Jari Hälvä (66) iz Finske je zbog bolesti morao ranije u mirovinu i te 2016. godine je donio drastičnu odluku, prodao je nekretninu u svojoj zemlji, kupio automobil te se preselio u malo dalmatinsko mjesto. Priznaje da je cijeli život sanjao o životu u drugoj zemlji i drukčijem životnom stilu.

U Kaštel Starom je prvo živio šest godina, istražio gotovo sve dijelove zemlje, a zatim se zbog želje za novim iskustvima odselio u Bugarsku, gdje je proveo tri godine. Kako je ljubav prema Dalmaciji i Jadranskom moru bila jača, prošlog ljeta se odlučio vratiti u Hrvatsku gdje se, kaže, osjeća kao doma. Finac Jari danas živi u Kaštel Starom, prilagodio se dalmatinskom načinu života i vodi ture finskih grupa po Balkanu te promovira Hrvatsku svojim sunarodnjacima.

Umirovljenik Jari Hälvä za Net.hr ispričao je svoju priču o preseljenju u Hrvatsku, složenim administrativnim procedurama, usvajanju potpuno drukčije kulture od finske i promoviranju naše zemlje Fincima.

Foto: Privatna Arhiva

Preseljenje u Hrvatsku i birokracija

"Želio sam se preseliti u inozemstvo kako bih doživio nešto novo i stekao nova iskustva. Nisam imao – niti danas imam – išta protiv svoje domovine. Finska je dobra zemlja, ali ja jednostavno ne želim ondje živjeti. Barem ne sada", započeo je Jari.

Dok je još živio u Finskoj, godinama je bolovao od ozbiljne bolesti i više od godinu dana je bio na bolovanju. Godine 2015. liječnik mu je predložio da podnesu zahtjev za invalidsku mirovinu. Finac priča kako u Finskoj nije uvijek lako dobiti trajnu invalidsku mirovinu jer institucije za mirovinsko osiguranje mogu odbiti zahtjev i više puta. Ipak, odlučili su pokušati.

"Službena odluka stigla je 18. siječnja 2016. godine, kada mi je odobrena trajna invalidska mirovina. Odjednom je postalo moguće ono o čemu sam dugo sanjao – preseljenje u inozemstvo. Otvorila mi se mogućnost za potpuno novi život. Osjećaj je bio pomalo nestvaran", dodaje Jari koji je odmah počeo razmatrati moguće destinacije, a uvjet mu je bio da živi u Europskoj uniji zbog terapije i jednostavnije administracije.

PRST SUDBINE /

Ukrajinka iz Nizozemske preselila u Zagreb: 'Hrvati su nam slični, s nekoliko bitnih razlika'

"Na popisu su se našle uobičajene zemlje koje biraju finski umirovljenici: Španjolska, Grčka i Portugal. Hrvatska u početku nije bila među njima. No jednog me dana prijatelj pitao jesam li razmišljao o Hrvatskoj. Rekao sam mu da nisam. Nakon tog razgovora dodao sam je na popis i gotovo odmah se našla na prvom mjestu. Gledajući unatrag, jasno je da sam Hrvatsku i Kaštel Stari odabrao sasvim slučajno. Da mi prijatelj nije spomenuo Hrvatsku, vjerojatno mi nikada ne bi pala na pamet kao zemlja za preseljenje. Nikada nisam bio u Hrvatskoj i nisam znao gotovo ništa o njoj, ali sve se nekako posložilo. Pronašao sam stan u Kaštel Starom, iznenađujuće lako prodao skromnu imovinu u Finskoj, kupio najjeftiniji mogući automobil – platio sam ga 300 eura – spakirao nekoliko stvari i krenuo u svoju novu domovinu", prisjeća se ovaj umirovljenik.

