S rastom primjene umjetne inteligencije u svakodnevnom životu, postaje sve očitije kako ova tehnologija utječe na sposobnost samostalnog razmišljanja ljudi.

Umjetna inteligencija sve je prisutnija u svim područjima svakodnevnih aktivnosti, a mnogi prepuštaju dio svojih zadataka uređajima – oslanjaju se na pametne telefone, na alate temeljene na umjetnoj inteligenciji za pisanje te na digitalne asistente za rješavanje problema. Takav način funkcioniranja pokazuje se praktičnim, ponekad i nužnim, no donosi posljedice koje se tek sada počinju u potpunosti razumijevati.

Foto: Pexels

Posljedice korištenja umjetne inteligencije

Interview Solutions Hub navodi da česta upotreba ovih alata može smanjiti sposobnost samostalnog razmišljanja, stoga je važno razvijati navike korištenja tehnologije na način koji pomaže, a ne ugrožava kontrolu nad vlastitim umom.

Ograničenja ljudskog mozga

Unatoč svojoj složenosti, ljudski mozak obrađuje informacije brzinom od samo deset bitova u sekundi, što je presporo za golemu količinu podataka s kojom se svakodnevno susrećemo. U današnjem svijetu oslanjanje isključivo na vlastiti mozak usporedivo je s treniranjem u bodybuildingu bez steroida - pohvalno, ali neučinkovito.

Korištenje alata umjesto razmišljanja

Ljudi su oduvijek koristili razne alate kako bi si olakšali razmišljanje i bolje pamtili informacije – od pećinskih crteža do pisanih zapisa. Danas, za razliku od svojih predaka, mnogi dijelove svojih mentalnih zadataka prepuštaju uređajima koji preuzimaju velik dio svakodnevnog razmišljanja i pamćenja.

MOŽE BITI OPASNO /

Sve više ljudi koristi AI kao svog 'psihijatra': Pet pravila kako to raditi bez rizika

Velika baza znanja UI-ja

Generativni modeli AI-ja, poput ChatGPT-a i Copilota, trenirani su na količini teksta pet puta većoj od ukupne količine svih knjiga koje su postojale prije 500 godina. Iako ovi alati povećavaju učinkovitost, istraživanja pokazuju da prekomjerno prepuštanje mentalnih zadataka može uzrokovati atrofiju mozga i smanjenje mentalnih sposobnosti.

Strah od suvišnosti

Ljudi instinktivno strahuju da prekomjerno oslanjanje na AI čini ljudski mozak suvišnim. Ta spoznaja može potaknuti želju za povratkom mentalne neovisnosti – rješavanjem matematičkih zadataka, čitanjem knjiga ili čak potpunim odbijanjem digitalnih alata u pokušaju da ostanu intelektualno aktivni.

Foto: Freepik

Rizik u budućnosti

Iako AI može biti učinkovit alat za donositelje odluka, postoji rizik da postanu previše ovisni o njemu i izgube povjerenje u vlastitu sposobnost odlučivanja.

"Gdje je granica između osjećaja da kontrolirate i toga da ste manipulirani? Kada koristite uređaj, osjećate li da ga kontrolirate vi, ili on vas?", pita se istraživačica iz područja praktične filozofije Pii Telakivi.

"Postat ćemo bolji u tome kako davati upute AI-u, ali mogli bismo pritom izgubiti nešto drugo. To je važna tema koju valja istražiti", dodaje profesor računalnih znanosti Sasu Tarkoma.

"Ako prestanem misliti samostalno, znači li to da ću prestati postojati? To znači da će se promijeniti i čovječanstvo", kaže Telakivi.

Samostalno razmišljanje također daje smisao životu. Ne bismo smjeli odustati od radosti razumijevanja, bez obzira na to što budućnost donosi, piše University of Helsinki.

POGLEDAJTE GALERIJU

NEMA PRIVATNOSTI /

Pametni telefon o vama zna ovih 27 stvari: Prati gotovo svaki vaš korak, a podaci se pohranjuju

POGLEDAJTE VIDEO: Povjesničari, stjuardese, pisci: Koga će prvog zamijeniti umjetna inteligencija?