Trend koji može biti jako opasan: Epidemija dijagnosticiranja iz fotelje u porastu

Posebno zabrinjava rastući trend ljudi koji postavljaju dijagnoze sebi ili drugima na temelju onoga što su naučili na internetu. Nažalost, samodijagnoze mogu uzrokovati nepotrebne tegobe, pogrešne dijagnoze ili dovesti do štetnog samoliječenja. Ključno je biti oprezan i svjestan ovih potencijalnih rizika prilikom pretraživanja informacija o mentalnom zdravlju na internetu, navodi Psychology Today.

Među najraširenijim trendovima je samodijagnosticiranje ili dijagnosticiranje narcističnog poremećaja osobnosti (NPD), što poprima obilježja svojevrsne epidemije. Primjerice, Tik Tok vrvi videima u kojima nestručne osobe taj poremećaj pripisuju svojoj majci ili partneru, pa dijele njihove obrasce ponašanja i simptome te savjete kako s njima izaći na kraj ili, pak, kako prepoznati narcisoidnu osobu i sl. Također, oglašavaju se i osobe koje za sebe tvrde da im je dijagnosticiran narcistični poremećaj osobnosti te i oni dijele savjete i sl. Prije nego što prebrzo donesete zaključke i pogrešno označite nekoga kao narcisa, evo što stručnjaci kažu o ovom stanju i njegovim ključnim simptomima.

Što je narcistični poremećaj osobnosti (NPD)? - To je stanje u kojem ljudi imaju nerazumno visok osjećaj vlastite važnosti. Trebaju i traže previše pažnje i žele da im se ljudi dive. Osobama s ovim poremećajem možda nedostaje sposobnost razumijevanja ili brige za osjećaje drugih. Ali iza ove maske iznimnog samopouzdanja, kriju se osobe koje nisu sigurne u vlastitu vrijednost i lako ih uznemiri i najmanja kritika, piše Mayo Clinic.

Narcistični poremećaj osobnosti uzrokuje probleme u mnogim područjima života, kao što su odnosi, posao, škola ili financijska pitanja. Osobe s NPD-jem općenito mogu biti nesretne i razočarane kada im se ne čine posebne usluge ili izražava divljenje koje vjeruju da zaslužuju. Njihovi odnosi mogu biti problematični i neispunjavajući, a drugi ljudi možda neće uživati ​​u njihovoj blizini.

Narcistični poremećaj osobnosti dobio je ime po Narcisu, liku iz grčke mitologije. Prema mitu, Narcis je bio toliko opsjednut vlastitom ljepotom da nije mogao prestati buljiti u svoj odraz u jezeru. Na kraju je ta opsjednutost sobom dovela do njegove smrti.

Pod utjecajem grčkog mita, ljudi često povezuju narcizam s fizičkim izgledom. Ipak, poremećaj često uključuje iskrivljen pogled ili opsjednutost drugim osobinama, kao što su inteligencija, karizma, umjetnička vještina ili čak bogatstvo i moć. Iako mnogi smatraju da je narcisoidnost u porastu i da se za to često okrivljuje milenijska generacija, podaci govore da on pogađa između 0,5 posto i jedan posto opće populacije. Također je 50 do 75 posto češći kod ljudi kojima je pri rođenju pripisan muški spol.

Mnogi ljudi skrivaju narcistička uvjerenja ili ponašanja, što je neslužbeno poznato kao "prikriveni narcizam", što čini procjenu stvarne prevalencije NPD-a još većim izazovom.

Simptomi NPD-a vrte se oko misli, osjećaja i radnji. Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje (DSM-5-TR) Američke psihijatrijske udruge navodi devet kriterija. Stručnjak za mentalno zdravlje, poput psihijatra ili psihologa, može dijagnosticirati NPD kroz detaljnu procjenu. Od devet kriterija navedenih u DSM-5-TR, dijagnoza zahtijeva ispunjavanje najmanje pet. Trenutačno ne postoje specifični medicinski testovi za NPD.

1. Grandiozan osjećaj vlastite važnosti - Važan pokazatelj je kako ljudi s ovim stanjem vide sebe. Uobičajeni pokazatelji NPD-a su precjenjivanje vlastitih sposobnosti ili postavljanje nerazumno visokih standarda za sebe.

2. Pretjerivanje - Netko s NPD-om mogao bi se hvaliti svojim postignućima, čak i ako su pretjerana ili nisu u potpunosti istinita. Mogao bi uzdizati sebe i umanjivati ​​doprinose drugih.

3. Fantazije - Ljudi s NPD-om često imaju grandiozne fantazije. Mogu sebe zamisliti kao iznimno uspješne, moćne, inteligentne ili lijepe. Također, mogu maštati o neograničenoj ljubavi i divljenju.

4. Vjera u superiornost - Pojedinci s NPD-om često se osjećaju posebnima i jedinstvenima. Možda vjeruju da se mogu družiti samo s osobama visokog statusa i da obični ljudi nisu dovoljno dobri za njih.

5. Potreba za divljenjem - Suprotno uvriježenom mišljenju, neki simptomi NPD-a mogu proizaći iz nedostatka samopouzdanja. Pojedinci s NPD-om često imaju krhko samopouzdanje, što dovodi do česte sumnje u sebe, samokritičnosti i osjećaja praznine. To se također očituje u zaokupljenosti tuđim mišljenjima i stalnoj potrebi za potvrdom.

6. Očekuju poseban tretman - Zbog prenapuhanog osjećaja vlastite vrijednosti, osobe s NPD-om mogu očekivati ​​poseban tretman i ljutiti se kada drugi ne ispunjavaju njihove nerazumne zahtjeve.