Konačnu odluku o mirovini Jari je dobio 18. siječnja, a već 5. svibnja unosio je stvari u unajmljeni stan u Kaštel Starom. "Promjena je bila brza, ali uspješna. Nikada nisam požalio. Ovdje sam sretan već gotovo deset godina. Jedan od razloga zašto sam odabrao Hrvatsku bio je taj što je članica Europske unije. Kao građanin EU-a očekivao sam jednostavnu administraciju. Ne znam kako bi sve izgledalo izvan EU-a, ali čak i prije deset godina birokracija u Hrvatskoj nije bila jednostavna, ni za građane Unije. Boravišna dozvola prošla je relativno glatko, osim što je u dokumentaciji uvijek nedostajao 'još jedan papir' ili je neki obrazac bio 'krivo ispunjen'. U policiji gotovo nitko nije govorio engleski. Za otvaranje bankovnog računa tražili su dokumente i brojeve iz Finske za koje nikada nisam čuo. Najviše problema imao sam s uključivanjem u HZZO. To se nije moglo riješiti u Kaštelima – morao sam više puta ići u Split jer je svaki put nešto nedostajalo ili nije bila prisutna osoba koja je znala kako postupiti. Na kraju se ipak sve riješilo. To je bilo prije deset godina. Danas stvari funkcioniraju znatno bolje, iako birokratska džungla još uvijek postoji", napominje.

Foto: Privatna Arhiva

Prilagođavanje dalmatinskom načinu života

"Unatoč administraciji, prilagodba hrvatskom – točnije dalmatinskom – načinu života prošla je dobro. Brzo sam prihvatio navike lokalaca, iako mi je dalmatinski stil u početku izazvao blagi kulturni šok. Navikao sam na skandinavsku točnost pa mi je bilo teško prihvatiti da se stvari ne odvijaju uvijek točno prema dogovoru. Sastanci kasne pola sata, ponekad i satima jer majstor usput sretne prijatelja i sjedne na kavu. U početku me to živciralo, dok nisam shvatio da se ja moram prilagoditi. Danas i sam živim dalmatinskim stilom: pomalo. Nemojte me čekati točno na vrijeme. Uvijek ima sutra", objašnjava Jari.

Sljedeći korak je bio učenje hrvatskog jezika zbog čega je upisao tečaj, ali priznaje da mu nije lako. "Iz nekog razloga, hrvatski mi je izuzetno težak, a dodatni problem je što u Kaštelima ljudi, čim shvate da ne govorim jezik, uglavnom prijeđu na engleski. Time se učenje opet zaustavi. Ove jeseni krenuo sam na novi tečaj – ponovno početni. Vidjet ćemo kako će ovaj put ići", kaže.

DVA RAZLOGA /

Arhitektica iz Vukovara nakon Danske sreću pronašla u Pakoštanima: 'Taj način života nije održiv'

S velikim entuzijazmom obišao je gotovo svaki kutak zemlje, ne samo Dalmaciju, nego i Istru, Kvarner, sjever oko Zagreba, sela i gradove, kao i slavonske ravnice. "Slobodno mogu reći da Hrvatsku poznajem gotovo bolje nego Finsku – ili sam barem posjetio više mjesta. Putovanja su mi pokazala koliko je zemlja raznolika. Istra djeluje kao sasvim druga država u usporedbi sa Slavonijom ili sjeverom. Dalmacija se potpuno mijenja kada se s obale prijeđe preko planina. Kada me pitaju kakva je Hrvatska, moram odgovoriti: ne znam – ovisi o kojem dijelu zemlje govorimo", tvrdi.

"Na putovanjima sam upoznao i regionalne kuhinje. Trudio sam se kušati lokalne specijalitete. U Dalmaciji sam probao peku i pašticadu, a crni rižot samo jednom i više neću. U Istri sam jeo najbolju tjesteninu s tartufima u životu, a na otocima pršut i izvrsne sireve. U Slavoniji sam otkrio pravi kulen, a na sjeveru zagorske štrukle. Hrvatska kuhinja nudi mnogo više od turističke pizze. Nisam pokušavao kuhati lokalna jela – uvijek postoji netko tko to radi puno bolje", ističe Jari.

Preseljenje u Bugarsku i povratak u Kaštele

"Nakon što sam obišao gotovo cijelu Hrvatsku, imao sam osjećaj da sam završio s tom zemljom te sam se zaželio nekih novih iskustva. Odlučio sam se preseliti u Bugarsku, u Plovdiv, drugi najveći bugarski grad. Plovdiv je grad bogate povijesti, s neprekinutim naseljavanjem duljim od 8000 godina. Povijest je ondje posvuda – čak je i glavna pješačka ulica izgrađena iznad rimskog stadiona, čije se tribine mogu vidjeti u podrumima zgrada. Rimske ruševine nalaze se po cijelom gradu, a Plovdiv o njima izuzetno vodi brigu", priča Finac.

