RIJEŠITE SE STRESA, ALI I BOLI / Poznata instruktorica joge za Net.hr: 'Nekada je to samo umijeće, ponekad rutina, a dogodi se da je i umjetnost'

Image
Foto: Thinskstock

Povodom Međunarodnog dana joge, za Net.hr piše Aleksandra Horwood, učiteljica joge, meditacije i mindfulnessa s certifikatom Yoga Alliance Profesionals - senior teacher, koja jogu podučava već 30 godina

21.6.2023.
9:01
Thinskstock
VOYO logo

Bole vas leđa? Vrat? Imate problema s probavom ili spavanjem? Muči vas anksioznost? Ili nemate tegoba, ali ih želite preduhitriti? Joga, čini se, ima rješenje za sve. I za svakoga. Tjelesne tegobe, mentalni izazovi, samo nabrajajte... I pojedinci koji prakticiraju jogu nisu bez zdravstvenih problema, ali većina njih vjeruje da je njihovo zdravlje poboljšano baš zbog joge. U međuvremenu postoje i brojni znanstveni dokazi da je joga korisna za ljude raznih uzrasta, posebno starije i one s kroničnim zdravstvenim problemima.  

Sveprisutna metoda

Dok je joga danas u nekim zapadnim zemljama uvelike prihvaćena i priznata u medicinskim krugovima, u drugim zemljama nije tako. Joga je postala sveprisutna metoda poboljšanja zdravlja, definitivno puno više od samih tjelovježbi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nekada je to samo umijeće, ponekad rutina, a dogodi se da je i umjetnost. Na tom istinskom putu samopromjene, u početku se jogu učilo samo izravno od učitelja. Sveti tekstovi su pomagali u njegovanju mudrosti, ravnoteže i unutarnje slobode, kao i tjelesne dobrobiti. Danas imamo Youtube i lokalne joga centre, s učiteljima različitih kvalifikacija.

Image
Tjelovježba /

Što je joga? Koji su osnovni dijelovi joge?

Image
Tjelovježba /

Što je joga? Koji su osnovni dijelovi joge?

Povijest joge

Prvi zapisi o jogi nastali su u Indiji prije 5000, a možda i više godina. U ruševinama velikih gradova Mohenjo Daro i Harappa pronađeni su pečati s prikazima različitih asana (tjelovježbi). Na tom se području razvila hinduistička civilizacija usvajajući mnoge vrijednosti te prastare civilizacije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Riječ joga potječe od sanskrtskog izraza yuj što znači 'sjediniti'. Klasično razdoblje u povijesti (od 500. god. prije Krista do 800. godine naše ere) smatra se najplodnijim i najistaknutijim razdobljem u povijesti i razvoju joge. U tom razdoblju nastaju Patanjalijeve Yoga Sutre. Ipak, povijest joge još je drevnija. Prvo povijesno razdoblje, vedsko, povezano je s s prvom Vedom, Rig-Vedom, koja je napisana na arhaičnom sanskritu i bila je prenošena usmenom predajom oko 3000. do 1900. godine prije nove ere. Neke činjenice sugeriraju da je Rig-Veda čak i starija, da je nastala 4000 godina prije nove ere ili čak i ranije.  Važno je spomenuti da ona sadrži ideju joge kao meditativne prakse, a meditacija se sastoji od mantre, vizualizacije i zadubljenosti u um i srce. Mantra dovodi do razumijevanja temeljne činjenice da su sve forme kreativne vibracije. Vjerojatno ste čuli za OM (Aum) koju su neki imali prilike i prakticirati na satu joge.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Klasično razdoblje

Kako se mijenjala civilizacija, tako se mijenjala i praksa, pa i povijest joge. Poslije vedskog, stižemo do pretklasičnog perioda, kada se pojavljuju Upanišade, tekstovi koji objašnjavaju tajna učenja o ultimativnom jedinstvu svih stvari. Upanišada ima preko 200, ali samo ih je nekoliko nastalo u periodu prije Gautama Buddhe, prije 2500 godina i također su se prenosile usmeno. Upanišade su kolekcije vedskih tekstova i u njima se spominju koncepti kasnije nastalih hinduizma, budizma i džainizma. Nazivaju ih i Vedantom, što znači 'kraj Veda' ili 'kraj znanja', a sadrže tvrdnje o prirodi stvarnosti kao i opise ljudskog spasenja (mokshe).

