Već je nekoliko dana zbog toplinskog vala jako vruće. Maksimalne temperature dosežu i do 36 Celzijevih stupnjeva, a najgore je po noći kad se zbog vrućine jedva spava.
Mnogi ljudi u želji da se rashlade pale klima uređaje na samo 20 stupnjeva, iako je vani 15 stupnjeva više. Klime uveliko rade danju i noću. Stručnjaci su za Pink.hr odgovorili je li u redu ako spavamo s uključenom klimom.
Liječnici savjetuju da to nije zdravo i da je temperaturu potrebno prilagoditi tako da razlika izvana ne bude veća od nekoliko stupnjeva, najviše do osam. No, budući da ni tijekom večeri situacija nije bolja, mnogi se pitaju kako rashladiti stan, a ne probuditi se sljedeći dan ukočenih mišića.
Dr. Biserka Obradović objasnila je kako rashladiti prostorije te je pojasnila zašto nije dobro da klima uređaj radi noću iako je temperatura navečer nepodnošljiva.
"Ne možemo spavati s upaljenom klimom ako je u spavaćoj sobi, ali je prije spavanja potrebno rashladiti prostorije, odnosno uključiti klimu koja je u drugoj prostoriji ili rashladiti spavaću sobu ako je uređaj u njoj, a onda ga ugasiti", rekla je.
'Važno da klima bude očišćena'
Stoga klima uređaj ne bi trebao raditi cijelu noć u prostoriji u kojoj spavate, ali je u redu ako je ona u drugoj prostoriji, a ohlađeni zrak dopire do one u kojoj spavate.
"Ako nam je klima u spavaćoj sobi, onda trebamo rashladiti stan, a zatim isključiti uređaj, ako se dogodi da zaspimo onda se možemo ukočiti jer oko 90 posto takvih ljudi idući dan ide liječniku. Sve to vrijedi i za bebe i za kronične bolesnike, ali vrlo je važno da klima bude očišćena", objasnila je dr. Obradović.
Ono što mnogi zaboravljaju i smatraju nepotrebnom stavkom je čišćenje klime, što je vrlo pogrešno, jer neočišćena klima može uzrokovati probleme astmatičarima, djeci i svim onim osjetljivim skupinama, ali svakako može napraviti problem i zdravom čovjeku.
"Prvo, klimu najprije treba očistiti jer ima dosta bakterija koje mogu izazvati upalu pluća. S druge strane, temperaturu ne smijemo držati s velikom razlikom, ona bi trebala biti samo par stupnjeva razlike. Treća stvar je da svi volimo hladiti prostorije ispod 20, ali to apsolutno nije zdravo iz mnogo razloga. To nije prirodna hladnoća, ako imamo strujanje zraka u spavaćoj sobi koje može utjecati na razne dijelove tijela. Klima je jedna vrsta propuha, a to je strujanje zraka na nekoj manjoj površini, pa tako često dolazi do upale mišića i ukočenosti, zato što klima izravno utječe na naše tijelo", ispričala je dr. Obradović.
Treba tijelo pripremiti na nagli skok temperature
Kako bi stan tijekom dana bio hladniji, važno je rano ujutro rashladiti prostorije i u njih pustiti što više svježeg zraka. Što se tiče ostatka dana, temperatura u prostoriji ne smije biti niža od 22 stupnja, a navečer prije spavanja rashladite prostorije i isključite klima uređaj.
"Ako nam je temperatura u stanu zimi ispod 22 stupnja, mi zovemo toplane jer smatramo da nam grijanje nije u redu, a sada rashlađujemo prostorije do te temperature. Stan mora biti rashlađen kao u zimskom periodu", istaknula je dr. Obradović.
Nepravilnim korištenjem klima uređaja možete izazvati niz zdravstvenih problema, što se posebno odnosi na osjetljive osobe i kardiovaskularne bolesnike, a osim kardioloških problema ne treba zaboraviti da se mogu pojaviti i ukočenost mišića lica i bolovi u vrat koji će nastati nakon što se mišići blokiraju na hladnoći.
Zato liječnici podsjećaju da prelazak iz toplog u hladnije okruženje i obrnuto ne treba činiti naglo i savjetuju da se pri izlasku iz rashlađene prostorije kraće vrijeme provede u prostoriji koja nije rashlađena kako bi se tijelo prilagodilo na nagli skok temperature.
'Oprez se savjetuje svima'
Ravnatelj Klinike za kardiovaskularne bolesti UKC Niš, doc. dr. Tomislav Kostić kaže da ekstremne temperaturne razlike nisu dobre za kardiovaskularni sustav, čak ni za zdrave osobe, a posebno za kronične bolesnike.
"Krvne žile reagiraju i na hladnoću i na toplinu, skupljanjem i širenjem, znamo da niske temperature skupljaju krvne žile, a da se na toplini šire. Općenito, kroničnim bolesnicima savjetujemo da u ljetnim mjesecima ne izlaze van ako ne moraju od 11 do 16 sati, te će na taj način i izbjeći temperaturne razlike. Iako varijacije nepovoljno utječu na kronične bolesnike, to nužno ne mora značiti da ako netko ima problema sa srcem ili kardiovaskularnim sustavom da će imati problema zbog temperaturnih razlika, no oprez se svakako savjetuje svima" rekao je dr. Kostić.
Od temperaturnih šokova treba poštedjeti i one najmlađe, a posebno se to odnosi na bebe koje su posebno osjetljive.
"Bebe su osjetljiva kategorija, sve što vrijedi za stariju populaciju i odrasle vrijedi i za djecu, samo uz povećanu razinu opreza. Nemojte ih izlagati temperaturnim razlikama", istaknuo je dr. Kostić.
