Mada nam internet, razne platforme na njemu, društvene mreže itd. pružaju mnoge dobrobiti i mogu biti od pomoći u svakodnevnom životu, oni se, nažalost, vrlo često zlorabe, a pri tome su najugroženija djeca. Podaci Centra za sigurniji internet iz 2024. godine govore da je vršnjačko internetsko nasilje u porastu. Djeca se izruguju vršnjacima dijeleći njihove snimke ili ih koriste za stvaranje lažnih profila.
No, to je samo vrh na ogromnoj santi leda zlostavljanja na internetu. Osobne informacije i govor mržnje dijele se šakom i kapom na društvenim mrežama i WhatsApp grupama, nesporazumno se dijele seksualno eksplicitni sadržaji koji uključuju maloljetnike, a nerijetko ih i oni sami dijele, djeca sudjeluju u raznim opasnim "izazovima" koji kruže društvenim mrežama itd. Kako bi se to sve spriječilo, roditelji se trebaju digitalno opismenjavati, nadzirati aktivnosti djece na internetu te ih educirati o online opasnostima. U tome im mogu pomoći razni digitalni alati.
Socijalna radnica Tea Čičić, mag. act. soc. i stručna suradnica Centra za nestalu i zlostavljanu djecu, organizacije koja predvodi nacionalni Centar za sigurniji internet, za Net.hr otkriva kako prepoznati i kome se obratiti ako je vaše dijete žrtva elektroničkog nasilja te je naglašava važnost edukacije roditelja o digitalnim prijetnjama i načinima zaštite u online okruženju.
Alati za zaštitu djece na internetu
"Danas roditelji imaju na raspolaganju brojne digitalne alate koji im mogu pomoći u zaštiti djece i mladih na internetu. Najpopularnije su aplikacije za roditeljski nadzor poput Google Family Linka koje omogućuju filtriranje sadržaja, praćenje vremena provedenog online i ograničavanje pristupa određenim aplikacijama. Uz ovakve alate, ali i nužan preduvjet otvorene komunikacije s djecom te uključenosti u njihov online svijet, roditelji mogu stvoriti sigurno okruženje za vlastitu djecu i potaknuti ih da istražuju, uče i odrastaju sigurno", rekla je.
Čičić je istaknula da digitalni alati mogu biti samo dodatan izvor podrške u zaštiti djece i mladih, ali nikako jedini te da njihovo korištenje za većinu roditelja ne bi trebao biti preveliki izazov, osobito uz brojne upute za korištenje dostupne na internetu.
"Preporuka je da se uporaba digitalnih alata, osobito onih za nadzor, koristi uz dogovor s djetetom. Važno je prije svega objasniti djetetu razloge iza korištenja takvih aplikacija te kako će ona točno pomoći u održavanju njihove sigurnosti. Obiteljski ugovor je jedan od alata kojeg je razvio Centar za sigurniji internet, a koji može pomoći u dogovoru obiteljskih pravila o korištenju interneta, uključujući i aplikacija za vršenje roditeljskog nadzora", kazala je.
Stručnjakinja upozorava da problem nije u tome da roditelji ne žele zaštititi svoju djecu, već u tome što mnogi jednostavno nisu svjesni potencijalnih rizika.
"Mnogi vjeruju da objavljivanje dječjih fotografija na društvenim mrežama nije ništa opasno jer to 'svi rade'. No, jednom kada su te slike online, roditelj gubi kontrolu nad njima. One mogu biti zloupotrijebljene te korištene u neprimjerene svrhe. Jedan od najboljih načina za jačanje digitalne sigurnosti je učenje kroz razgovor i zajedničko istraživanje."
Opasnosti koje vrebaju na internetu
Djeci ne bi trebalo zabranjivati ići na internet, već ih treba educirati o to tome kako ga odgovorno koristiti.
