Na putu prema vitkoj figuri i boljem zdravstvenom stanju često se pitamo koje vrste pića i namirnica izbaciti iz prehrane i kakva vrsta tjelovježbe najbrže topi kilograme. No, važno je obratiti pozornost na mentalni dio same pripreme. Upravo je naše psihološko stanje u velikom broju slučaja kočnica koja nas spriječava da uopće započnemo ili dosljedno nastavimo s našim zdravim navikama. Tada nastupaju motivacija i disciplina, koje nas čine ustrajnijima u postizanju fizičke, a naposljetku i mentalne transformacije. Više o mentalnoj pripremi uči i sudionik emisije "Život u balansu", Luka Veljković, koji se odlučio za promjenu nabolje.

Što se sve treba poklopiti da bismo bili motivirani?

Iako se čini da je motivacija jednostavna - ili je imaš ili je nemaš - zapravo je riječ o vrlo kompleksnoj psihološkoj pojavi. Upravo je kvaliteta motivacije ključna za zadovoljstvo i dugoročni uspjeh u ostvarenju vlastitih ciljeva.

Motivacija je unutarnji proces, odnosno stanje unutar nas koje teži određenoj promjeni, bilo u samome sebi ili okruženju. Kad smo motivirani djelujemo ustrajno da bismo ostvarili zadane ciljeve, a to ustrajno ponašanje mogu potaknuti unutarnji motivi, poput kognicije i emocija, ali i nagrade, kazne ili pritisci drugih. Na primjer, ako se susrećete s predrasudama okoline zbog viška kilograma, tada se možete osjećati motivirano da krenete u teretanu i započnete konzumirati zdraviju prehranu.

NUTRICIONIST OTVORENO /

'Prehrana, tjelesna aktivnost, kontrola sna i stresa ključni su za dugovječnost'

Također, na motivaciju utječu zadovoljenje fizioloških i psiholoških potreba - autonomija, kompetencija i povezanost. No ipak, bitno je naglasiti da veliku ulogu u zadovoljenju psiholoških potreba igra i naše okruženje, ovisno o razini njezinog poticaja, odnosno ometanja djelovanja usmjerenog prema cilju.

Luka Veljković i motivacija

Našem glavnom junaku, Luki Veljkoviću, pružili smo sve da bi razvio što više motivirano ponašanje. Podržali smo njegovu autonomiju na način da mu damo podršku i objasnimo mu pozadinu njegovog dosadašnjeg ponašanja vezanog uz tjelesnu aktivnost i prehranu. Za nastavak, Luka je ostvario kompetenciju kroz optimalne izazove, dok je osjećaj povezanosti ostvario razgovorom sa stručnjacima i drugim gostima u emisiji koji empatično pristupaju njegovom stanju i osjećajima.

Kad se naši unutarnji motivi i vanjski uvjeti usklade, tada se stvara pogodno okruženje za motivirano ponašanje. Ipak, nije sve tako idealno i motivacija nekad može biti na nuli.

Zašto motivacija nestaje?

Namjerno odgađanje zadatka, odnosno drugim riječima prokrastinacija, pojava je s kojom se svatko ponekad susreće. Nepotrebno odgađanje odlaska na ranojutarnji trening ili pripreme nutritivno bogatog ručka - neki su od primjera prokrastinacije. U takvim su situacijama snažan čimbenik fiziološke potrebe, poput nedostatka sna, pa naše tijelo mozgu signalizira da je ugrožena dobrobit i naposljetku odlučimo izbjegavati određene obaveze. Također, ako se pokušavamo prisiliti na ponašanje koje je u suprotnosti s psihološkim potrebama, ponovno nastupa osjećaj da je ostvarenje cilja teško ostvarivo.