U klasičnom periodu jedan od najvažnijih tekstova je Bhagavad-Gita („Božanska pjesma“), koja u svojih 700 stihova poručuje kako se aktivno suprotstaviti zlu.
Gita je napisana oko 500. godine prije nove ere i podučava da živjeti znači biti aktivan te da ako želimo izbjeći stvaranje poteškoća sebi i drugima, moramo imati dobru motivaciju i prijeći okvire ega.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Za onoga tko je ovladao
umom, um je najbolji prijatelj,
ali za onoga tko to nije učinio,
um će ostati najveći neprijatelj.“
(Bhagavad-Gita)

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Povijest moderne joge

U postklasičnom periodu novi naraštaji jogija stvorili su sustav vježbi čiji je cilj revitalizirati tijelo i produžiti životni vijek. Takva preokupacija tijelom dovela je do razvoja Hatha Joge, koja se danas prakticira svugdje u svijetu. Post-klasičnu jogu obilježilo je djelo Hatha Yoga Pradipika, praktični vodič Svamija Svatmarame, sljedbenika Svami Gorakhnatha, napisano prije 500 godina.

Povijest moderne joge započela je slavnim govorom Svamija Vivekanande u Parlamentu svjetskih religija u Chicagu 1893. godine. Vivekananda je otvorio vrata budućim guruima s Istoka koji su pohrlili na Zapad. Yogananda, koji je stigao u Boston 1920. godine i čija je „Autobiografija jednog jogija“ svrstana među 100 najvažnijih duhovnih knjiga, zaintrigirao je Georgea Harrisona i Elvisa Presleya. Steve Jobs je taj bestseller čitao svake godine od svojih tinejdžerskih dana, a na njegovom su pogrebu svi dobili na poklon upravo tu knjigu. Jedna od zanimljivosti iz Vivekanadinog života prebogatog zanimljivostima, jest da niti 20 dana nakon njegove smrti njegovo tijelo nije pokazivalo znakove raspadanja.

Joga danas

Satovi joge mogu biti osmišljeni tako da potiču razvojne, preventivne, terapijske i/ili transformacijske ciljeve. Joga može biti usmjerena na jačanje tijela, povećanje energije i izdržljivosti te bolju pažnju koncentraciju i memoriju. Preventivni pristup ima za cilj zaštitu i očuvanje ljudskog kapaciteta. Međunarodna asocijacija joga terapeuta (IAYT) terapijsku jogu definira kao "proces osnaživanja osobe s ciljem poboljšanja njezinog zdravlja i cjelokupne dobrobiti kroz primjenu filozofije i prakse joge", a američki Nacionalni institut za zdravlje (NIH) prepoznaje jogu kao oblik komplementarne i alternativne medicine u kategoriji psihosomatike.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U terapijskoj jogi vladaju holistička načela prema kojima se svakom pojedincu pristupa kao jedinstvenom biću, a budući da svaka asana ima mnoštvo varijacija i mogućnosti te se tijekom vježbanja potiče princip ne-natjecanja, joga se može primijeniti kod svake osobe bez obzira na dob, spol i zdravstvene probleme. Znanstvena istraživanja o terapijskom djelovanju joge znatno su se povećala posljednjih godina pa je iz tih razloga za zdravstvene djelatnike kod nas važna informiranost o prirodi joge i dokazima njenih učinaka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Patanjalijevo drvo joge

Koristeći se drvetom kao simbolom, Patanjali, filozof iz 2. stoljeća, za koga se tvrdi da je doživio samadhi nakon meditiranja u Tiruppatturu u Indiji, detaljno objašnjava osam aspekta joge.

On je napisao da su opća moralna načela (yama) korijeni, stablo predstavlja ponašanje individue (niyama), tjelesne vježbe (asana) su grane, a vježbe disanja (pranayama) su lišće. Stabilnost u odnosu na osjetila (pratyahara) je kora drveta, sap (dharana) je koncentracija, meditacija (dyana) je cvijet, a plod (samadhi) je harmonija ili spoznaja o našoj stvarnoj prirodi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Patanjalijevi stihovi zovu se sutre, a ima ih 196. Vrlo su kratki, poput ovih: “Joga je postupno smiravanje uma u tišini” ili “Naša stvarna priroda je skrivena pod aktivnostima uma”. Legende kažu da su mu sutre tako kratke jer ih je zapisivao na listovima palme, a dok je stigao do Himalaje, ovce su mu već pojele pola tog lišća.

