Ekstremne temperature i požari zahvatili su jug Europe. Čak osam zemalja bori se s aktivnim požarima, a toplinski val donosi nove probleme jer temperature će negdje rasti i iznad plus 45. 

Požar je noćas zaprijetio glavnom španjolskom gradu Madridu i odnio jedan život, a s vatrenom stihijom bore se i u Portugalu, Francuskoj, Turskoj, Bugarskoj, Italiji, Albaniji i Crnoj Gori, gdje gori na više lokacija. Ondje je situacija kritična jer riječ je o velikim šumskim požarima koji se brzo šire zbog jakog vjetra, oštećeni su domovi, ljudi evakuirani. 

U pomoć Crnoj Gori poslani su kanader i posada iz Hrvatske. 

"To je bio kaos. Vjetar je bio jak to se širilo nenormalnom brzinom. U trenutcima nisam znao što se događa", rekao je Rade Vuković iz Crne Gore.

"Sve što se može platiti, nadoknadit ćemo, ali uspomene koje su izgorjele ne mogu se nadoknaditi", rekla je Dragana Vuković iz Crne Gore.

Otac četvero djece poginuo u Crnoj Gori

Nažalost, tijekom napora u gašenju požara na području Crne Gore dogodila se teška nesreća. Vojnik Dejan Božović (42) izgubio je život, a njegov kolega Marko Iković (43) zadobio je teške ozljede kada se cisterna s vodom, kojom su se vozili, prevrnula i skliznula niz strmu padinu pored ceste za selo Kupusci u Kučima, priopćilo je Ministarstvo obrane Crne Gore, prenosi 24sedam.

TEMPERATURE DO  44°C /

Pakao kod Madrida: U požaru poginula jedna osoba, evakuirano 180 ljudi

"Mlađi narednik Božović bio je pripadnik 1. pješačke bojne, oženjen i otac četvero djece. U vojsci je služio od 2006. godine, a bio je topnik na minobacaču kalibra 120 mm," stoji u priopćenju Ministarstva.

Vojska Crne Gore, u suradnji s nadležnim tijelima, provodi istragu radi utvrđivanja uzroka i okolnosti nesreće.

Klimatske promjene jedan od ključnih razloga

Prema Europskom informacijskom sustavu za šumske požare - od početka godine izgorjelo je 227 tisuća hektara zemlje - više nego dvostruko više od prosjeka za ovo doba godine u posljednja dva desetljeća. Stručnjaci imaju objašnjenje.

"Klimatske promjene su sigurno jedan od ključnih razloga. Kada zagrijavamo atmosferu, više vode izlazi iz biljaka, isušujemo vegetaciju, vegetacija postaje zapaljivija", rekao je Stefan H. Doerr, profesor na Odjelu za znanost o šumskim i otvorenim požarima na Sveučilištu Swansea.

"Posljedica toga je ono što se sada i događa, a to je da je sezona požara diljem svijeta tijekom posljednja četiri desetljeća produljena više od 20 posto. Više je požara u svijetu, ne posvuda, ali osobito na sjevernoj hemisferi, posebno u ruralnim područjima i na Mediteranu. Često su ti požari i puno jači nego prije", dodao je.