Strah od petka 13. toliko je duboko ukorijenjen u zapadnoj kulturi da ima i vlastiti medicinski naziv: paraskevidekatriafobija. Za milijune ljudi diljem svijeta, ovaj dan predstavlja zlokoban predznak, datum kada treba biti posebno oprezan, odgoditi važne odluke, putovanja ili čak izbjegavati izlazak iz kreveta.

Procjenjuje se da globalno gospodarstvo na svaki petak 13. izgubi stotine milijuna eura jer ljudi izbjegavaju sklapanje poslova i velike kupovine.

No, je li ovaj strah utemeljen samo na drevnim mitovima ili ga je kroz povijest potvrdila serija tragičnih događaja? Pogled na neke od najvećih katastrofa koje su se dogodile upravo na ovaj datum otkriva zašto se praznovjerje i danas čvrsto drži.

Početak zloglasne reputacije

Iako se korijeni praznovjerja o broju 13 i danu petku mogu pronaći u nordijskoj mitologiji i kršćanskoj tradiciji, jedan povijesni događaj često se navodi kao moderni izvor zloglasne reputacije ovog datuma.

U petak, 13. listopada 1307. godine, francuski kralj Filip IV. naredio je masovno uhićenje vitezova templara, jednog od najmoćnijih i najbogatijih viteških redova u Europi.

Tisuće vitezova diljem Francuske bile su zarobljene, mučene kako bi priznale herezu i na kraju pogubljene, a red je uništen. Taj brutalan i iznenadan pad moćne organizacije ostavio je dubok trag u kolektivnoj svijesti, povezujući petak 13. s izdajom, nesrećom i propašću.

Foto: Profimedia

Tragedije koje su obilježile 20. stoljeće

Tijekom 20. stoljeća, niz katastrofa dodatno je zacementirao status petka 13. kao ukletog dana. U Australiji je petak, 13. siječnja 1939., ostao zapamćen kao "Crni petak" zbog katastrofalnih šumskih požara koji su uništili gotovo dva milijuna hektara zemlje u državi Victoriji i odnijeli 71 život.

Godinu dana kasnije, 13. rujna 1940., tijekom njemačkog bombardiranja Londona, pet bombi palo je na Buckinghamsku palaču dok su se u njoj nalazili kralj Đuro VI. i kraljica Elizabeta. Kraljevski par je preživio, ali je događaj potresao naciju.

ISKORISTITE IH /

Ovi pokloni za Valentinovo donose sreću u vezama: Kažu da su recepti za vječnu ljubav

Jedan od najmračnijih dana u povijesti zrakoplovstva bio je petak, 13. listopada 1972. godine. Toga dana, urugvajski zrakoplov s ragbijaškom momčadi srušio se u Andama, započevši nevjerojatnu 72-dnevnu borbu za preživljavanje koja je postala poznata kao "Čudo u Andama".

Istog dana, zrakoplov sovjetske kompanije Aeroflot srušio se pokraj Moskve, pri čemu je poginulo svih 174 putnika i članova posade, što je tada bila najgora zrakoplovna nesreća u ruskoj povijesti.

Ne možemo zaboraviti ni ciklon Bhola, jednu od najsmrtonosnijih prirodnih katastrofa ikada, koji je 13. studenog 1970. pogodio današnji Bangladeš i usmrtio između 300.000 i pola milijuna ljudi.

Foto: Profimedia

Brod Goliata i potonuće Coste Concordije

U novijem sjećanju, najupečatljiviji događaj koji je potvrdio strahove praznovjernih dogodio se u petak, 13. siječnja 2012. godine. Luksuzni talijanski kruzer Costa Concordia, div vrijedan 450 milijuna eura, nasukao se i djelomično potonuo kod obale otoka Giglio.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

Brod je prevozio više od četiri tisuće putnika i članova posade kada je udario u greben, što je rezultiralo smrću 32 osobe. Nesreća, uzrokovana riskantnim manevrom kapetana Francesca Schettina koji je kasnije osuđen na zatvorsku kaznu, postala je globalni medijski spektakl.

Ironično, mediji su ubrzo otkrili da je brod od početka pratio loš znak: prilikom krštenja 2006. godine, boca šampanjca nije se razbila o trup broda, što se među pomorcima smatra predznakom nesreće.