Jari je u Plovdivu živio tri godine, ali je shvatio da se želi vratiti u Hrvatsku: "Nedostajali su mi Hrvatska i Kaštel Stari, ali ponajviše Jadransko more. Živio sam u središtu grada, gdje temperature u srpnju i kolovozu lako dosegnu 40 stupnjeva. Nema mora, nema ni rijeke za kupanje. Vrućina je bila iscrpljujuća – bez osvježavajućeg morskog povjetarca i bez brzog skoka u more, kao u Kaštelima. Kada se ukazala prilika, odmah sam se vratio. Vratio sam se čak u isti stan koji sam napustio zbog Bugarske. Povratak u Hrvatsku bio je poput pravog povratka kući."

Foto: Privatna Arhiva

Promovira Hrvatsku sunarodnjacima u Finskoj

Inače, Jari je u Finskoj radio u turizmu – prodaji i marketingu za hotele, brodove, turističke agencije i određene zrakoplovne kompanije.

"Nije bilo iznenađujuće kada mi je, nakon već nekog vremena u mirovini, zazvonio telefon. Stari poslovni kolega pitao me želim li voditi ture za finske grupe po Balkanu. Tako danas, uz uživanje u mirovini, radim i kao voditelj putovanja za finske grupe diljem Balkana. Potražnja raste, a iduće sezone bit će još više putovanja. To znači da su mi proljeće i jesen zauzeti jer sezona za finske grupe traje od početka travnja do sredine lipnja te od kolovoza do kraja listopada. Tada sam stalno na putu. Sljedeću sezonu po prvi put u programu će biti isključivo Hrvatska – jedna od partnerskih agencija uvrstila je novu turu po Hrvatskoj. Tome se posebno veselim", navodi.

Jari na putovanjima susreće stotine finskih putnika i ima priliku govoriti im o Hrvatskoj – ne samo o turističkim atrakcijama, nego o cijeloj zemlji.

"Popularnost Hrvatske u Finskoj raste i trudim se dati svoj doprinos, posebno kada je riječ o Kaštelima. Finci često putuju u Dubrovnik, Split i druge izrazito turističke destinacije, gdje su gužve velike, a cijene visoke. Hrvatska se u Finskoj dugo smatrala povoljnijom destinacijom, no kada ljudi u Dubrovniku plaćaju cijene u restoranima kao u Finskoj, taj imidž brzo nestaje. Zato nastojim turistima ukazati na druge, povoljnije mogućnosti za odmor u Hrvatskoj", pojašnjava.

Foto: Privatna Arhiva

Miran život u Kaštel Starom

Ovaj vrijedni umirovljenik dobro se prilagodio dalmatinskom načinu života, a usvojio je i tradiciju dugog ispijanja kave.

"Život u Kaštel Starom je miran, osobito zimi, kada se gotovo ništa ne događa. Nema turista, nema događanja, otvoreno je tek nekoliko restorana. To je vrijeme za mirno ispijanje kave – lokalna navika koju sam i sam usvojio – i za rasprave o politici, Hajduku, cijenama ili bilo čemu drugome. Mještani se žale na lokalne teme, ja se žalim na finske. Kao stranac, ne mogu kritizirati Hrvatsku. Iako su ljudi u Kaštelima prema meni iznimno ljubazni, atmosfera se brzo promijeni ako ukažem na neki problem u Hrvatskoj – čak i ako se lokalni stanovnik malo prije žalio na istu stvar. Tada se često čuje: 'Pa zašto si ovdje ako ti se ne sviđa?' Očito još nisam dovoljno domaći", kaže.

"Volim svoj život ovdje i trenutačno ne razmišljam o preseljenju. Sretan sam čovjek u zrelim godinama koji je pronašao svoje mjesto – u Kaštelima i u Hrvatskoj'', zaključuje Jari Hälvä.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU

IDEALNE DESTINACIJE /

I Hrvatska na popisu uglednog medija: Ovo je 20 zemalja s najboljom klimom na svijetu

POGLEDAJTE VIDEO: Marharyta iz Ukrajine sreću je pronašla u Zagrebu: 'To je bila jedna od najboljih odluka'