Gdje je nestalo vrijeme kad su djeca bila samo - djeca? Dani su im bili ispunjeni bezbrižnom igrom s vršnjacima po parkovima i livadama, pred ekranima su provodili ni sat vremena dnevno, mučili se zajedno oko školskih zadaća, promatrali svijet oko sebe znatiželjnim i nevinim očima, veselili se izletima u prirodu, bili tužni kad pada kiša, jer ne mogu van na igru...

Prije su školarci u parku naganjali loptu ili se igrali lovice, a sada pripaljuju cigarete i piju žesticu. Naravno, to se ne odnosi na većinu njih, no zaprepašćujuće je da to djeca uopće rade. Naime, nedavno su iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" objavljeni alarmantni podaci u kojima se govori da djeca u petom razredu zapale prvu cigaretu i prvi joint, već s 14 godina završavaju u bolnici zbog pijanstva te u prvom razredu srednje škole započinju s uzimanjem kokaina.

Prva iskustva s narkoticima počinju bitno ranije

Dok su ranije prva iskustva s nikotinom, alkoholom i kanabisom bila u srednjoj adolescenciji (od 14. do 17. godine) i s prelaskom u srednju školu, danas se dob prve konzumacije značajno spustila, pa prva iskustva imaju djeca u ranoj adolescenciji (od deset do 13 godina) i višim razredima osnovne škole.

Hana Melinščak iz Udruge Tvornica mladih, koja je posvećena roditeljima i djeci koja su upala u svijet ovisnosti, ima korisne savjete za roditeljime o prevenciji zlouporabe narkotika.

Hana Melinščak

Foto: Privatna Arhiva

Niz faktora uzrokuje da djeca u osnovnoj školi zapale prvu cigaretu i prvi joint te probaju alkohol, a neki od njih su:

• Pritisak druge djece,
• Misle da će time riješiti probleme kod kuće,
• Misle da su time fora ili zanimljivi,
• Žele odrasti brže, jer žele biti slobodniji, što znači da su negdje "zarobljeni".

"Interesantno je da je ovo objasnila naša najmlađa volonterka udruge, Kasia, koja ima 13 godina", kaže Hana.

DROGA MEĐU ŠKOLARCIMA /

Alarmantni podaci! U petom razredu joint, u prvom srednje kokain: 'Svaka škola ima svog dilera...'

"Što se tiče najčešćih razloga za eksperimentiranje s alkoholom i drogom tu je čista znatiželja, a zatim potreba za potvrđivanjem/dokazivanjem, nedostatak samopouzdanja i potreba za prihvaćanjem. To je razumljivo i ne treba dizati paniku ako stvar ostane na eksperimentiranju, ali, ako to u osnovnoj školi postane  njihov način izražaja onda imamo problem. Tada vidimo da iza toga najčešće postoji disfunkcionalna obitelj, neki oblik nezadovoljstva kod djeteta i tada je već potrebno intervenirati", objasnila je stručnjakinja.

Rani znakovi rizika od razvoja ovisnosti kod djeteta

Rani znakovi koji mogu upućivati na povećani rizik od razvoja ovisnosti kod djeteta ne znače nužno da će dijete postati ovisno, ali mogu biti upozorenje da je potrebno dodatno praćenje, podrška i razgovor.

Alarmi za uzbunu svakako su:

• Česte promjene raspoloženja,
• Sklonost rizičnom ponašanju,
• Pad uspjeha u školi,
• Izbjegavanje odgovornosti,
• Promjene rutina i navika.

"Ako uočite da je dijete sklono povlačenju, prekomjernom razmišljanju i anksioznom ponašanju. Dakako, to nije lako uočiti jer su djeca u pubertetu s istim simptomima, pa često puta ne možemo razaznati što spada u pubertetsko ponašanje, a što je već stanje za zabrinutost", istaknula je Hana.

Foto: Profimedia

Da bi roditelji mogli ukazati djeci na štetnost alkohola i droge trebaju s njima izgraditi otvoren odnos, no to često nije lagan zadatak. Hana ne preporučuje samo puki razgovor.

"Razgovor naša djeca vide kao 'pametovanje' i mlaćenje prazne slame s naše strane ako ono što govorimo nije popraćeno djelima, odnosno više vrijedi da roditelj živi ono o čemu priča. Roditelji grade otvoren odnos s djecom prvenstveno primjerom. Djela uvijek govore više od riječi. Ako roditelj živi ono što govori, neće biti potrebe za previše razgovora, jer to će biti kultura življenja te obitelji. Tako da je puno na roditeljima. Potrebna je odgovornost roditelja prema životu općenito, pa tako i prema temama kao što su droga i alkohol. Nikako djecu ne treba napadati, oni trebaju podršku, a ne osudu", objasnila je.

DUBOKI TRAGOVI /

Socijalna radnica: 'Ovako možemo prepoznati traume kod djece. Znakovi mogu biti zastrašujući'

Kada treba razgovarati s djetetom o drogama i alkoholu?

Hana savjetuje u kojoj dobi i na koji način bi trebalo početi razgovarati s djetetom o temama ovisnosti i droge.

"Svako je dijete različito zrelo, to bi roditelj trebao sam procijeniti s obzirom na pitanja koje dijete postavlja kod kuće. S djecom se treba pričati iskreno i otvoreno. Oni puno više znaju i razumiju nego što mi mislimo, pogotovo danas kada imaju pristup informacijama preko društvenih mreža i raznih medija, mi nismo niti svjesni što sve oni guglaju. Iz Nastavnog zavoda "Dr. Andrija Štampar su potvrdili da imamo prve konzumente već s deset godina starosti."

