Kraj studenoga 2025. godine donosi nam trenutke koje mnogi s nestrpljenjem iščekuju cijele godine. Miris cimeta i kuhanog vina, sjaj tisuća lampica i osjećaj zajedništva polako preuzimaju gradske ulice i trgove. Središnji trenutak tog prijelaza u blagdansko vrijeme događa se ovog vikenda, kada se pali prva adventska svijeća.

Iako kalendarski prva nedjelja došašća ove godine pada na 30. studenoga, svečane ceremonije i paljenje prve svijeće na gradskim trgovima, poput onog na zagrebačkom Manduševcu, tradicionalno započinju večer ranije, u subotu 29. studenoga, uvodeći nas u vrijeme nade, budnosti i svjetlosti.

Što je advent?

Advent ili došašće nije samo odbrojavanje dana do Božića i otvaranje prozorčića na čokoladnim kalendarima. Riječ je o razdoblju duboke duhovne simbolike, tradiciji koja seže stoljećima u prošlost i običaja koji povezuju generacije.

Sam naziv "advent" dolazi od latinske riječi adventus, što znači "dolazak". U kršćanskoj liturgijskoj godini to je uvodno razdoblje, vrijeme intenzivne priprave ne samo za proslavu rođenja Isusa Krista – Božić, već i podsjetnik na Njegov drugi dolazak. Upravo ta dvostruka priroda došašća daje mu posebnu težinu: prvi dio došašća (do 16. prosinca) usmjeren je na eshatološko iščekivanje posljednjih vremena, dok je drugi dio (od 17. prosinca do Badnjaka) izravna priprava za spomen na Kristovo prvo rođenje u Betlehemu.

Do kada traje advent?

Duhovna dimenzija adventa očituje se kroz poziv na budnost i molitvu. To je vrijeme "svete čežnje", kada vjernici kroz rane jutarnje mise – zornice – simbolično iskazuju spremnost i odricanje od sna kako bi dočekali Svjetlo. Ljubičasta boja, koja dominira liturgijskim ruhom i adventskim vijencem, nije samo boja pokore, već i boja kraljevskog dostojanstva onoga koji dolazi. Ona nas poziva na preispitivanje savjesti, ali i na radost iščekivanja susreta.

Mnogi se pitaju zašto datum početka adventa varira svake godine. Pravilo je zapravo jednostavno, ali vezano uz liturgijski kalendar: došašće uvijek obuhvaća četiri nedjelje prije Božića. Prva nedjelja došašća određuje se kao ona koja je najbliža blagdanu svetog Andrije apostola, koji se slavi 30. studenoga. Upravo zato, u 2025. godini, prva adventska nedjelja pada točno na taj datum. Razdoblje došašća traje sve do Badnjaka, 24. prosinca, a završava prvom božićnom misom – polnoćkom.

DETALJAN PREGLED /

Donosimo veliki vodič kroz advent u Hrvatskoj: Prepustite se blagdanskoj atmosferi

Simbolika adventskog vijenca i četiri svijeće

Najprepoznatljiviji simbol ovog razdoblja svakako je adventski vijenac, koji u sebi krije slojevita značenja. Njegov kružni oblik, bez početka i kraja, drevni je simbol vječnosti i Božje beskrajne ljubavi koja ne poznaje granice. Materijali od kojih se izrađuje također nisu slučajni; zimzelene grančice (bor, jela, božikovina) predstavljaju život koji ne prestaje i nadu u obnovu, čak i u najhladnijim i najtamnijim zimskim danima, prkoseći mrtvilu prirode.