"Roditelji ne trebaju biti tehnološki stručnjaci, ali trebaju pokazati interes za svijet u kojem njihova djeca odrastaju. To znači da umjesto zabranjivanja, trebaju s djecom prolaziti kroz pravila odgovornog korištenja interneta te dopustiti djeci da ih nauče kako izgledaju njihove omiljene aplikacije, koje značajke nude i zašto su im baš te aplikacije zanimljive. Centar za sigurniji internet na svojoj web stranici www.csi.hr nudi mnoštvo besplatnog edukativnog sadržaja za roditelje, a često provodi i besplatne edukacije namijenjene upravo roditeljima", objasnila je stručnjakinja.
"Opasnosti mogu vrebati u samom sadržaju kojeg djeca konzumiraju na internetu, u rizičnim kontaktima s online strancima te ponašanju drugih osoba na internetu, ali i njih samih. One su zaista brojne, primjerice od neprimjetnog sadržaja na internetu, poput nasilnog sadržaja ili pak opasnih online izazova i trendova, brojnih oblika elektroničkog međuvršnjačkog nasilja koji postaju sve kompleksniji i ozbiljniji te susretanja s predatorima koji različitim manipulativnim taktikama nastoje vrbovati djecu i u konačnici ih seksualno, a nekad i financijski iskoristiti", dodala je.
"Ono što svaki roditelj mora znati jest da ne može potpuno spriječiti svoje dijete da koristi internet, ali ga može naučiti kako da ga koristi odgovorno. Ključno je otvoreno razgovarati s djecom o sigurnosti, pratiti njihove online aktivnosti i postaviti jasna pravila o korištenju digitalnih uređaja", istaknula je.
Vrste elektroničkog nasilja
Tea je otkrila da postoji pet vrsta elektroničkog nasilja: izravan napad, napad preko posrednika, verbalno nasilje, relacijsko nasilje te elektroničko seksualno nasilje.
1. Izravan napad
Izravan napad uključuje:
- Slanje uznemirujućih poruka,
- Krađu ili promjenu lozinki,
- Krađu ili promjenu nadimaka,
- Objavu privatnih podataka ili neistina,
- Slanje uznemirujućih snimki,
- Postavljanje internetske ankete o žrtvi,
- Slanje virusa,
- Slanje pornografije i neželjene pošte,
- Lažno predstavljanje
- Poticanje grupne mržnje,
- Napade na privatnost,
- Uznemiravanje,
- Uhođenje,
- Vrijeđanje,
- Nesavjestan pristup štetnim sadržajima,
- Širenje nasilnih i uvredljivih komentara.
2. Napad preko posrednika
"Napad preko posrednika uključuje napad počinitelja na žrtvu preko treće osobe koja toga najčešće nije svjesna", objasnila je Tea.
3. Verbalno nasilje
Verbalno nasilje je namjerno korištenje uvredljivih riječi s ciljem nanošenja psihološke povrede drugoj osobi, primjerice vrijeđanje, nazivanje ružnim imenima, psovanje, izazivanje straha prijetnjama itd.
4. Relacijsko nasilje
Relacijsko nasilje je manipuliranje vršnjačkim odnosima s ciljem uništavanja osjećaja prihvaćanja, prijateljstva i pripadanja, odnosno usmjereno je na isključenje žrtve iz vršnjačkog društva, primjerice ne uključivanje osobe u grupne razgovore i aktivnosti.
5. Elektroničko seksualno nasilje
"Elektroničko seksualno nasilje predstavlja oblik nasilja koji uključuje slanje i dijeljenje sadržaja seksualne prirode koji služe za seksualno uznemiravanje druge osobe i zadovoljenje vlastitih seksualnih potreba. Elektroničko seksualno nasilje obuhvaća i objavljivanje i/ili prosljeđivanje intimnih slika i snimki bez pristanka osobe, širenje glasina koje se odnose na seksualni život žrtve, zadovoljenje pohote pred djecom ili mamljenje djece za zadovoljenje spolnih potreba, uključivanje djece u pornografske aktivnosti. Ovakvi sadržaji mogu sadržavati poruke, slike, komentare, video uratke te druge audio-vizualne materijale intimnog sadržaja, tj. prikaz intimnog dijela tijela, prikaz spolnih odnosa i poruke seksualiziranog sadržaja", rekla je stručnjakinja.
