označava gdje je retardant bačen. On ne gasi požar – sam naziv govori da ga usporava. Vrlo je bitno gdje će se baciti, na kojoj udaljenosti, je li pilot dobro uvježban i da se baca što dalje.
Koliko je to učinkovito u odnosu na kanadere koji grabe vodu?
Voda gasi, a ovo je usporivač. Znači, usporeno će napredovati, neće ugasiti, ali kad bacite retardant, to je dobra pomoć nakon koje slijedi gašenje vodom. On se rasprši na dugačku liniju i u sebi ima omekšivače kako bi što dublje prodro u biljku, odnosno u drvo.
Bi li bilo dobro to imati i u Hrvatskoj?
Dobro je to imati, ali moramo biti oprezni zbog ekološkog dijela. Ne smije se bacati blizu vode ili na određenu travu. Kod nas je krško tlo pa bi kemikalije lako došle do podzemnih voda. Za sada se uspješno nosimo vodom i pjenilima.
Kako stojimo ove godine što se tiče požara do današnjih dana?
Vidjeli smo zadnjih dana da je bilo puno požara, i većih i manjih. Samo na priobalju imamo zabilježeno 3200 požara, pri čemu je izgorjelo 7800 hektara površine. Požari nisu trajali po tri ili četiri dana, nego ih se uspijevalo ugasiti već prvog ili eventualno drugog jutra. Sjetimo se, imali smo požar i na području Visa, odnosno kod Komiže.
Koji je bio najzahtjevniji ove godine?
Ovaj na Korčuli bio je jako zahtjevan. Bio je zahtjevan i onaj na Hvaru, gdje su u jednom trenutku zaista bila ugrožena tri vatrogasna života – u zadnji čas su se izvukli. Morate biti uvježbani, spremni i hrabri jer se u takvim situacijama morate brzo snaći.
Požar kod Dicma uzrokovao je udar groma. Međutim, ljudski je faktor uvijek prisutan kao opasnost. Koja je vaša poruka čitateljima i njihovim gostima na Jadranu za ovu sezonu, kako bismo spriječili nove požare?
Udari groma ove su godine novi fenomen koji se učestalo događa na nepristupačnim područjima. To nam govori da se moramo pripremati za takve situacije. Na sastancima koordinacije za sustav domovinske sigurnosti već smo imali dva sastanka i ukazali na taj problem. Nećemo tu stati, nego se već moramo pripremati za ono što nas čeka za pet godina – krčiti teren, praviti putove da vatrogasci mogu prići te osigurati rute za evakuaciju ako zatreba. To su vrlo bitne stvari koje moramo napraviti.
Za kraj ćemo ipak završiti u puno pozitivnijem tonu. Imamo vam razloga i čestitati – čujemo dobre vijesti s Vatrogasne olimpijade. Što se osvojilo?
Hvala lijepa. Jučerašnji je dan bio veliki dan za hrvatsko vatrogastvo. Osim što uspješno gase požare, naši se vatrogasci uspješno i natječu. Hrvatska je osvojila dvije olimpijske medalje, odnosno dva svjetska zlata! Moramo pohvaliti Javnu vatrogasnu postrojbu grada Bjelovara koja je osvojila prvo mjesto i postala svjetski prvak, kao i žene iz DVD-a Palinovac. Žene iz Kaštel Sućurca bile su treće, a B-ekipa JVP-a Varaždin uzela je drugo mjesto. U konkurenciji od 173 natjecatelja, Hrvatska je osvojila dva zlata – to je veliki uspjeh.
Na kraju, poruka našim građanima i gostima: učinimo sve da do požara ne dođe. Dolazi toplinski val i potreban je velik oprez. Samo zajedničkim snagama – vatrogasci, policija, vojska, građani, gradonačelnici, načelnici i Vlada – možemo učiniti da do požara ne dođe, a ako dođe, da ga što prije ugasimo.