Kada bi sve bilo idealno, svi bismo na spavanje išli u ranim večernjim satima, a ujutro bismo ustajali odmorni i spremni za nove izazove. No ljudi često idu spavati oko ponoći i nerijetko ustaju s osjećajem premorenosti i nedostatka energije. Znanstvenici su brojnim istraživanjima utvrdili koliko je za zdravlje bitno zadovoljiti dva ključna faktora spavanja: količinu sna i održavanje dosljednosti u praćenju biološkog ritma.

Najbolje bi bilo ići spavati u ranim večernjim satima i ustati ranije ujutro. Istraživanja su pokazala da su ljudi najpospaniji između 13 i 15 sati poslijepodne i između 2 i 4 sata noću, a upravo je kvalitetan noćni san ključan za prevenciju preplavljujućeg osjećaja umora usred radnog vremena.

BRR, JEZIVO /

Nije spavao punih 11 dana pa detaljno opisao što mu se događalo s tijelom: 'Kada pregrmite tu fazu umora...'

Za odrasle osobe preporuka je minimalno sedam sati noćnog sna, a sukladno tome određuje se i najbolje vrijeme za odlazak na spavanje. Na primjer, ako morate ustati u 6 sati, vrijeme za odlazak na počinak je najkasnije u 23 sata. Drugi važan faktor je dosljednost. Dakle, ako svaki dan ležete oko 23 sata, važno je da se ovog ritma držite i tijekom vikenda. Kasan odlazak na spavanje tijekom vikenda i duži ostanak u krevetu mogu značajno poremetiti ritam i kvalitetu spavanja tijekom tjedna.

Važnost biološkog ritma

Biološki ritam označava prirodni ritam budnosti i sna ljudskog mozga. Upravo on određuje najbolje doba za spavanje svakog pojedinca, a ako usvojite naviku spavanja i buđenja u otprilike isto vreme svakog dana, osigurat ćete sebi čvršći i kvalitetniji san, pokazuju istraživanja.

NEOČEKIVAN PREOKRET /

Istraživanja potvrdila da ateisti i agnostici spavaju bolje od kršćana: Nekima je savjest manje uznemirena od drugih