Kako prepoznati da je dijete žrtva elektroničkog nasilja
Tea je objasnila kako prepoznati da je dijete žrtva elektroničkog nasilja te je istaknula da je najvažnije odmah reagirati ako je do njega došlo.
"Promjene u ponašanju su ključni pokazatelji: dijete može postati povučeno, nervozno, izbjegavati internet ili doživjeti nagle promjene raspoloženja. Svaka promjena u ponašanju može biti znak da se s djetetom nešto događa, a otvoren i podržavajuć razgovor tada je najbolje rješenje. Kada roditelj sazna da je njegovo dijete žrtva elektroničkog nasilja, najvažnije je odmah reagirati kako bi se nasilje zaustavilo i dijete zaštitilo."
U slučaju da je dijete žrtva elektroničkog nasilja prvi korak je prikupljanje dokaza. Potrebno je sačuvati poruke, snimke ekrana i druge materijale koji dokazuju nasilje.
Što napraviti ako je dijete žrtva elektroničkog nasilja
"Nakon toga, važno je prijaviti neprimjeren sadržaj platformama na kojima se nasilje događa, ovisno o ozbiljnosti djela i policiji. U slučajevima vršnjačkog elektroničkog nasilja nužno je da roditelji surađuju sa školskim stručnim timom kako bi se osigurala pravovremena i adekvatna reakcija te podrška djetetu. U razgovoru s djetetom važno je aktivno slušati, pružiti emocionalnu podršku te dati djetetu do znanja da ono nije krivo zbog toga što mu se događa", rekla je Tea.
"Besplatna linija za podršku Centra za sigurniji internet dostupna je i djeci i roditeljima svakim radnim danom od 8 do 16 sati, na broj 0800 606 606, a pomoć i podršku od stručnjaka Centra moguće je ostvariti i uživo kroz savjetovalište Centra koje je namijenjeno djeci i roditeljima. U njemu možete dobiti pomoć i podršku u slučaju nasilja preko interneta, savjet kako se zaštititi na internetu, kako sigurno koristiti internet, što napraviti i kako se nositi s neprimjerenim sadržajem ili kontaktom na internetu", istaknula je stručnjakinja.
Savjetovanje provode stručni suradnici Centra, socijalni radnici, psiholozi, socijalni pedagozi, pedagozi i sociolozi, a trenutačno je dostupno uživo u tri grada:
- Osijek na adresi Bana Josipa Jelačića 83, Višnjevac,
- Zagreb na adresi A1 centar Gajeva, Gajeva 2/b, 1. kat, ulaz kroz poslovnicu,
- Split na adresi Ulica Hrvatske mornarice 1h.
#BOB AI asistent za savjete o sigurnosti na internetu
Centar za sigurniji internet u suradnji s A1 Hrvatska i tvrtkom Holonet nedavno je javnosti predstavio chatbot #BOB (#BoljiOnline Bot), AI asistenta osmišljenog za pružanje savjeta o sigurnosti na internetu. Ovaj inovativni alat kreiran je kako bi dodatno unaprijedio digitalnu sigurnost i omogućio brži pristup provjerenim informacijama.
Ključna prednost chatbota #BOB je dostupnost i anonimnost. Naime, njegovi korisnici mogu dobiti odgovore na svoja pitanja bez straha od osude ili stigmatizacije. Sadržaj na temelju kojeg #BOB pruža odgovore sastavili su stručnjaci iz Centra za sigurniji internet, a namijenjen je djeci, roditeljima i stručnjacima te je dostupan na web-stranicama #BoljiOnline i www.csi.hr.
Chatbot #BOB osmišljen je tako da na jednostavan i jasan način pruži smjernice kako postupiti u situacijama kao što su elektroničko nasilje, krađa identiteta ili prijetnje na internetu.
POGLEDAJTE GALERIJU
POGLEDAJTE VIDEO: Građani protiv poskupljenja, šutnja upozorenja ispred HNB-a: 'Moramo biti uporni'
