Želite živjeti dulje? Znanstvenici otkrili biljku koju biste trebali jesti
Ključ uspjeha leži u primjeni novih spoznaja i uvođenju malih, ali dosljednih promjena u svakodnevne navike
Novo znanstveno istraživanje ukazuje na to da bi uvrštavanje bambusa u prehranu moglo doprinijeti dugovječnosti. Znanstvenici tvrde kako ova azijska biljka, zahvaljujući svojim iznimnim nutritivnim svojstvima, ima potencijal postati nova "superhrana".
Bambus, koji se može pronaći u specijaliziranim trgovinama, nutritivno je vrijedna namirnica bogata proteinima i vlaknima te prirodan izvor vitamina. Prva svjetska akademska studija o njegovoj konzumaciji kod ljudi pokazala je da bi mogao pridonijeti regulaciji razine šećera u krvi i povoljno utjecati na sastav masnoća u krvotoku, piše Daily Star.
Zdravstvene dobrobiti bambusa
Profesor Lee Smith sa Sveučilišta Anglia Ruskin u Cambridgeu, jedan od autora istraživanja, istaknuo je da se bambus već dugo konzumira u dijelovima Azije te da ima velik potencijal postati zdrav i održiv dio prehrane i u drugim dijelovima svijeta, uz uvjet pravilne pripreme.
"Brojne zdravstvene prednosti koje smo identificirali, uključujući njegov potencijal u borbi protiv modernih zdravstvenih izazova poput dijabetesa i srčanih bolesti, vjerojatno su posljedica nutritivnog sastava bambusa i njegovih ekstrakata. Bambus je bogat proteinima, aminokiselinama, ugljikohidratima, mineralima i vitaminima. Naš pregled pokazuje jasan potencijal bambusa kao moguće 'superhrane', ali postoje i praznine u našem znanju", dodao je Smith, naglasivši kako je potrebno provesti više kvalitetnih istraživanja na ljudima prije davanja čvrstih preporuka.
Stručnjaci su također upozorili da se bambus mora pravilno termički obraditi. Naime, neki izdanci mogu osloboditi cijanid, koji može biti smrtonosan ako se konzumiraju sirovi. Laboratorijska ispitivanja pokazala su i da izdanci bambusa imaju probiotičke učinke koji mogu podržati zdravlje crijeva poticanjem rasta dobrih bakterija. Visok udio vlakana i fitosterola u izdancima bambusa potencijalno smanjuje razinu masti i kolesterola u krvi, što može pomoći u kontroli visokog krvnog tlaka i pretilosti te pružiti zaštitu od koronarnih bolesti.
Važnost svakodnevnog kretanja
Iako prehrana igra ključnu ulogu u očuvanju zdravlja, znanstvenici naglašavaju da je za dugovječnost neophodan cjelovit pristup koji uključuje i redovitu tjelesnu aktivnost. Jedna nedavna studija otkrila je da bi samo četiri tisuće koraka dnevno moglo biti dovoljno da produžite svoj život, pri čemu svaki dodatni korak do deset tisuća smanjuje vjerojatnost od srčanih bolesti, bez obzira na to koliko dugo sjedite.
Istraživači sa Sveučilišta u Sydneyu analizirali su podatke prikupljene od više od sedamdeset dvije tisuće sudionika koji su tjedan dana nosili uređaje za praćenje aktivnosti. Nakon analize brojeva, otkrili su da hodanje od devet do deset tisuća koraka dnevno može pomoći u poništavanju negativnih učinaka dugotrajnog sjedenja. Tijekom studije, koja je trajala gotovo sedam godina, utvrđeno je da čak i minimalno hodanje od četiri tisuće do četiri tisuće i petsto koraka dnevno donosi značajne dobrobiti za tijelo i smanjuje rizik od prerane smrti.
Dr. Matthew Ahmadi, koji je vodio studiju, izjavio je: "Naši rezultati pokazuju da ostvarivanje između devet i deset tisuća koraka dnevno optimalno smanjuje rizik od smrtnosti i kardiovaskularnih bolesti kod izrazito sjedilački nastrojenih sudionika."
POGLEDAJTE GALERIJU
POGLEDAJTE VIDEO: Idealno za laganu večeru: Recept za file lososa sa sotiranim špinatom i umakom od kopra
EP RUKOMET