403 Forbidden
403 Forbidden
403 Forbidden
403 Forbidden
Godina na izmaku ponovno je donijela pregršt uspjeha za hrvatske sportašice i sportaše na međunarodnim natjecanjima diljem svijeta. Od zimskih sportova i snježnih padina, preko rukometne euforije na domaćem terenu, do dominantnih nogometnih kvalifikacija i medalja u borilačkim, vodenim i streljačkim sportovima, 2025. ostat će upisana kao još jedna godina u kojoj je Hrvatska potvrdila svoj status sportske velesile. Ovo su trenuci koji su obilježili sportsku godinu za nama.
Zrinka Ljutić na krovu svijeta: Kristalni globus stigao u Hrvatsku
Dvadesetjednogodišnja Zagrepčanka Zrinka Ljutić pamtit će 2025. kao godinu u kojoj su se njezini snovi počeli ostvarivati. Nakon što je krajem 2024. u austrijskom Semmeringu ostvarila svoju prvu pobjedu u Svjetskom kupu, nastavila je nizati fantastične rezultate. Trijumfirala je pred brojnim hrvatskim navijačima u Kranjskoj Gori te u francuskom Courchevelu, a kruna sezone stigla je u obliku Malog kristalnog globusa. Osvajanjem titule najbolje slalomašice svijeta, Zrinka se pridružila velikanima hrvatskog skijanja, Janici i Ivici Kosteliću, kao treća osoba iz Hrvatske s ovim prestižnim trofejem u rukama. Njezina dominacija na stazi potvrdila ju je kao jednu od najvećih zvijezda svjetskog skijanja.
Rukometna bajka sa srebrnim krajem i oproštaj kapetana
Najveći sportski događaj u Hrvatskoj bez sumnje je bilo Svjetsko prvenstvo za rukometaše, kojem je Hrvatska bila jedan od domaćina. Nošeni fantastičnom podrškom s tribina u Poreču, Varaždinu i Zagrebu, izabranici Dagura Sigurdssona stigli su do finala, izazvavši val euforije diljem zemlje. U polufinalu je u krcatoj zagrebačkoj Areni pala moćna Francuska, u utakmici koja će se pamtiti po nevjerojatnoj atmosferi i emocijama. U finalu u norveškom Bærumu, prejaka je ipak bila nepobjediva Danska, koja je slavila s 32:26. Unatoč porazu, rukometašima je priređen veličanstven doček u Zagrebu, a turnir će ostati upamćen i po oproštaju legendarnog kapetana Domagoja Duvnjaka od reprezentativnog dresa.
Vatreni furiozno do Svjetskog prvenstva
Hrvatska nogometna reprezentacija obilježila je godinu na najbolji mogući način, osiguravši plasman na Svjetsko prvenstvo koje će se 2026. godine održati u SAD-u, Meksiku i Kanadi. "Vatreni" su kroz kvalifikacijsku skupinu L protutnjali na impresivan način. U osam odigranih utakmica, momčad Zlatka Dalića ostvarila je sedam pobjeda i samo jedan remi, osvojivši 91,6 % dostupnih bodova. Bio je to najuspješniji kvalifikacijski ciklus u povijesti reprezentacije, koja je tek treći put osigurala nastup na Mundijalu bez ijednog poraza.
Dominacija strijelaca, judaša i hrvača
Gotovo dva desetljeća Hrvatska je svjetska velesila u streljaštvu, a braća Josip i Anton Glasnović te Giovanni Cernogoraz tu su reputaciju potvrdili i ove godine. Na Svjetskom prvenstvu u Ateni osvojili su ekipno zlato u disciplini trap, dok je Josip Glasnović uzeo i pojedinačnu titulu svjetskog prvaka.
Godina je bila iznimno uspješna i za borilačke sportove. Judašica Lara Cvjetko ponovno je oduševila, osvojivši svoju drugu srebrnu medalju na Svjetskom prvenstvu u Budimpešti. Zagreb je bio domaćin Svjetskog prvenstva u hrvanju, gdje je Karlo Kodrić osvojio broncu, tek četvrtu svjetsku medalju za Hrvatsku od neovisnosti. Ipak, najdirljivija priča godine stigla je s odgodom: hrvač Ivan Huklek dobio je brončanu medalju s Olimpijskih igara u Tokiju, više od četiri godine nakon natjecanja, nakon što je njegov suparnik pao na doping testu. Boksač Gabrijel Veočić osvojio je pak broncu na Svjetskom prvenstvu u Liverpoolu, prvu svjetsku medalju za hrvatski boks nakon 20 godina.
Novi uspjesi u vodi i povijesna medalja u badmintonu
Veslanje je obilježio novooformljeni četverac bez kormilara, sastavljen od braće Sinković i braće Lončarić, koji je na svom prvom zajedničkom natjecanju osvojio srebro na Europskom prvenstvu. Hrvatsko plivanje čekalo je kraj godine za najveće uspjehe, a junak je bio dvadesetjednogodišnji Jere Hribar. Na Europskom prvenstvu u kratkim bazenima postao je prvak na 50 metara slobodno, uzeo srebro na 100 metara, a s kolegama je osvojio i broncu u štafeti 4x50 metara, prvu štafetnu medalju za Hrvatsku nakon 16 godina. Za povijesni iskorak pobrinuo se Aria Dinata, koji je osvajanjem bronce na Europskom prvenstvu u Danskoj donio Hrvatskoj prvu medalju s velikih natjecanja u badmintonu.
Godina 2025. potvrdila je nevjerojatnu širinu i talent hrvatskog sporta. Od ekipnih uspjeha koji su ujedinili naciju do pojedinačnih bljeskova koji su ispisali povijest, sportaši su ponovno bili naši najbolji ambasadori, a njihovi rezultati zalog su za optimizam u godinama koje dolaze.
403 Forbidden
403 Forbidden
403 Forbidden
403 Forbidden
403 Forbidden