Hrvoje Cvijanović, profesor na Fakultetu političkih znanosti koji je i za vrijeme rata u nekoliko navrata bio na prvim linijama fronte u Ukrajini gost je RTL-a Danas. 

Bili ste na ratištima, volontirali pomagali Ukrajincima - Putin ih je mislio slomiti za tri dana, izdržali su četiri godine. Koliko Ukrajinci još imaju snage za borbu?

Najave su bile da će Ukrajina praktički pasti u roku nekoliko dana. Ono što je Putin napravio, mobilizirao je Ukrajince, ojačao je njihov identitet više nego što su i sami Ukrajinci mislili da mogu. Tako da, ono što se dogodilo je da je ukrajinski identitet ojačao, što se kaže 'što se krvlju brani, ne pušta se lako'. Ukrajina je nakon svega ovoga postala puno jača, za razliku od 2014. kada je počeo sukob - kada je Rusija anektirala Krim i krenula sa sukobom u Donbasu - danas su Ukrajinci puno spremniji i neslomljivi. Kod njih često imate natpise 'Ukrajina ili smrt' što pretpostavlja da može postojati samo Ukrajina, druga opcija ne dolazi u obzir. 

'FALE MI...' /

Tisuće Ukrajinaca našle su dom u Hrvatskoj: Leonid (13) nikoga neće ostaviti ravnodušnim...

Mirovni pregovori zapinju, pogotovo oko zahtjeva za Donbas. Kako bi prihvaćanje takvih zahtjeva utjecalo na sve ljude koji su na bilo koji način dotaknuti, pogotovo na ljude koji su izgubili članove svoje obitelji? 

Puno sam vremena proveo tamo. Od volontiranja, krenuo sam u jedno znanstveno istraživanje  o motivacijama, koliko su ljudi spremni izdržati i boriti se. Sve što se toga tiče na kraju se svodi na pitanje pravednog mira. Često puta političari kažu da je pravedan mir nemoguć. Međutim, svi koji su izgubili svoje ljude, koji se bore u Ukrajini deset i više godina, koji su ostavili iza sebe svoje najbliže, neki i izgubili svoje najbliže, oni sa bilo kojim scenarijem koji bi pretpostavljao odustajanje od teritorija se ne bi mogli pomiriti. Ono što sam ja doživio kroz razgovor u Pokrovsku, Konstantinovki, Kupjansku, svim tim mjestima koja su na samoj liniji sukoba, pokazuju da ljudi imaju nevjerojatnu otpornost, da je pitanje pravednosti i dugotrajnog mira ono što očekuju. Ono što priječi bilo kakvu priču o odustajanju od teritorija je i ukrajinski ustav koji ne dopušta teritorijalne pretenzije.

A Zelenski kaže da bi Ukrajinci na referendumu eventualno mogli pristati na zamrzavanje linija, vjerujete li u to? 

Ne vjerujem. To su neke stvari koje sada izlaze u javnost, ali sama činjenica zamrzavanja linija paradoksalno ide u korist Rusiji. Ako pogledate situaciju u Moldovi od početka '90-ih ili Gruziji isto od početka '90-ih pa još 2000-ih kada je bio rat u Gruziji, išlo je na korist Rusiji s obzirom da je Rusija na taj način spriječila te države da se integriraju prema Zapadu, da uđu u euroatlanske integracije. Zamrzavanje sukoba na način koji ne bi Ukrajini išao u korist, nije moguć. Samo zamrzavanje sukoba u kojem bi se prekinula trenutna ratna događanja, eventualno bi Ukrajina pristala, ali to ne bi značilo odustajanje od granica. 

RAT KOJI JE SVE RAZOTKRIO /

Umirovljeni hrvatski general tvrdi: 'Ovo će imati izravne posljedice i na Hrvatsku'

Iz Vašeg iskustva, kada govorimo o reputaciji Zelenskog - znamo da se izbori ne mogu održati zbog ratnog stanja, ali isto tako znamo da je opterećen korupcijskim aferama u svojim redovima. Kakav ste dojam stekli kroz vrijeme koje ste tamo proveli? 

Kao i svugdje, kao što se sjećate i kod nas u ratu, uvijek je bilo kritike i kritičara. Najviše kritika uvijek ide u onim mjestima koja najviše trebaju potporu. Sjećate se kod nas u Dubrovniku i Vukovaru. Međutim, danas da se pita - kad pogledate po nekim istraživanjima javnog mnijenja - Zelenski i dalje ima potporu oko 60-70 posto i Ukrajinci nisu skloni, bez obzira na ove kritike, mijenjati vlast dok se ne završe sukobi. I da se razumijemo, sama tranzicija vlasti, to ne bi značilo - koliko god da Putin ili Trump znaju u javnosti zagovarati - da bi ta tranzicija išla u korist jednome ili drugome. Ili bi možda, recimo hipotetski, Zalužni pobijedio.

A vjerujete li Vi da je pobjeda Ukrajinaca moguća? Što bi za njih značila pobjeda?

Vjerujem u pobjedu. Vjerujem da je Rusija već poražena time što nije porazila Kijev u roku od tjedan dana. Mi smo se nadali da će Ukrajina možda 2022. - kada su imali one uspješne ofenzive - i brže okončati rat međutim, pobjeda se, kao i u našem Domovinskom ratu, nekada mora duže pričekati. Ono što mislim da je cilj Ukrajine je obnoviti svoj suverenitet, doći na svoje granice. U ovom spletu okolnosti to trenutno nije moguće kada Ukrajina nema dovoljno oružja. Ali pobjeda je za njih upravo to - da se vrate na svoje granice. Rusija ne može pobijediti, to je sigurno. 

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

Ovo je četvrta tužna obljetnica. Što se Vama čini, hoćemo li Vas morati zvati i za petu? 

Ja se nadam da ćemo se vidjeti i ranije, da govorimo o obnovi ukrajinske državnosti, suvereniteta, na čitavom teritoriju. Međutim, ovaj rat je rat iscrpljivanja i mi nikada ne znamo koliko su strane spremne žrtvovati. Ukrajinci nemaju što izgubiti. Oni su već sve stavili na kocku, to je za njih egzistencijalni rat. Ja se nadam da se boljom prilikom vidimo, da možemo govoriti o obnovi.