Ljudi opsjednuti sami sobom znatno su skloniji razvoju depresije i anksioznosti, prema vodećim znanstvenicima.

Američki istraživači, koji su proučavali mozgove 1000 pacijenata, vjeruju da osobe koje više vremena provode razmišljajući o sebi imaju veće šanse za razvoj ovih iscrpljujućih stanja mentalnog zdravlja.

Stručnjaci tvrde da sklonost usmjeravanju pažnje na sebe može, u mnogim slučajevima, biti i okidač za pojavu depresije i anksioznosti, kao i faktor koji ih produljuje. Također smatraju da bi se u budućnosti mogli razviti tretmani koji bi spriječili opsesivno razmišljanje o sebi te time spriječili pojavu ovih poremećaja.

Ova nova istraživanja dolaze u trenutku kada sve veći broj stručnjaka upozorava da tisuće ljudi brkaju "normalne životne stresove" s mentalnim poremećajima.

NIJE BEZAZLENO /

Osjećate se loše ponedjeljkom? Fenomen 'monday blues' može ozbiljno ugroziti zdravlje

Novi okidač mentalnih stanja

Otprilike jedna od pet osoba u Ujedinjenom Kraljevstvu pati od čestih problema s mentalnim zdravljem poput depresije i anksioznosti. Tajođer, više od 1,3 milijuna Britanaca ne radi zbog depresije i anksioznosti, što je porast od oko 40 posto u odnosu na 2019. godinu.

Depresija se obično opisuje kao trajno sniženo raspoloženje. Može izazvati i fizičke simptome poput gubitka apetita i poremećaja spavanja. Osobe s anksioznošću često opisuju osjećaj pretjerane zabrinutosti ili stresa. Mogu također imati ubrzan rad srca ili osjećaj vrtoglavice.

Tradicionalno se vjeruje da su uzroci ovih stanja različiti, uključujući stresne životne događaje, hormonalne promjene i obiteljsku povijest mentalnih bolesti. No, istraživači sa Sveučilišta Columbia u New Yorku smatraju da postoji još jedan važan okidač: opsesija sobom.

Prethodna istraživanja već su pokazala snažnu povezanost između sklonosti "fokusiranju na sebe" i razvoja simptoma depresije i anksioznosti.

KOBNA USAMLJENOST /

Rizik od moždanog udara, depresije i samoubojstva: Svaka treća osoba je ugrožena

Može li se to spriječiti?

Jedna velika analiza iz 2002. godine, koju su proveli istraživači s Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu, otkrila je da su pacijenti koji su uglavnom razmišljali o sebi imali veću vjerojatnost da pate od depresije. Oni koji su se javno fokusirali na sebe, primjerice, često pričali o sebi, češće su patili od anksioznosti.

U novom istraživanju, znanstvenici sa Sveučilišta Columbia pratili su moždanu aktivnost 1000 ljudi dok su obavljali svakodnevne zadatke. Otkrili su da, kada bi ispitanici nakratko mentalno "odlutali" sa zadatka i počeli razmišljati o sebi, isti dio mozga pokazivao je pojačanu električnu aktivnost, poznatu i kao neuronski potpis.

Foto: Shutterstock

Istraživači sada proučavaju može li se sprječavanjem te aktivnosti smanjiti rizik od razvoja depresije i anksioznosti.

"Zanima nas i može li taj neuronski potpis predvidjeti pojavu depresije ili anksioznosti", napisala je profesorica Meghan Meyer, stručnjakinja za kognitivnu neuroznanost, u medicinskom časopisu JNeurosci. "Ako je tako, intervencija na tom neuronskom potpisu mogla bi spriječiti razvoj ovih poremećaja mentalnog zdravlja."

VIŠE OD BAKTERIJA /

Poljubac može prenijeti depresiju i anksioznost: Nakon šest mjeseci počnu simptomi

'Nije nužno da patite od depresije'

Također, neki od vodećih britanskih psihijatara tvrde da sve više ljudi pogrešno tumači normalne životne stresove kao psihijatrijska stanja te si sami postavljaju netočne dijagnoze. Dr. Sameer Jauhar, psihijatar i viši klinički predavač na King’s College London, ranije je za Daily Mail izjavio da postoji "ogromna" razlika između simptoma koje ljudi sami opisuju i medicinskih kriterija za dijagnozu mentalnih bolesti.

"Kada mnogi ljudi govore o svom mentalnom zdravlju, često opisuju nešto što u struci ne nazivamo depresijom," rekao je. "Klinička depresija nije samo sniženo raspoloženje. To uključuje i motoričke efekte, na primjer, usporavanje pokreta tijela. Može utjecati na vašu pažnju, koncentraciju i pamćenje. Samo zato što netko kaže da je loše raspoložen, ne znači nužno da pati od depresije", dodao je.

Najnovije statistike pokazuju da se broj ljudi koji traže pomoć zbog mentalnih problema povećao za dvije petine od početka pandemije, dosegnuvši gotovo četiri milijuna, piše Daily Mail.

Također, prema najnovijim podacima Ureda za nacionalnu statistiku (Office for National Statistics, skraćeno ONS), gotovo četvrtina djece u Engleskoj sada ima "vjerojatan mentalni poremećaj", u odnosu na jednu petinu godinu ranije. Prošle je godine britanska Nacionalna zdravstvena služba (National Health Service, skraćeno NHS) izvijestila da liječi 55 posto više djece i mladih nego prije pandemije.

Brojne studije su, također, nedavno pokazale kako su pandemija i naknadna zatvaranja negativno utjecali na razvoj djece i vjerojatno pogoršali njihovo mentalno zdravlje. Istraživači su otkrili da su djeca iz svih ekonomskih slojeva doživjela zastoje u emocionalnom i socijalnom razvoju.

POGLEDAJTE GALERIJU

ZA BOLJE RASPOLOŽENJE /

Neraspoloženi ste? Hrana može pomoći, a ovo je 25 vrlo moćnih namirnica u borbi protiv stresa

POGLEDAJTE VIDEO: Lijeno ste šetali u šlamapa, a sada je došao kraj: 'Već kod Horvaćanske krenem plakati'