Sve više Zagrepčana prijavljuje ugriz ove životinje, neki se i cijepili: Otkrivamo što se događa

Šišmiši posljednjih tjedana sve češće završavaju u zagrebačkim stanovima i kućama, no stručnjaci upozoravaju da zbog toga nema razloga za paniku. Ipak, kontakt s tim malim sisavcima može biti razlog za cijepljenje protiv bjesnoće.

Podaci pokazuju da je prošle godine zbog kontakta sa šišmišima u cijeloj Hrvatskoj cijepljeno 75 osoba. Ove godine situacija u Zagrebu zasad nije ni približno takva, ali brojke su zanimljive – samo u prva dva mjeseca godine zbog kontakta sa šišmišima cijepile su se 23 osobe.

To, međutim, ne znači da su ih sve šišmiši ugrizli.

"Ti slučajevi su vam zapravo jako rijetki. Recimo, od ova 23, mislim da je bilo svega par da znaju da ih je ugrizao šišmiš", objasnila je Nika Lazić, epidemiologinja iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar".

SLABO ISTRAŽENA VRSTA /

Nova prijetnja globalnom zdravlju: Sve što trebate znati o povratku smrtonosnog virusa

U zagrebačkom oporavilištu ove godine spasili 50-ak šišmiša

Istodobno, u Zagrebačkom oporavilištu za divlje životinje ove su godine zbrinuli oko 50 šišmiša.

Iako se njihova pojavljivanja u stanovima često povezuju s proljećem i naglim promjenama temperature, sada se bilježe i tijekom izrazito toplog vremena.

Razlog je jednostavan – približava se jesen, a mladi šišmiši tek uče letjeti.

"Sada, što smo bliže jeseni, imamo te mlade šišmiše koji uče letjeti pa tu imamo dosta gubljenja. Oni u tom svom hiru, dok uče i dok još nemaju savladan let, ulijeću svuda", rekao je Tvrtko Mataušić, veterinar u Zoološkom vrtu Grada Zagreba.

Visoke temperature dodatno im otežavaju situaciju pa šišmiši mogu biti i dehidrirani.

UZBUNA WHO-A /

HZJZ se oglasio zbog ebole: Evo kako se virus širi i koji su simptomi smrtonosne bolesti

Mogu se naviknuti na ljude, ali se ne mogu pripitomiti

Iako se pojedini šišmiši nakon nekoliko dana skrbi mogu činiti vrlo pitomima, to ne znači da ih se može dresirati poput psa.

"Ne može. U smislu pripitomiti je da oni, kako su društveni i kako radimo s njima svaki dan, nakon nekog vremena nas krenu prepoznavati. Znaju i glas, znaju i osobu i jednom kad oni nauče da mi njima ne radimo ništa loše, nego da ih hranimo, više neće htjeti gristi nego ćemo dobivati pusice i ostalo", objasnio je Mataušić.

A kako izgleda jedna takva "pusica"?

"Ne mogu vam trenutno pokazati, ali to vam bude... liže jezikom kao pas, samo što je puno sitniji pa to bude slađe", opisao je veterinar.

No takvo ponašanje nije nešto što se može jednostavno isprovocirati.

"Nikako. Ona je dosta, ovako, živac i od nje to nećemo doživjeti", dodao je Mataušić.

DOM ŠIŠMIŠA /

Otvorena sezona obilaska zagrebačke špilje Veternice: Nekoć su unutra živjeli nosorozi i leopardi

'Većina vrsta ne može probiti ljudsku kožu'

Šišmiši, kaže predsjednica Udruge za zaštitu šišmiša Tragus Mirna Mazija, imaju i reputaciju koja ih često nepravedno prati.

"Šišmiš ima tako male zube da većina vrsta koje su nam u blizini ne može uopće probiti kožu", istaknula je Mazija.

Najveća vrsta šišmiša koja živi u Hrvatskoj je veliki večernjak. Kada raširi krila, može izgledati impresivno – veličine je otprilike ljudskog dlana.

"On je velik kao naš dlan, ima krila ovako velika kad leti. Izgleda veliko kada je u zraku, no to je vrsta koja je vrlo rijetka. Hvatam je samo na Brijunima, primjerice, Kornatima. To su mjesta koja su daleko od ljudskih naselja", rekla je Mazija.

Vrsta koju će građani puno vjerojatnije vidjeti u svojim stanovima mnogo je manja. Riječ je o patuljastom šišmišu.

Ako se šišmiš nađe u stanu ili kući, najvažnije je ostati miran i omogućiti mu izlaz.

"Prva stvar, otvorio bih sve raspoložive prozore ili izlaze iz kuće da ta životinja, dok leti, može i izletjeti negdje", savjetuje Mataušić.

Ne treba ga pokušavati hvatati golim rukama niti tjerati na silu.

NEMA CJEPIVA NI LIJEKA /

Širi se novi virus, smrtnost mu je do čak 75 posto: Čeka li nas nova pandemija?

Vampirski šišmiši postoje, ali ne žive u Hrvatskoj

A što je s pričom da šišmiši piju krv? To nije mit, ali vrsta koja to čini ne živi u Hrvatskoj.

"To nije mit. Ima vam u Južnoj Americi ta vrsta vampir šišmiša. To su šišmiši koji dođu, naprave ranicu i lickaju zapravo krv svoje žrtve, plijena ili kako već", objasnio je Mataušić.

Na pitanje napadaju li i ljude, odgovorio je: "Čak i ljudi."

Ipak, razloga za strah u Hrvatskoj nema. Dodatnu sigurnost daje i podatak da u Europi nije zabilježen nijedan slučaj bjesnoće nakon ugriza šišmiša.

Šišmiši su stoga puno više korisni nego opasni – no ako ipak dođe do bliskog kontakta ili sumnje na ugriz, treba se javiti zdravstvenoj službi i postupiti prema njihovim uputama.