Sveučilišni profesor na PMF-u, prof. dr. sc. Albert Marinculić, cijeli život se bavi parazitologijom i predsjednik je Udruge Biofila.  Ljubav prema prirodi dodatno se produbila nakon što je upoznao suprugu Ljubicu. 

Odluka o organskom uzgoju i preseljenju iz Zagreba u Zagorje proizašla je iz dugogodišnje brige za okoliš i zdravlje djece. Ono što posebno zabrinjava profesora Marinculića je uporaba pesticida, za koje smatra da, čak i u dopuštenim količinama, mogu imati štetne posljedice za najmlađe. Kada su se supružnici preselili u Zagorje, otvorili su OPG Ljubičin vrt u kojem uzgajaju organsko voće, povrće i žitarice. 

Albert Marinculić, kojemu je najveća strast očuvanje okoliša i održivi način života, gostovat će u ovotjednoj "Večeri za 5" koju možete gledati na RTL-u svakog radnog dana od 17.50 sati i na platformi Voyo, kuhat će u petak, a za Net.hr otkriva koja je njegova misija, koju ulogu je imala njegova supruga, kako uzgajaju namirnice, ali i što najviše voli pripremati.

Foto: Privatna arhiva

Supruga je imala utjecaj na životni stil

Najveći utjecaj na promjenu načina života imala je njegova supruga Ljubica. "Odluku o novom stilu života je donijela moja supruga, a ja sam je u tome slijedio i još više zavolio spokoj koji pruža seoski život. Bez prometne buke, seoski život nudi opuštajući bijeg od kaosa gradskog života", započinje prof. dr. sc. Marinculić i dodaje: "Njen stil života me fascinirao od prvog dana i od tada sam definitivno njen veliki sljedbenik. Upravo je ona značajno utjecala na moje životne odluke i produbila ljubav za prirodom i živim svijetom koji nas okružuje. Zaronite li malo dublje u grumen zemlje, shvatit ćete brzo savršenstvo skrivenog svijeta koji nam omogućava ujedno i život na planeti. Da ne postoje biljke koje apsorbiraju velike količine ugljičnog dioksida, odavno bi podlegli značajnim klimatskim promjenama."

Balans između znanstvenog rada, predavanja i svakodnevnog života u vrtu profesor Marinculić danas postiže lakše nego ranije. "U ovom trenutku sam pri kraju svoje znanstvene karijere pa u tome savršeno uspijevam. To ne bi bilo tako da sam na početku jer - moramo biti iskreni - baviti se znanošću je velika strast i zadovoljstvo, no uspjeh uvjetuju brojna odricanja", kaže.

Foto: RTL

Misija proizvodnje hrane bez kemikalija

Priznaje i kako ga upravo rad na zemlji dodatno oplemenjuje: "U svakodnevnoj rutini poljodjelstva pronalazim motivaciju za stalno učenje i razumijevanje prirode." Posebno naglašava da ekološki uzgoj zahtijeva mnogo znanja i predanosti jer se, kako ističe, problemi moraju rješavati u skladu s prirodom, bez narušavanja ekosustava.

Marinculić je kao dugogodišnji pobornik zaštite prirode prepoznao izuzetno veliku opasnost u upotrebi pesticida osobito za djecu.

"Jasno je da su rezidualni učinci i 'dozvoljene' doze pesticida mnogo opasnije za djecu koja rastu. Tu sam prepoznao na neki način i svoju misiju, a to je da zajedno sa suprugom najglasnije progovorim te činim sve kako bih ukazao da se hrana može proizvesti i bez kemikalija. Tu bih posebno naglasio supruginu ulogu koja je u istinu veliki biofil i svim se snagama bori da ukaže da sve što nas okružuje ima svoju svrhu", naglašava. Osim toga, napominje da treba učiniti sve kako bi se sačuvala biološka raznolikost koja nas okružuje te da upravo ekološka poljoprivreda u tome uspijeva. 

'TEKUĆE ZLATO' /

Ne bacajte masnoću od slanine nakon pečenja: Iskoristite ovaj kuharski trik

Profesor budućnost poljoprivredne proizvodnje vidi samo u suradnji s prirodom: "Ma koliko mi mislili drugačije, resursi na našoj planeti su ograničeni. O tome najviše govore nedovoljne zalihe fosfora koji se i dalje intenzivno koristi u konvencionalnoj proizvodnji. Biljke ne bi mogle rasti bez suradnje s bakterijama, gljivicama, praživotinjama, oblićima, mikročlankonošcima i svom ostalom faunom tla."

