Zvona zvone, ali nema tko voditi misu? Hrvatska ostaje bez redovnika, broj pao za tisuću
Drastičan pad broja redovnika i redovnica! U manje od deset godina, Crkva u Hrvatskoj ostala je bez njih tisuću. Podaci su to Hrvatske redovničke konferencije. A zašto se mladi sve rjeđe odlučuju na redovnički poziv?
Zvone zvona nakon nedjeljne mise, a u Crkvi sve manje onih koji bi mise vodili. Broj redovnika i redovnica pao je za čak tisuću.
"Zato što je to za neke sramotno, odlučiti se za takvo nešto zbog društva. Nekako, o vjeri se priča kao da je to nešto sramotno, a ne kao nešto čime bismo trebali biti ponosno", smatra Matea Matanić iz Zagreba.
Pa i oni mladi koji na misu redovito dolaze, predlažu rješenje problema - Crkva mora raširiti svoja vrata.
"Mislim da Crkva treba biti otvorena i imati stav koji je imao Isus - a to je da prihvaća sve u Crkvu", napominje Splićanka Marija Visković.
Hrvatska ima 3200 redovnika
U Hrvatskoj djeluje 77 redovničkih zajednica, od kojih 54 ženske i 23 muške. U Hrvatskoj je 3200 redovnika.
Zavirili smo u kapelicu jednog od najstrožih redova, klarisa, koje žive u samostanu bez izlaska u svijet.
Nove statistike sestru Mariju ne čude.
"Vrlo se malo djece rađa i ne može biti kao nekad što se rađalo u jednoj obitelji po petero i desetero", ističe Marija Hedviga, članica Reda svete Klare.
Osim demografske realnosti, velika je briga kako priznati želju za zaređenjem i sebi i drugima. Najbolje to zna fra Stjepan Brčina, koji je radio kao građevinar, a onda s 26 godina preokrenuo život.
"To je bila intenzivna godina razlučivanja i prepoznavanja znakova, lomljenja unutar sebe i prihvaćanja tog poziva - je li to za mene, hoću li uspjeti, hoću li moći završiti fakultet. Dosta je danas i to što će drugi reći, što će reći roditelji i prijatelji kad saznaju", govori fra Stjepan, član Hrvatske provincije svetog Jeronima franjevaca konventualaca.
Poziv u nepoznato
Otkad je preuzeo službu odgojitelja na Svetom Duhu, broj učenika u njegovoj je župi narastao s dva na 18. A sve češće dolaze stariji kandidati u tridesetim godinama.
"To su sad ljudi koji imaju već karijeru i dobar posao, debelo iskustvo životno iza sebe i sad odjednom trebaju prekinuti sa svim tim i ići u nešto nepoznato", dodaje.
Više je takvih priča unutar crkvene zajednice.
"Ne zaboravimo u svojoj mladosti, kakvi su danas mladi, da smo i mi bili nekad takvi i da nismo baš uvijek bili ok. Neko vrijeme isto nisam baš bila redovita vjernica, međutim, evo nakon jedne ispovijedi doživjela sam susret s Gospodinom Isusom Kristom", prisjeća se sestra Hedviga.
Da bi više ljudi doživjelo takav susret, mladi predlažu:
"Puno više mladih edukatora, puno više mladih u crkvi, nešto što bi mladima moglo pomoći, neka putovanja zajednička crkvena i takvo nešto", kaže Matea Matanić.
U zemlji u kojoj se oko 80 posto građana izjašnjava kao katolici, Crkva će se morati potruditi da tako i ostane.