Ladislav I. poznat i kao sveti Ladislav, bio je mađarski kralj koji je vladao od 1077. do 1095. iz dinastije Arpadovića. Kanoniziran je 29. lipnja 1192. godine i legenda ga prikazuje kao pobožnog viteškog kralja. Popularan je kao svetac i u zemljama u susjedstvu Mađarske gdje mu je podginuto više crkava.
Ovo je mjesto gdje se kralju Ladislavu u snu ukazala Djevica Marija, sve ostalo je povijest
Dao je osnovati Zagrebačku biskupiju te je svetac suzaštitnik zagrebačke katedrale. Jedan od oltara posvećen je njemu, gdje se nalazi i njegov kip.
Njegovim osvajanjem sjevernog dijela Hrvatske započela je stoljetna vezanost Hrvatske kao zasebne kraljevine koja će biti podložna Kruni sv. Stjepana uz Ugarsku.
Mnogima nepoznata zanimljivost iz njegova života kaže da je krajem 11. stoljeća zaspao u šumi i pritom sanjao Djevicu Mariju koja mu je naredila da na tom mjestu sagradi crkvu. Jednom nakon što se probudio, odlučio je taj san pretvoriti u stvarnost.
Ladislav je iz tog razloga dao sagraditi utvrđeni samostan s Djevicom Marijom kao njegovom zaštitnicom. Posljedično jhe uspostavio rimokatoličku dioceziju s rumunjskom Oradeom unutar utvrde.
Kroz povijest tvrđava je služila kao sigurno utočište za mnoge vladare, od kojih su najpoznatiji pripadali Osmanskom i Habsburškom carstvu. Unatoč brojnim pokušajima osvajanja, uključujući napade Tatara, Osmanlija, transilvanijskih izbjeglica i Austrijanaca, tvrđava je pala u ruke napadača samo tri puta.
U 14.stoljeću tvrđava je nadograđena te postaje heptagonalna tvrđava s kulama i bedemima, dok su južni zidovi činili dio gotičke biskupske palače. Između 1342. i 1370. u Oradei je sagrađena gotička katedrala s osmerokutnim oltarom i dvjema kulama.
Legenda iz bitke za Mogjorod glasi da je Ladislav imao viziju anđela koji je stavljao krunu na glavu njegovog starijeg brata, što je predvidjelo pobjedu nad njihovim rođakom Solomonom za prevlast u Mađarskoj.
Kip sv. Ladislava bio je prvi proto renesansni konjanički kip na javnom trgu u Europi.
Ladislavova smrt 1095. godine označila je kraj jednog razdoblja političke stabilnosti za Ugarsku.
Kraljica Marija, kralj Ladislav I. i Žigmund Luksemburški pokopani su u gotičkoj katedrali u Oradei koja je uništena tijekom turskih osvajanja.
Nakon smrti, Ladislav je proglašen svetim, a njegova ostavština predmeti su štovanja diljem Ugarske i svijeta, posebno zbog njegove poznate pobožnosti i predanosti crkvi.
Njegovo doba označilo je početak višestoljetne hrvatsko-ugarske državne zajednice.
Kralj Sigismund ugostio je Vladislava, kralja Poljske, kod groba Svetog Ladislava u katedrali u Oradei 1896. godine.
Ovdje je pokopan Konrad iz Budima i njegova žena Ana, čije duše počivale u miru. Grobnica je napravljena od vapnenca i otkrivena je tijekom arheoloških istraživanja 2012. godine.
Danas je tvrđava poznata kao turistička i kulturna znamenitost koja sadrži muzej i ugoščuje razne izložbe koje prikazuju povijesnu baštinu Oradee.