Istraživanja su suglasna da tamo gdje su se ljudi odrekli tradicionalne prehrane, te prešli na prerađenu prehranu bogatu šećerom, rafiniranim brašnom i biljnim uljem, oni postaju bolesniji. Naravno, postoje mnoge stvari koje mogu doprinijeti zdravstvenim tegobama, no promjene u prehrani su najvažniji čimbenik. A evo i dokaza koji ukazuju na to što je sve loše sa suvremenom prehranom:
1. Unos šećera je izuzetno porastao u posljednjih 160 godina
Stanovnici zapadnih zemalja konzumiraju ogromne količine rafiniranog šećera, i do 67 kilograma po glavi stanovnika godišnje u nekim zemljama. To znači da uzimaju preko 500 kalorija šećera dnevno, što uzrokuje otpornost na inzulin, metabolički sindrom, povišen kolesterol, pretilost, dijabetes tipa 2, srčane bolesti, pa čak i rak.
2. Dramatično se povećala konzumacija gaziranih pića i sokova
Od svih 'namirnica' u kojima se krije šećer u suvremenoj prehrani, onaj iz zašećerenih napitaka je najgori, a ni sok od naranče nije bolji, jer sadrži sličnu količinu šećera kao i većina gaziranih pića. Šećer iz pića mozak 'doživljava' kao i onaj iz krute hrane, što dramatično povisuje ukupan unos kalorija.
3. Danas unosimo oko 400 kalorija više dnevno nego prije 40 godina 4. Prestali smo koristiti tradicionalnu mast u korist obrađenih biljnih ulja
Kad su se ljudi ostavili svinjske masti i maslaca počele su rasti srčane bolesti. Naime obrađena biljna ulja bogata su omega-6 masnim kiselinama koje doprinose upalnim procesima i raznim drugim problemima, kad ih se konzumira u velikim količinama.
5. Zamijenili smo maslac s margarinom
Margarin se izrađuje od hidrogeniziranih masti koje su bogate trans-masnim kiselinama, koje pak povećavaju rizik od srčanih bolesti, dok maslac može štititi od njih.
6. Ulje soje bogato je kalorijama
U obliku ovog najrasprostranjenijeg ulja u SAD-u, 1999. godine Amerikanci su konzumirali čak 7% kalorija.
7. Današnja pšenica sadrži manje hranjivih tvari od starih vrsta
Pšenica je baza većine prehrane Zapadnjaka, te se nalazi u mnoštvu namirnica. No tijekom desetljeća se mijenjala, te danas sadrži manje važnih minerala kao što su magnezij, željezo i cink.
8. Pala je konzumacija jaja
Iako se ubrajaju među namirnice s najviše hranjivih tvari, unatoč tome što sadrže puno kolesterola, ne povisuju kolesterol u krvi. Iz nekog razloga dugo se preporučivalo da se smanji unos jaja, te je njihova konzumacija od 1950. godine u SAD-u pala za 33 posto.
9. Jedemo više prerađene hrane nego ikad prije
Bez obzira na to što i ne jedemo toliko često vani, kad jedemo doma, sve više jedemo prerađenu hranu.
10. Povećan unos biljnih ulja promijenio je sastav masnih kiselina u našem organizmu
Masne kiseline ulaze u naše stanične membrane i 'skladišta' masti u tijelu. Te masti su sklone oksidaciji, što oštećuje molekule (poput DNK) i povećava se rizik od raka.
11. Smjernice o prehrani s niskim udjelom masti su objavljene istodobno kad je započela epidemija pretilosti
Rat protiv masti prvenstveno se usmjerio na zasićene masti i kolesterol, dok su slobodan prolaz dobili šećer i rafinirani ugljikohidrati. No takva vrst prehrane ne sprječava srčane bolesti, pretilost ni pojavu raka. Unatoč tome i dalje nam se preporučuje takva prehrana, bez obzira koliko istraživanja ukazuju na njezinu potpunu neučinkovitost.