Objašnjava koliko je danas izazovno baviti se organskom proizvodnjom u Hrvatskoj: "Nakon uzleta prije nekoliko desetljeća došlo je do stagnacije. I pored Nacionalnog akcijskog plana razvoja ekološke poljoprivrede u Republici Hrvatskoj, još uvijek se nismo približili cilju od 14 posto površina pod ekološkom proizvodnjom. Nemojmo zaboraviti da je Austrija već premašila cilj od 25 posto koji je propisala Europska unija do 2030. godine."

Način uzgajanja hrane i biranje namirnica

Kada se govori o razlikama koje se mogu primijetiti između industrijske i ekološki uzgojene hrane, u nutritivnom smislu i u okusu, profesor ističe da o tome najbolje govore zadovoljni kupci. 

"Ekološko povrće uzgojeno u prirodnim uvjetima garantira prisutnost svih hranjivih tvari koje daju okus i nutritivne vrijednosti. Želio bih napomenuti da su ovo samo neke prednosti, a svakim danom se pronalaze nove. Industrijski proizvedena hrana je nažalost prepuna neprirodnih tvari. Upravo najnovije istraživanje europske institucije Pesticide Action Network Europe je obznanila rezultate istraživanja prisutnosti pesticida u jabukama iz trgovačkih lanaca. Čak devet od deset uzoraka jabuka je sadržavalo količinu i vrstu pesticida opasnu za djecu", dodaje.

Profesionalno iskustvo također utječe na način na koji uzgaja hranu i bira namirnice. "Kao dugogodišnjeg znanstvenika u meni prevladava želja za novim spoznajama. Volim slušati, čitati i pratiti iskustva uzgajivača koji temelje svoje rezultate u skladu s prirodom. Na isti način pristupam i izboru namirnica. Posebno me fascinira raznolikost pri pripremi obroka. Moramo biti svjesni da gotovo 90 posto poznatih sorti povrća i voća ne konzumiramo. Uobičajena prehrana se svodi na tek dvadesetak vrsta", naglašava.

Omiljena jela i održiv način života

Osim uzgajanja hrane voli i kuhati. Veliko zadovoljstvo mu predstavlja kada se zatvori u kuhinju i pronalazi nove kombinacije. "Najviše volim pripremati povrtne namaze kao i ostala maštovita jela od povrća. Za sva jela, isključivo koristim namirnice iz vrta. U zimskim mjesecima to nadoknađujemo našim smrznutim i prerađenim povrćem. Kako dolazim s Kvarnera, otoka Lošinja, osobito volim pripremati jela koje je pripremala moja majka, a to su kombinacija lokalne i talijanske kuhinje. Tu svakako prevladava lisnato povrće i ono što najviše volim, samoniklo jestivo bilje", priča Marinculić.

Ovaj profesor je i predsjednik Udruge biofila koja okuplja istomišljenike koji razmišljaju o zdravom i održivom životu kako nas tako i svega onog što nas okružuje. Marinculić smatra da je veliki izazov današnjice svakako biti proaktivan u svakom trenutku i učiniti ono što možemo.

POSTOJI KVAKA /

Stručnjakinja otkrila: Ovo jednostavno jelo moglo bi zaštititi srce i sniziti kolesterol

"Svatko može na svom balkonu imati cvijeće kako bi nahranio oprašivače, pretvoriti svoj staromodni travnjak u stanište bogato bioraznolikosti, posaditi drvo ili cvjetajući grm, boriti se protiv industrijalizacije, kupovati lokalno zdrave namirnice i tako podržati lokalne proizvođače, ne koristiti pesticide, obraditi zapušteni vrt. Veliki je broj zahvata koje mi pojedinci možemo poduzeti bez velikih ulaganja i uz malo truda", poručuje.

Profesor Marinculić ukazuje na ključni korak u povezivanju zdrave prehrane, održivog uzgoja i brige za okoliš u svakodnevnom životu. Navodi da moramo biti svjesni kako se životne navike ne mogu lako promijeniti, stoga smatra da svu pažnju trebamo usmjeriti prema djeci. "Upravo je ovaj aspekt vrlo važan da se uvrsti u obrazovanje naše djece. Moramo biti svjesni da smo i te kako odgovorni prema budućim generacijama - ako sada uništimo ono što smo mogli spasiti. Vjerojatno livade iz našeg djetinjstva nećemo moći vratiti no dajmo sve od sebe da i buduće generacije susreću raznolikost leptira na cvijeću", zaključuje.

Nove epizode 'Večere za 5' gledajte od ponedjeljka do petka na RTL-u od 17.50! Epizode su dostupne na platformi Voyo 24 sata prije prikazivanja na televiziji.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU

ZA ZDRAVLJE I VITALNOST /

Vodič kroz suprehranu: Ovo su moćne namirnice koje jačaju imunitet

POGLEDAJTE VIDEO: Sportašica i model Lukrecija ima puno titula: 'Najvažnija je Najglamuroznija mama Hrvatske'