No, srce vijenca čine četiri svijeće. Svjetlost svijeća označava dolazak Isusa, "Svjetla svijeta", koje raspršuje tamu grijeha i smrti. Svaka svijeća ima svoje specifično ime i duhovnu poruku, a pale se postupno kako bi se naglasio rastući intenzitet iščekivanja:

• Prva svijeća (Svijeća nade ili Prorokova svijeća): Pali se prve nedjelje došašća. Tradicionalno je ljubičaste boje. Ona simbolizira nadu u dolazak Mesije koju su starozavjetni proroci, posebice Izaija, naviještali stoljećima prije Kristova rođenja. Njezin plamen predstavlja nepokolebljivu vjeru da svjetlost uvijek pobjeđuje tamu.
• Druga svijeća (Svijeća ljubavi ili Betlehemska svijeća): Pali se druge nedjelje. Također ljubičasta, ova svijeća podsjeća na mjesto Isusova rođenja – Betlehem. Simbolizira Kristove jaslice i neizmjernu ljubav koja je potaknula Mariju i Josipa na težak put, kao i Božju ljubav prema čovječanstvu koja se očitovala u poniznosti rođenja u štalici.
• Treća svijeća (Svijeća radosti ili Pastirska svijeća): Ova je svijeća posebna jer je jedina ružičaste boje. Pali se na treću nedjelju došašća, poznatu kao nedjelja Gaudete (Radujte se). Ružičasta boja nastaje miješanjem ljubičaste (boje pokore) i bijele (boje blagdana), označavajući da je Božić blizu i da pokornička tuga ustupa mjesto radosnom iščekivanju. Podsjeća nas na pastire koji su prvi s radošću pohitali vidjeti novorođenog Spasitelja.
• Četvrta svijeća (Svijeća mira ili Anđeoska svijeća): Posljednja ljubičasta svijeća pali se uoči samog Božića. Ona simbolizira anđeoski navještaj: "Slava Bogu na visini, a na zemlji mir ljudima dobre volje". Njezin plamen nas podsjeća da je svrha Kristova dolaska donijeti mir – kako onaj unutarnji, tako i mir među narodima.

DETALJAN VODIČ /

Čarobni Advent u Varaždinu: Očekuju vas disco večeri, druženje s Bakom i Djedom Mrazom

Ponekad se u središte vijenca stavlja i peta, bijela svijeća – Kristova svijeća, koja se pali na sam Božić, simbolizirajući da je On rođen i da je svjetlost potpuna.

Počelo je s voštanim svijećama

Dok danas uživamo u raskošnim svjetlosnim instalacijama na Zrinjevcu ili u "Božićnoj priči" obitelji Salaj u Čazmi, zanimljivo je prisjetiti se kako je svjetlost postala neodvojiv dio Božića. Tradicija osvjetljavanja drvca potječe iz Njemačke u 18. stoljeću, kada su se koristile prave voštane svijeće, simbolizirajući Krista kao svjetlost svijeta. Bio je to opasan, ali čaroban običaj.

Revolucija se dogodila krajem 19. stoljeća s izumom električne energije. Edward H. Johnson, suradnik Thomasa Edisona, 1882. godine prvi je okitio božićno drvce električnim žaruljicama u New Yorku. Iako su u početku bile preskupe za prosječna kućanstva, do sredine 20. stoljeća električne lampice postale su standard, omogućujući da se božićna čarolija prelije iz domova na ulice, trgove i parkove. Danas, od Zagreba do New Yorka, milijuni lampica stvaraju bajkovitu atmosferu koja nas vraća u djetinjstvo.

U ubrzanom svijetu, paljenje prve adventske svijeće poziv je na usporavanje. To je trenutak kada bi materijalno trebalo ustupiti mjesto duhovnom, a užurbanost miru. Bilo da ćete prvu svijeću upaliti u tišini svog doma, na prepunom gradskom trgu ili u krugu obitelji uz tradicionalne kolače, njezina poruka ostaje ista: nada je svjetlost koja nikada ne gasne.

Neka nam ovaj vikend, 29. i 30. studenoga 2025., bude uvod u dane ispunjene toplinom, dobrim djelima i brigom za bližnje. Advent je upravo to – putovanje prema svjetlu.

POGLEDAJTE GALERIJU

BUDITE OPREZNI /

Ove namirnice su zdrave, ali mogu biti štetne pretjerate li s količinom

POGLEDAJTE VIDEO: Nutricionistica razotkriva ključne mitove o prehrani: 'Ovo su dvije najveće zablude koje sam čula'