7. Spremnost na iskorištavanje drugih - Osobe s NPD-om često imaju obrazac, svjesnog ili nesvjesnog, izrabljivačkog ponašanja. Mogu manipulirati drugima kako bi dobili ono što žele, često ne uzimajući u obzir osjećaje druge osobe. Traženje odnosa s ljudima kako bi podigli vlastiti ego ili društveni status može biti još jedan znak.

8. Nedostatak empatije - Osobe s NPD-om često se bore s empatijom, zbog čega govore uvredljive stvari, tuđe osjećaje gledaju kao slabosti i ne uspijevaju uzvratiti ljubaznost ili interes koji su drugi pokazali.

9. Česta zavist i arogancija - Često ljudi s NPD-om doživljavaju intenzivnu zavist i ogorčenost prema drugima, osobito onima koji su uspješni. Oni mogu umanjiti tuđa postignuća i navesti druge da im zavide. Također, pokazivanje arogantnog ponašanja uobičajeno je kod osoba s NPD-om. Mogu se ponašati superiorno u odnosu na druge, razgovarati s njima ili odbacivati ​​njihove ideje.

Osobe s NPD-om, također, mogu pokazivati ​​druga ponašanja povezana s devet kriterija, kao što su perfekcionizam, preosjetljivost na kritiku, odbacivanje ili neuspjeh te povlačenje od drugih kako bi izbjegli osjećaj ranjivosti. U teškim slučajevima, osobe s NPD-om mogu se boriti s osjećajima neadekvatnosti ili odbačenosti, što potencijalno može naštetiti vlastitoj dobrobiti. Njihova tendencija da reagiraju ljutnjom ili čak bijesom kada ih se kritizira ili odbaci, također, može dovesti do opasnih situacija, u kojima bi sebe i druge mogli dovesti u opasnost.

Iako DSM-5-TR službeno ne kategorizira podtipove NPD-a, stručnjaci ih često grupiraju u tipove kao što su grandiozni (potrebno im je divljenje) naspram ranjivih (potrebno im je odobrenje), otvorenih naspram prikrivenih (skrivenih) i benignih (bezopasnih) u odnosu na zlonamjerne (štetne). Točni uzroci NPD-a nisu u potpunosti razjašnjeni. Mnogi ljudi s ovim poremećajem skrivaju svoje stanje, što otežava proučavanje. Dok razlike u mozgu mogu igrati značajnu ulogu, trenutačna istraživanja sugeriraju da genetika i sljedeći čimbenici mogu pridonijeti razvoju NPD-a.

1. Promatranje i oponašanje - Djeca mogu naučiti i usvojiti narcistička ponašanja promatrajući i oponašajući narcisoidne uzore, poput roditelja ili drugih značajnih osoba.

2. Negativna iskustva iz djetinjstva - Traumatični događaji, odbacivanje, zanemarivanje ili nedostatak podrške tijekom djetinjstva također mogu pridonijeti razvoju narcističkih osobina.

3. Odgojni stilovi roditeljstva i kultura - Pretjerano popustljivi ili prezaštitnički stilovi odgoja mogu doprinijeti narcisoidnim osobinama stvaranjem osjećaja da imaju pravo i ometanjem razvoja vještina emocionalne regulacije. Kulturni čimbenici, poput individualističkih naspram kolektivističkih vrijednosti, mogu utjecati na razvoj narcisoidnih osobina. Individualističke kulture koje naglašavaju samopouzdanje i osobna postignuća vjerojatnije će poticati narcističke tendencije.

Društveni mediji, posebice Tik Tok, potaknuli su trend "dijagnosticiranja iz fotelje" koji obično proizlazi iz logike i introspekcije nestručnih osoba, a videozapisi s oznakom #NarcTok stekli su značajnu popularnost. Ovaj se trend pojavio usporedo s povećanim raspravama o mentalnom zdravlju, osobito među mlađim generacijama, a također je pod utjecajem porasta "terapije-govora", što označava netočnu uporabu pojmova iz psihologije, posebice žargona koji se odnosi na psihoterapiju i mentalno zdravlje.

Klinička psihologinja dr. Ramani Durvasula za Men's Health je upozorila na opasnosti samodijagnosticiranja i postavljanja dijagnoze drugima bez odgovarajućih znanja, vještina, obrazovanja i diploma. Samo stručnjaci za mentalno zdravlje, poput psihijatara i kliničkih psihologa, imaju potrebno obrazovanje i iskustvo za točno dijagnosticiranje NPD-a. Dr. Ramani je, također, naglasila opasnosti trivijaliziranja ovog stanja. Ako je svačiji bivši označen kao narcis, stvarna ozbiljnost poremećaja je smanjena. "Laik ne može dijagnosticirati shizofreniju ili rak, pa tako ni ovo", objasnila je.

Liječenje NPD-a prvenstveno uključuje psihoterapiju. Stručnjak za mentalno zdravlje može preporučiti najprikladniji pristup, poput KBT-a ili psihodinamske terapije. Iako ne postoje posebni lijekovi za NPD, neki lijekovi mogu pomoći u upravljanju povezanim stanjima poput anksioznosti ili depresije.

Za osobe s NPD-om, davanje prioriteta mentalnom zdravlju je ključno. To znači redoviti odlazak na terapije prema preporuci liječnika za mentalno zdravlje, konzumiranje propisanih lijekova prema uputama i izbjegavanje upotrebe supstanci ili alkohola.

Ako sumnjate da netko do koga vam je stalo ima NPD, zapamtite da ga ne možete promijeniti. Iako ga možete potaknuti da potraži pomoć, on mora biti voljan to učiniti. Kako biste se zaštitili, postavite zdrave granice, dokumentirajte interakcije, dajte prioritet vlastitom mentalnom zdravlju i potražite pomoć ako se osjećate ugroženo ili nesigurno.