Cijene već dvije godine iste, ali stručnjak zloslutno predviđa: 'Neće ih imati tko kupiti'
Hrvatska je u prvoj polovici ove godine, unatoč afričkoj kugi, izvezla gotovo 13 posto više svinja nego lani, ali po jeftinijim cijenama. Kako svinjetine nemamo dovoljno - istodobno smo uvezli 33 tisuća tona svinjskog mesa. Što veći izvoz živih životinja i uvoz mesa znači za naše novčanike?
Posjetili smo mesnicu kojoj su cijene odojka u posljednje dvije godine – iste.
"Na svakoj cijeni piše koja je cijena bila 30. svibnja, evo – imamo iste cijene i sada", govori nam mesar Dragan Nević.
I tako od mesnice do mesnice.
"Cijena u maloprodaji nije divljala, posljednjih godinu dana relativno je stabilna", govori nam Nikola Pohovski, veterinar u mesnici.
"Svinjetina je kod nas skoro dvije godine ista. Uz sve bolesti, bilo bi logično da je poskupila, međutim nije, ostala je ista", smatra Stjepan Munić, mesar iz Zagreba.
Ali zato otkupne cijene živih svinja padaju prema podacima EUROSTAT-a i to diljem Europe. Najniže su trenutačno u Belgiji, Češkoj, Mađarskoj i Hrvatskoj gdje su pale ispod 200 eura za 100 kilograma.
Veliki gubici
Smanjenje otkupnih cijena u Hrvatskoj za naše uzgajivače znači izvoz po boljim cijenama u one članice gdje su cijene ipak više. A prema podacima Državnog zavoda za statistiku, izvoz svinja iz Hrvatske u prva četiri mjeseca ove godine veći je za gotovo 13 posto u odnosu na lanjski.
"Oni s manjim brojem svinja doći će u situaciju da će imati skupe svinje, prodavat će ih skupo i neće ih imati tko kupiti", kaže nam Ivo Grgić, profesor agroekonomike na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.
Svake nedjelje na portalu Net.hr čitajte serijal 'Iz Grgić kuhinje' gdje uz pomoć prof. Ive Grgića donosimo recepte iz djetinjstva.
No uzgajivači smatraju da su gubici i veći.
"Naši proizvođači gube 1,21 eura na kilogram, što na svinjama od 145 kilograma znači i do 30 eura, a to su veliki gubici", zaključuje Antun Golubović, predsjednik odbora za svinjogojstvo pri Hrvatkoj gospodarskoj komori (HPK).
Kako bi se gubitci smanjili u HPK su, kažu, predlagali Ministarstvu poljoprivrede uvođenje ugovorne proizvodnje.
U Ministarstvu kažu da su im ruke vezane bez pristanka sve tri strane - uzgajivača, prerađivača i trgovaca. No nude novo rješenje i to Program obnove svinjogojske proizvodnje vrijedan 180 milijuna eura.
"Dodatno smo donijeli i konkretnu mjeru kojom sa 10 milijuna eura godišnje omogućavamo proizvođačima da povećaju broj krmača na svojim gospodarstvima", objašnjava Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.
Novčanici Hrvata neće se isprazniti?
Ta mjera trebala bi smanjiti troškove proizvodnje i ali uvoz svinjskog mesa. U prva četiri mjeseca ove godine u Hrvatsku stiglo čak 33 tisuća tona svinjetine, vrijedne 98 milijuna eura.
"Nekad smo imali 25 posto veću proizvodnju od potreba u EU, sad je to 15 posto više od potreba. Svi ti viškovi se prelijevaju na naše istočno tržište – Republiku Hrvatsku", smatra Golubović.
Kad Europa prestane proizvoditi tolike viškove meso će poskupjeti - smatraju u Komori. No agroekonomisti kažu da se novčanici Hrvata neće isprazniti.
"Vrlo malo se prelijevaju cijene izvana na hrvatsko tržište tako da možemo očekivat iste cijene kao i prošle godine", objašnjava Grgić.
Još veća utjeha će biti, ako cijene svinjetine padnu.
403 Forbidden