Često zaboravljamo da našim životima u velikoj mjeri upravlja kalendar. Godišnja doba, vjerski praznici, ljetovanja, zimovanja - za sve koristimo kalendar. Većina ljudi zna da je naš kalendar Gregorijanski, koji je u upotrebu uveo Papa Grgur XIII 1582. godine. Ali, što ako to zapravo nije točno?

Teorija izgubljenog vremena

Još od osamdesetih godina prošlog stoljeća među povjesničarima postoji teorija o 'izgubljenom vremenu' ili 'fantomskim stoljećima'. U suštini, u radi se o tvrdnji da naš kalendar i kronologija povijesnih događaja kakve danas poznajemo zapravo nisu prirodan i neprekinut protek vremena, nego su u jednom povijesnom trenutku tadašnji moćnici namjerno dodali izmišljena stoljeća i vladare kako bi prilagodili prošlost svojim potrebama. 

Prema njemačkom istraživaču Heribertu Illigu, rimski car Otto III i papa Silvester II željeli su simbolički smjestiti svoju vlast u 'tisućitu godinu' jer je taj broj u to vrijeme imao snažnu religijsku i mesijansku težinu, pa su u povijest 'umetnuli' stoljeća kako bi doslovno živjeli u tom trenutku.

Povijesna zavjera

Time su, tvrdi ova teorija, stvorili 'fantomski period' između VII i X stoljeća. Ako je to točno, to bi značilo da događaji, dinastije i ličnosti, uključujući i čuvenog Karla Velikog, nikada nisu postojali, već su izmišljeni i umetnuti u zapise. Sama ova 'povijesna zavjera' bi, dakle, bila masovno lažiranje povijesti, prema kojem bi povijesne kronike, dokumenti i kalendari bili sistematski prilagođeni kako bi se željeni protek vremena prezentirao kao 'stvaran'.

Također, ova teorija se oslanja na činjenicu da je u to vrijeme bilo manje od 20 posto pismenih u ukupnoj svjetskoj populaciji, najčešće na dvorovima i među svećenicima. 

Ključni argument pobornika teorije 'fantomskih stoljeća' je da postoji 'rupa' u arheologiji ranog Srednjeg vijeka, to jest, premalo materijalnih arheoloških ostataka za period od gotovo 300 godina, dok se kulturni i tehnološki razvoj čine previše statičnima i sporima za tako dug period.

Još jedna tvrdnja je i nesavršenost samog kalendara: Illig je tvrdio da se razlika između tadašnjeg julijanskog kalendara i stvarnog sunčevog vremena (Solarno vrijeme) ne slaže s očekivanim odstupanjima ako računamo sva stoljeća, već izgleda kao da je u nekom trenutku ubačeno dodatno vrijeme koje nikada nije postojalo.

Kritičari ove teorije ukazuju da ovakvo objašnjenje zapravo zanemaruje mnoštvo vanjskih povijesnih izvora, uključujući kronike iz Kine i islamskog svijeta, te zapažanja o kretanju Sunca naroda u Južnoj Americi, koja potvrđuju postojanje tih stoljeća, kao i neporecive astronomske događaje. 

Ali suština teorije ostaje intrigantna - je li moguće da živimo u 'lažnoj sadašnjosti', koju su oblikovali oni koja je odgovaralo manipulirati kalendarom i poviješću, i da zapravo nismo u 2025 godini, već u 1700-tim? Upravo ta ideja – da je vrijeme samo društvena konstrukcija podložna manipulaciji, čini 'Fantomska stoljeća' privlačnom teorijom.

Za velik broj Židova je 5786. godina

S druge strane, velik broj Židova u svijetu smatra da sada nije 2025. godina već - 5786. Razlog je taj što se židovski kalendar (Luah Ivri ili  לוח עברי na hebrejskom) zasniva na vlastitom računanju vremena koje počinje od samog stvaranja svijeta prema biblijskoj kronologiji.

Tradicija potječe iz rabinskih proračuna iz Talmuda, gdje su računati genealogija i vremenski tijek iz knjige Tore, od Adama, preko nasljednika, sve do kasnijih biblijskih događaja. Na temelju tih proračuna došli su do zaključka da je svijet stvoren 3761. godine prije nove ere (po našem gregorijanskom kalendaru).

Dakle, kada se na Zapadu kaže da je sada 2025, u židovskom kalendaru se računa da je prošlo 5786 godina od stvaranja svijeta. Židovski kalendar se razlikuje i po načinu funkcioniranja: on je lunisolarni, što znači da kombinira mjesečeve mjesece (od 29 ili 30 dana) s ukupnom solarnom godinom.

Da bi se uskladili mjeseci i godišnja doba, ubacuje se dodatni mjesec u ciklusu od 19 godina (takva godina se zove šmitah ili prijestupna godina). Zbog toga se praznici uvijek vežu za isto godišnje doba, iako se sami datumi ne poklapaju s gregorijanskim kalendarom.