Živimo unutar svemirskog balona? Znanstvenici potvrdili fascinantne teorije
Sama ideja da se Zemlja nalazi unutar svemirskog balona pruža fascinantnu sliku našeg položaja u Mliječnoj stazi
Znanstvenici su nedavno potvrdili dugogodišnje teorije astronoma da se Zemlja nalazi unutar svojevrsnog "svemirskog balona" ili "mjehura", poznatog kao Lokalni balon (engl. Local Space Bubble). Riječ je o ogromnoj "svemirskoj šupljini" u međuzvjezdanom prostoru, u kojoj su gustoća plina i prašine znatno manji nego u prosječnim dijelovima naše galaksije, Mliječne staze.
Ovaj "svemirski balon" proteže se na oko tisuću svjetlosnih godina u promjeru, a najvjerojatnije je nastao nizom eksplozija zvijezda poznatih kao supernove. Te su eksplozije izbacile goleme količine plina i materije iz unutrašnjosti prostora, ostavljajući za sobom razrijeđeno područje niske gustoće.
Prema mišljenju znanstvenika i astronoma, prije otprilike deset milijuna godina više je masivnih zvijezda eksplodiralo u nizu supernova, stvarajući balon unutar kojega se danas nalaze naš Sunčev sustav i sama Zemlja. Na njegovim rubovima nalaze se područja u kojima nastaju mlade zvijezde, jer pritisak širenja balona sabija plinove i stvara idealne uvjete za rađanje novih zvjezdanih skupova.
Kao švicarski sir
Lokalni "svemirski balon" zapravo nije jedinstvena homogena sfera, već vrlo složena struktura s kanalima i otvorima nalik "dimnjacima" kroz koje materija i energija prolaze u druge regije naše galaksije. Nedavna trodimenzionalna mapiranja svemirske prašine pokazala su da površina ovog balona nalikuje švicarskom siru — puna je rupa i tunela koji povezuju različite dijelove međuzvjezdanog prostora.
Unutar tog prostora naš se Sunčev sustav kreće već nekoliko milijuna godina, a neka istraživanja sugeriraju da je prolazak kroz oblake i granice balona mogao ostaviti tragove u geološkim i biološkim zapisima na Zemlji - uključujući naslage izotopa poput željeza-60 koje potječe iz samih eksplozija supernova.
Ovaj svemirski fenomen razlikuje se od velikih kozmičkih šupljina, jer osim Lokalnog balona, postoje i brojne teorije koje sugeriraju da se čitava galaksija Mliječna staza nalazi unutar gigantske praznine u kozmičkoj strukturi (engl. Giant cosmic void), koja se proteže stotinama milijuna, pa čak i milijardama svjetlosnih godina.
Tragovi davnih kataklizmi
Takva kozmička praznina mogla bi utjecati na način na koji astronomi mjere širenje svemira i tamnu energiju. U tom smislu, Zemlja i Sunčev sustav ne samo da plove unutar balona nastalog davnim eksplozijama zvijezda, već se potencijalno nalaze i unutar mnogo većeg "balona" na kozmičkoj skali. I Lokalni balon i ove veće kozmičke praznine pokazuju koliko je naš svemir slojevita struktura - na nekim mjestima gust, a na drugima gotovo prazan - te kako naše mjesto unutar te mreže daje jedinstvenu perspektivu za promatranje i razumijevanje kozmosa.
Znanstvene studije pokazuju da su upravo supernove u našoj kozmičkoj okolini preoblikovale naš dio galaksije, dok se širenje Lokalnog balona nastavilo i dalje oblikovati oblake plina i zvijezda u blizini. On djeluje poput zaštitnog omotača, jer u njemu vlada niska gustoća međuzvjezdanog plina, ali istodobno i kao izvor turbulencija i novih procesa stvaranja zvijezda na svojim rubovima.
Sama ideja da se Zemlja nalazi unutar svemirskog balona pruža fascinantnu sliku našeg položaja u Mliječnoj stazi – ne kao statičnog prostora, nego kao dinamičnog i živog okruženja, koje se neprestano mijenja. U njemu tragovi davnih kozmičkih kataklizmi i danas oblikuju uvjete za rađanje novih svjetova – baš poput onog u kojem živimo.
POGLEDAJTE VIDEO: Let u svemir jeftiniji od vjenčanja u Hrvatskoj? 'Koliko je stolica? Kad smo dobivali ponude...'