"Ovaj podatak je jako, jako zabrinjavajući, pogotovo ako uzmemo u obzir da se mozak mlade osobe razvija sve do 25. godine, zamislite onda koliko zna o posljedicama konzumacije dijete od deset, 12 godina. Ono nikako ne može biti svjesno onoga u što se upušta. To i jest razlog zbog čega se treba ulagati jako puno truda u prevenciju i edukaciju roditelja, učitelja i stručnjaka. Treba napomenuti i naglasiti da današnje droge, koje su na ulicama, nisu niti blizu onim drogama iz devedesetih, a to mali broj ljudi zna. Marihuana nije samo marihuana, današnja razvija ovisnost zbog drugačijeg postotka koncentracije THC-a. U naše savjetovalište se javljaju maloljetna djeca koja plaču jer se ne mogu 'skinuti s trave'. To je nekada bilo nezamislivo. Marihuana je bila 'laka' droga koja ne razvija fizičku ovisnost. Danas to nije slučaj, a da ne spominjemo druge vrste sintetičkih droga koje su lako dostupne i jeftine", opomenula je.

Foto: Profimedia

Hana ističe da ne možemo zaštiti djecu od droge i općenito ovisnosti, "jer nije pitanje AKO im netko ponudi, nego KADA im netko ponudi, toliko je alarmantna situacija u Zagrebu, a sve manje se o tome govori".

"Jedino što nam preostaje, jest pomoći djeci da se izgrade u samosvjesne osobe, da razvijaju emocionalnu pismenost. Pokušati im pomoći da emocionalno i socijalno sazriju", rekla je.

Najčešće pogreške roditelja

Objasnila je i koje su najčešće pogreške koje roditelji rade dok pokušavaju "zaštititi" djecu od ovisnosti.

"Trebamo izgraditi odnos povjerenja. Pustiti ih da ponekad i pogriješe. Pretjerana kontrola i nadzor najčešće dovode do toga da se dijete osjeća zagušeno pa čezne za 'slobodom' koju nalazi u alkoholu i konzumaciji droge. S druge strane, najgore je ignorirati i banalizirati problem, govoriti: 'Ma, nije to tako strašno, to je samo faza'. Kada dijete konzumira nedozvoljena sredstva ono, ustvari, vapi za pomoći i treba da ga roditelj vidi", kazala je.

Ako se primijeti da dijete već eksperimentira s alkoholom ili drogom, važno je reagirati smireno i s brigom. Pretjerana panika, prijetnje ili kazne često zatvaraju komunikaciju i pogoršavaju problem. Djetetu treba pokazati da vam je stalo do njega te da ste zabrinuti. Cilj je razumjeti zašto je ono počelo eksperimentirati.

KLJUČNA ULOGA /

Psihologinja savjetuje kako pomoći djetetu nakon traume: 'Ovo je najgora od svih poruka'

Nakon što saslušate dijete, objasnite zašto je to ponašanje opasno (fizički, psihički i zakonski). Dogovorite konkretna pravila i posljedice ako se ponovi, ali neka budu dosljedne i pravedne, ne impulzivne. Uključite dijete u dogovor, da osjeti odgovornost, a ne samo zabranu. Pokažite ljubav, ali i odgovornost. Dijete, naime, mora znati da je voljeno bez obzira na pogreške, ali da određeno ponašanje ima posljedice. Provodite više zajedničkog vremena s djetetom, ohrabrujte iskrenost i otvorene razgovore.

'Sretni roditelji - sretna djeca!'

"Rekla bih da je jako važno da dom bude sigurno mjesto. To je odgovornost roditelja. Djeca najčešće odlaze od kuće i vrijeme provode na ulici i po parkovima samo onda kada dom nije dom. Odnosno, ako je tamo tenzija, tuga, depresija, svađa, alkoholizam i nezadovoljstvo. Sretni roditelji - sretna djeca! Što ne znači da roditelji nemaju svoje mane i da ne pogriješe, ali u domu treba vladati prije svega istina, otvorenost, komunikacija, ljubav i podrška. To je osnovna prevencija, tako se sve ostale kušnje kroz koje djeca prolaze van doma mogu nadvladati. Dijete treba znati da slobodno može doći k njima po pomoć. U slučaju da je situacija već uzela maha potrebno je potražiti stručnu pomoć kroz savjetovališta", istaknula je Hana kao savjet roditeljima po pitanju prevencije alkoholizma i ovisnosti o drogama.

"Roditelji, prije svega budite otvoreni da se i vi sami mijenjate, da radite na sebi. Nitko se nije rodio s potpunim znanjem o roditeljstvu. Svi mi griješimo, i sve je u redu dok postoji doza poniznosti u nama da prepoznamo da nešto ne znamo i da potražimo savjet, za sebe i za svoje dijete, tako ćemo izgraditi zdravi odnos", naglasila je.

POGLEDAJTE GALERIJU

JAKO POGREŠNO /

Ove 24 rečenice nikada nemojte govoriti svojoj djeci! Uništavaju samopouzdanje

POGLEDAJTE VIDEO: Poznati liječnik razotkriva mitove o perimenopauzi i menopauzi: 'Važno je pričati o tome'