Učenje B.K.S. Iyengara

Bellur Krishnamachar Sundararaja Iyengar jedan od najpoznatijih učitelja joge. Popularizirao je jogu pokazavši da je svi mogu prakticirati, koristeći namjenske, ali i improvizirane rekvizite. Kao dijete je bolovao od malarije, tuberkuloze, trbušnog tifusa i pothranjenosti. Kada je otišao kod poznatog učitelja Krishnamacharye u vrlo teškim uvjetima naučio je jogu te spoznao da ona ima brojne blagotvorne posljedice na zdravlje čovjeka. Kada je eć bio u dobi od 90 godina i dalje je svakodnevno prakticirao tri sata asane i barem jedan sat pranayame.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Časopis Time uvrstio ga je na popis 100 najutjecajnijih osoba u svijetu. Napisao je 11 knjiga, a u najpoznatijoj “The Light on Yoga”, koja je s detaljnim uputama i slikama bila vodič svim studentima joge od objavljivanja 1966. godine naovamo, predstavio je 200 asana u 600 fotografija i stvorio program za 300 tjedana vježbanja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Međunarodni dan joge

Prvi međunarodni dan joge, 21. lipnja  2015. proslavilo je zajedno u New Delhiju 35.985 sudionika. To je dosada bilo najveće okupljanje sudionika na jednoj lokaciji.

Godinu dana ranije, svih 193 zemalja članica UN-a jednoglasno je donijelo odluku da 21. lipnja postane Međunarodni dan joge. Najdulji dan u godini činio se savršenim za promicanje zdravlja, harmonije i mira.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Možete vježbati i instalirati besplatnu aplikaciju WHO mYoga.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

O autorici teksta

Aleksandra Horwood učiteljica je joge, meditacije i mindfulnessa, autorica i terapeutkinja. Ima najviši certifikat Yoga Alliance Profesionals - senior teacher. Jogu podučava već 30 godina, a mentor je učiteljima i terapeutima.

Otkako je 1997. otišla iz Hrvatske u SAD, završila je brojne tečajeve. U Francuskoj je 12 godina studirala i prakticirala budističke meditacijske metode. U Londonu i Stuttgartu vodila je vlastite škole, a dva najveća klijenta bili su joj NHS (britanski Državni zavod za zdravstvo) i Techniker Krankenkasse (njemačko zdravstveno osiguranje, pandan našem HZZO-u). Nakon nedavnog povratka u Hrvatsku, osnovala je Wellbeing Academy s  raznovrsnom ponudom: od joge za trčanje i bolje spavanje do terapeutske joge za tinitus, MS i artritis.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Foto: Wellbeing Academy

Aleksandra Horwood, učiteljica joge

Aleksandra i njezin tim se prvenstveno žele usmjeriti na lokalne poslodavce te pružiti njihovim zaposlenicima i menadžerskom timu osnovnu edukaciju o preventivnom vježbanju, pravilnom disanju i upravljanju stresom, a time prevenirati bolesti izazvanih stresom i neaktivnim načinom života, te stvarati zdravu, pozitivnu i produktivnu atmosferu.

Sama je doživjela burnout u svojoj novinarskoj profesiji. I zna da su mnogi kolege i ljudi koje je intervjuirala i susretala imali slične probleme. Zato se fokusirala na proučavanje, studiranje i prakticiranje ovih starih vještina, istovremeno prateći saznanja moderne znanosti. U svim zemljama u kojima je boravila i radila 75 posto današnjih bolesti povezane su s povišenom razinom stresa kroz dugi period. Stoga naglašava da je bitno imati sveobuhvatan pristup zdravlju uz uvažavanje definicije Svjetske zdravstvene organizacije koja zdravlje definira kao tjelesno, mentalno i socijalno blagostanje, a ne samo odsutnost bolesti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
ksw 96
Gledaj uživo 20.7. od 20 sati
VOYO logo