Nikad viđena suša hara Europom: 'Ne nestaje samo voda... Dođe mi da zaplačem'
Prvi put nakon više od 20 godina nuklearna elektrana Krško radila je na 80 posto kapaciteta. Zbog visokih temperatura rijeke Save smanjena je proizvodnja struje
Nikad niži vodostaji rijeka doveli su do gašenja ili smanjenog rada nuklearnih elektrana. Pati i poljoprivreda, brodski promet, turizam i svakodnevni život.
Nedostatak oborina rezultirao je i redukcijom vode te nizom poziva na štednju u brojnim hrvatskim gradovima.
"Imam osjećaj da ne nestaje samo voda, nego zajedno s njom i cijeli ekosustav. Iskreno, dođe mi da zaplačem zbog toga, jer ovo nije dobro", kaže jedna sugovornica.
"Ovo je tužna i zastrašujuća situacija te vrlo ozbiljno upozorenje", dodaje Krisztina Nemeth iz Budimpešte.
Dunav otkrio olupine ratnih brodova
Ovo je novo, potpuno drukčije lice Dunava, druge najdulje europske rijeke.
U jeku neviđene suše i rekordno niskih vodostaja, rijeka je otkrila olupine njemačkih ratnih brodova iz Drugog svjetskog rata. Prizori stižu od Mađarske, preko Srbije i Hrvatske.
Zbog niskog vodostaja Dunava u Bugarskoj vidljiv je i most dug 2,5 kilometra, star više od 1700 godina. Riječ je o ostacima Konstantinova mosta, impresivne rimske građevine.
"Stojimo točno iznad temelja koji su podupirali drvenu konstrukciju mosta", rekao je Volodya Popov, ravnatelj Regionalnog muzeja u Pleveni.
Nuklearka Paks na rubu gašenja
Zbog neviđenih vrućina Europa se suši. Dugotrajne visoke temperature paralizirale su i Mađarsku.
Nuklearna elektrana Paks, koja inače proizvodi oko polovice električne energije u zemlji, našla se na rubu potpunog gašenja zbog rekordno niskog vodostaja Dunava.
U Budimpešti je vanjska rasvjeta na zgradama i fontanama bila ugašena. Vlasti su apelirale i na građane da smanje potrošnju električne energije.
Mađarski premijer Peter Magyar poručio je:
"Dragi sugrađani, proteklih nekoliko dana obilježila je serija događaja bez presedana. Nikada prije nismo iskusili ovako velike vrućine, ovako ozbiljnu nestašicu vode, niti je vodostaj Dunava ikada bio tako nizak. No, isto tako, nikada prije nismo svjedočili ovakvom iskazu nacionalne solidarnosti."
Eksplozijama razbijali stijene u Dunavu
Slično je i u Poljskoj, Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Francuskoj, ali i Rumunjskoj.
Kontroliranim eksplozijama u Dunavu razbijale su se stijene kako bi se, zbog niskog vodostaja, preusmjerio tok rijeke i nuklearnoj elektrani Črna voda osigurala opskrba vodom.
Rumunjski premijer Ilie Bolojan izjavio je:
"Proglasio sam stanje pripravnosti na nacionalnoj razini tijekom cijelog kolovoza kao rezultat pada proizvodnje električne energije zbog suše i niskih količina vode u rijekama, posebno Dunavu."
'Nikad nisam doživio da je Drava ovako niska'
Problemi su stigli i do Hrvatske.
"U svojih 55 godina nikad nisam doživio da je Drava ovako niska. Bože moj, kud ta riba ode", rekao je Željko Popić iz Osijeka.
Suša u Hrvatskoj stvarala je velike probleme na rijekama, ali i poljima. Prizori stižu s inače plodnih baranjskih polja.
"Zrna skoro da i nema, nije se ni nalilo kako treba, nije bilo kiše kada je trebalo najviše", kaže poljoprivrednik Matej Omazić.
Pokazuje i posljedice ekstremne suše.
Krško smanjilo proizvodnju
Prvi put nakon više od 20 godina nuklearna elektrana Krško radila je na 80 posto kapaciteta. Zbog visokih temperatura rijeke Save smanjena je proizvodnja struje.
Ministar gospodarstva uvjerava da zbog toga računi za struju neće biti veći.
Na pitanje može li doći do poskupljenja struje, odgovorio je:
"Ne može do poskupljenja, mi vodimo računa o sigurnosti opskrbe, opskrba je u Republici Hrvatskoj sigurna. Imamo stabilnu proizvodnju i razmjenu. Tako da sustav je siguran", rekao je Ante Šušnjar.
Gradovi pozivaju na štednju vode
Da do još većih problema s vodom ne dođe, upozoravalo se od Istre, preko Daruvara i Zadra pa sve do Krka.
Brojni gradovi i općine zbog suše i povećane potrošnje uveli su mjere štednje pitke vode.
"Moramo biti pažljivi i oprezni, zato smo pozvali ljude na određene mjere štednje, da budu pažljivi s vodom. Nisu to nikakve značajne mjere štednje, ali da ne troše vodu bez razloga. Tako smo i mi, recimo, u ovim našim prekrasnim parkovima smanjili vodu za 30 posto", rekao je Daniel Strčić, nezavisni načelnik Općine Punat.
I nije riječ samo o Hrvatskoj. Ograničenja korištenja vode nametnuta su u brojnim susjednim zemljama, gdje živi oko 20 milijuna stanovnika.
A koliko je suša opustošila Dunav, pokazuju i satelitske snimke.
Prema podacima Svjetske meteorološke organizacije, Europa je i službeno kontinent koji bilježi najbrži porast temperatura na planetu.