Vođa palube trajekta Lastovo tvrdio je da 'nema rampa kuda ići'. Par minuta poslije ubila je trojicu pomoraca
Nesreća je to koja je duboko uzdrlama hrvatsku pomorsku zajednicu i zauvijek obilježila živote posade Jadrolinijinog broda
Boško Kostović (58) iz Vinišća, Marko Topić (38) iz Solina i Denis Šarić (54) iz Zadra na današnji su dan prije godinu dana otišli na posao ne znajući da će im ulazna rampa trajekta Lastovo okončati život u malološinjskoj luci. Deset tona teška konstrukcija poklopila je vođu stroja i dvojicu kormilara dok su obavljali provjere prije nego što su trebali pustiti nove putnike na ukrcaj. Teško ozlijeđenog prvog časnika palube vatrogasci su spasili iz mora.
Vidjevši stravičnu nesreću, jedan zaposlenik Jadrolinije satima je sjedio u šoku kraj broda na suncu.
Nesreća je to koja je duboko uzdrlama hrvatsku pomorsku zajednicu i zauvijek obilježila živote posade tog broda.
Prema nacrtu izvješća Ministarstva prometa, mora i infrastrukture, za tragediju su odgovorni HDZ-ov predsjednik uprave David Sopta, zapovjednik broda Goran Đolonga i Jadrolinija.
Smijenjena uprava Jadrolinije
Uprava Jadrolinije na čelu sa Soptom smijenjena je šest mjeseci nakon tragedije, a Ministarstvo pokrenulo postupak protiv njega.
Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) u međuvremenu je pokrenulo istragu protiv zapovjednika broda, prvog časnika palube i vođe palube, ali ne i smijenjenog šefa Jadrolinije što je izazvalo zgražanje Sindikata pomoraca Hrvatske. On je, uz članove Strukovnog sindikata pomoraca Jadrolinije prosvjedovao u znak potpore kolegama.
Glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske Neven Melvan ocijenio je neozbiljnim podizanje optužnice protiv pomoraca, navodeći da će njihov život biti obilježen tragedijom.
Kako je došlo do nesreće i što napraviti da se ona ne ponovi, Agencija za istraživanje nesreća detaljno je opisala na 130 stranica dokumenta.
Trajekt je u luku na Malom Lošinju kobnoga dana lanjskog kolovoza stigao 15 minuta ranije. Rampa je spuštena na rivu pristaništa te su iskrcani svi putnici i vozila.
"Sukladno prethodnom dogovoru zapovjednika i članova posade, koji se odvio ranije istog dana, da će se obaviti provjera brtve pramčanih vrata ('vizira') kako bi se utvrdilo njeno stanje i potrebe izrade remontnog iskaza za godišnji remont broda nakon turističke sezone, odmah po iskrcaju putnika i vozila, posada broda je počela pripremne radnje za podizanje pramčane rampe i dopreme alata. Utvrđeno je da je jedini alat postavljen na mjestu pregleda bio daska za pristup pramčanom dijelu broda ispod rampe", stoji u izvješću Ministarstva.
Rekonstrukcija užasa
"Zapovjednik je, zapisom u brodskom dnevniku, naveo da je on osobno zatražio provjeru brtve pramčanih vrata jer je on jedini upoznat s time, a što je potvrdio i u izjavi. Da je zapovjednik broda smatrao potrebnim samostalno obaviti provjeru brtve pramčanih vrata, potvrđuje i izjava prvog časnika palube, koji je naveo da su provjeru planirali obaviti zapovjednik broda i vođa stroja kada je rampa podignuta", dodaje se.
Između 14.55 i 15.03, zapovjednik broda dobio je poziv prvog časnika palube koji je potvrdio da se rampa može podići za pregled brtve. Zapovjednik broda primijetio je da je rampa podignuta, ali nije mehanički osigurana od pada kao i da poluge za mehaničko osiguranje rampe nisu bili na svome mjestu.
Kako bi naložio posadi da osigura rampu, zapovjednik broda je neuspješno pokušao dozvati vođu palube. Misleći da ga ne čuje zbog buke hidraulične sisaljke rampe, isključio ju je.
Kada je konačno sreo vođu palube, naložio mu je osiguranje rampe na što mu je kolega odgovorio: "Nema rampa kuda ići".
"Nemojmo se za*ebavati, netko to mora odmah zabraviti", odgovorio mu je zapovjednik. U trenutku kada je zapovjednik ponovno počeo govoriti kako ju treba osigurati, rampa je pala i poklopila četiri člana posade.
Prema izvješću Ministarstva, od kada je zapovjednik primijetio da rampa nije osigurana do njezinog pada prošle su dvije minute.
Na brodu je u kobnim trenucima bilo 16 članova posade. Istraga je utvrdila da nisu bili pod utjecajem alkohola, ali uočila niz propusta u funkcioniranju Jadrolinije. Otkriveno je, između ostaloga, da članovi posade nisu bili na odgovarajući način upućeni u sustav podizanja, spuštanja i osiguranja pramčane rampe, kao i u to da se rampu ne smije zadržavati u bilo kojem položaju osim donjem (kada je oslonjena na obalu), i gornjeg položaja, u kojem mora biti mehanički osigurana.
Brod odlazi u povijest
Odvjetnik Šime Savić, opunomoćenik obitelji poginulih pomoraca i pomorca ozlijeđenog u teškoj nesreći Jadrolinijinog broda ranije ove godine najavio je potpisivanje izvansudske nagodba o odštetama. Radniku koji je stradao na poslu poslodavac je dužan platiti odštetu sukladno zakonu, a poslodavac bi se eventualno mogao osloboditi odgovornosti ako bi dokazao isključivu i krajnju odgovornost radnika.
S obzirom na to da ovdje toga nema, poslodavac je dužan platiti odštetu obiteljima poginulih i ozlijeđenom pomorcu, pojasnio je Savić.
Iz Jadrolinije su najavili kako potpisivanje nagodbe za naknadu štete u ukupnom iznosu od oko 410.000 eura. Ističu da će obitelji pomoraca od Jadrolinije dobiti više nego što im zakonski pripada. Obiteljima su na raspolaganju od prvog dana, a tako će biti i dalje.
Inače, trajekt Lastovo dugačak 72,7 metara i širok 13,6 metara, koji je u Jadrolinijinoj floti drugih 47 godina, više neće ploviti. Brod obilježen ovom tragedijom, a koji je sagrađen još 1969. godine u Japanu, službeno ide u staro željezo nakon što je raspisan natječaj za njegovu prodaju.
POGLEDAJTE VIDEO: U Rijeci i Splitu održan je prosvjed pomoraca, mirno okupljanje u znak podrške trojici kolega osumnjičenih u tragediji koja se dogodila na trajektu Lastovo
403 Forbidden