RENATA DEBARTOLI /

Psihologinja: 'Bitno je raditi na sebi i biti svjestan da loši dani neće trajati zauvijek'

Osim urođenih potreba, prokrastinaciju mogu uzrokavati nesvjesni motivi koji su povezani s emocionalnim reakcijama, kao što je anksioznost. Veliku ulogu igra i odnos postavljenih ciljeva te očekivanja, pa je nerijetka pojava odustajanje na samom početku zbog nepostojanja vidljivih rezultata. Jedan od čestih razloga je i strah od neuspjeha, zbog čega se mnogi ne usude poduzeti ni prvi korak. Na kraju, osuđujuće okruženje koje ne pruža dovoljnu podršku povećava sklonost prema manjku motivacije, pa i odustajanju. No, postoji način kako unatoč svim ovim preprekama ostati dosljedan u ostvarenju svojih ciljeva. Nećemo vas lagati, nije lagano, ali uistinu je moguće natjerati se otići na taj ranojutarnji trening ili odoljeti slasnom bureku.

Disciplina kao "spas"

Kad manjka motivacije, nastupa disciplina. Psiholozi disciplinu doživljavaju kao smisleno djelovanje, što predstavlja djelovanje prema cilju čak i kad nemamo volje ili nam nije ugodno. Također, toj definiciji pripada i suzdržavanje od ponašanja za koje znamo da nam neće koristiti, kao što je konstantno naručivanje brze hrane ili odlazak u krevet umjesto u dugu šetnju.

Postoji disciplina koju nameću drugi, ali i samodisciplina koja se očituje po oslanjanju na vlastitu snagu i motivaciju. Nastoji se postići da se kroz iskustva discipline koju provode drugi stvore vještine samodiscipline. Osobe s razvijenom disciplinom i samodisciplinom ostvaruju bolje akademske ili profesionalne rezultate, imaju stabilnije međuljudske odnose te višu razinu opće dobrobiti. Također, sposobnije su regulirati vlastite emocije te se suzdržavati od impulzivnog djelovanja.

ŽIVOT U BALANSU /

Luka je stigao do stanice na kojoj je počeo plakati: 'Neka mi netko pomogne! Gdje je izlaz?!'

Kako ostati discipliniran?

Samodisciplina je ograničen resurs, s obzirom na to da je potrebno mnogo truda kontrolirati se i suzdržavati se impulsa. Ipak, postoje dva ključna koraka za održavanje samodiscipline.

1. Opskrbljenost resursima - primjena samodiscipline puno je zahtjevnija kad smo umorni ili emocionalno iscrpljeni, pa dobra samodisciplina zahtijeva dobru brigu o samome sebi. Pravilna prehrana, dovoljna količina sna, dobra organizacija i provođenje vremena s bližnjima krucijalni su za primjenu samodiscipline
2. Povezanost s razlozima discipline – ostanite svjesni razloga zašto ste započeli svoj put te koje vam koristi disciplina donosi. Kada jasno znate zašto vrijedi truditi se, lakše je ustrajati i biti dosljedan

U trećoj epizodi serijala "Život u balansu", koji možete gledati na službenom RTL-ovom YouTube kanalu, sudioniku Luki Veljkoviću pridružit će se posebna gošća. Našem glavnom junaku savjete će udijeliti Alina Pantseyeva, prva pobjednica showa "Život na vagi", koja je sudjelovanjem u emisiji ostvarila zavidnu fizičku, ali i mentalnu transformaciju. Nekadašnja sudionica RTL-ove emisije pomoći će Luki u pronalasku motivacije i discipline, koje su ključan dio njegovog puta prema zdravijem i kvalitetnijem životu.

Gledatelji će na primjeru prosječnog pretilog Hrvata kroz pet epizoda serijala saznati više o mentalnim pripremama, tjelesnoj aktivnosti i prehrani te načinima kako se suočiti sa svim nedaćama na putu. Lukin put dokumentirat ćemo i kroz članke na Net.hr-u, a od siječnja njegovu fizičku promjenu moći ćete pratiti u digitalnoj ekstenziji "Pokretanje nacije".

Za kraj – pitanje za vas - što je vama teže naći, motivaciju ili disciplinu?

POGLEDAJTE VIDEO Psihologinja: 'Bitno je raditi na sebi i biti svjestan da loši dani neće trajati zauvijek'