Vršnjačko nasilje veliki je problem današnjeg društva, a sve veći problem predstavlja ubrzano širenje nasilja na internetu. Stoga stručnjaci upozoravaju na potrebu razvoja konkretnijih mjera prevencije, te aktivniju zaštitu djece na internetu.
''Prošle godine je zabilježeno 460 kaznenih djela iskorištavanja djece za pornografiju, što je porast za 50 % u odnosu na 2020. godinu kada je bilo samo 227 slučajeva. Što se elektroničkog nasilja tiče, ono može proći neopaženo ako roditelji ili skrbnici djeteta nisu upoznati s rizicima i znakovima online zlostavljanja. S obzirom na sve veću upotrebu pametnih telefona, društvenih mreža i interneta općenito, djeca su izložena riziku zlostavljanja i iskorištavanja u digitalnom okruženju. Problemi s kojima se djeca mogu susresti u online okruženju uključuju cyberbullying, grooming, sexting, seksualnu iznudu – sextortion i slično'', upozorava za Net.hr Tomislav Ramljak, osnivač i voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu, organizacije koja vodi Centar za sigurniji internet Hrvatska.
Istraživanje ukazalo na porast online nasilja
Nasilje na internetu na djecu i mlade ostavlja dugoročne posljedice na mentalno zdravlje, socijalnu izolaciju i akademski uspjeh. ''Primijetili smo kroz rad s djecom, ali i stručnjacima koji s njima rade u školama, da je online seksualno uznemiravanje i utjecaj na mentalno zdravlje jedan od gorućih problema. Zato smo htjeli produbiti spoznaje o rizičnim ponašanjima srednjoškolaca u online okruženju i saznati kojim štetnim sadržajima su izloženi i što se po tom pitanju može napraviti. Istraživanje su od rujna do prosinca 2021. godine na uzorku od 2016 učenika srednjih škola proveli Centar za nestalu i zlostavljanu djecu u sklopu projekta Safer Internet Center: Making Internet a good and safe place (2020-HR-IA-0051) sufinanciran je od Europske unije. Što se tiče rizičnih online seksualnih ponašanja i seksualnog uznemiravanja na internetu zabrinjava podatak da je svaki peti srednjoškolac u posljednjih godinu dana ili pretrpio ili svjedočio seksualnom zlostavljanju na internetu'', objašnjava dalje Ramljak.
Isto je istraživanje pokazalo da čak 10 posto djece i mladih šalje vlastite seksualne sadržaje drugima od čega ih više od pola isto čini na nagovor druge osobe, a više od 20 posto njih to čini zbog ucjene i prijetnje, što predstavlja ozbiljno kazneno djelo. ''Gotovo 40 posto mladih izjavilo je da je primilo sadržaje seksualne tematike od poznatih i nepoznatih osoba, a 30 posto hrvatskih srednjoškolaca potvrdilo je kako njihovi vršnjaci potajno fotografiraju druge osobe u situacijama kada su neprimjereno odjevene, gole ili tijekom seksualnih aktivnosti, nakon čega su te fotografije podijeljene na internetu'', kaže Ramljak.
Ono što posebno uznemirava, a to su za Net.hr potvrdili i raniji sugovornici na ovu temu, djeca i mladi koji su doživjeli seksualno nasilje uglavnom isto ne bi prijavili. Na ovom je istraživanju njih čak 40 posto to i potvrdilo. ''Ne bi prijavili seksualno uznemiravanje zbog straha od "preburne" reakcije škole, a više od polovice ispitanika izjavilo je da jednostavno ignorira doživljeno seksualno uznemiravanje te blokira uključene osobe'', potvrđuje i Ramljak.
Raste broj poziva Helpline liniji
Ove su godine zabilježene prijave govora mržnje i pokušaja online prijevara. ''Često se javljaju i adolescenti koji prijavljuju pokušaje krađe pay-to-play profila na aplikacijama poput Robloxa, ali i odrasli kojima treba pomoć jer ih se ucjenjuje s objavljivanjem intimnih fotografija. Već u rujnu ove godine imali smo više od 580 poziva na našoj Helpline liniji, a u 2023. godini imali smo 473 poziva na istoj liniji'', kaže Ramljak.
Centar za nestalu i zlostavljanu djecu koji vodi Centar za sigurniji internet od svojih početaka radi na području sigurnosti djece i mladih na internetu. Osmislili su nove, zanimljive i inovativne alate, te mehanizme za zaštitu djece na internetu. Ovaj je Centar postao dio međunarodne organizacije INSAFE/INHOPE kao jedne od najvažniji svjetskih organizacija koje se bave zaštitom djece na internetu te postao hrvatski predstavnik u toj mreži.
U siječnju 2015. godine Centar je uspostavio, prvi u Hrvatskoj, Centar za sigurniji internet koji uključuje 3 glavna područja rada:
- Hotline - online dojavni obrazac za prijavu neprimjerenog, ilegalnog i štetnog sadržaja na internetu
- Helpline – savjetodavnu liniju s besplatnim 0800 606 606 brojem koja je dostupna djeci, mladima i roditeljima kako bi se informirali, potražili savjet ili podršku vezano uz korištenje interneta ili sadržaj na internetu
- Centar za podršku i informiranje - ima primarnu ulogu u senzibiliziranju i informiranju javnosti o mogućnostima zlouporabe suvremenih tehnologija kao i o načinima zaštite na internetu.
U Zagrebu otvoreno Savjetovalište Centra za sigurniji internet
''Problematika s kojom nam se javljaju pozivatelji je često medijska pismenost ili potreba za edukacijom. Neki nam se obraćaju s pitanjima oko tehničkih postavki, nedobrovoljnim dijeljenjem intimnih materijala, zaštiti privatnosti, e-kriminalu i elektroničkom nasilju. Moramo spomenuti kako smo imali više vrlo ozbiljnih situacija u kojima smo bili uključeni u usmjeravanje žrtava, ali i počinitelja u daljnje postupanje te pružanje podrške. Žrtve ucjena su nam se javljale u trenu kada su razmišljale o tome da počinitelju predaju određeni zatraženi novčani iznos, to bude uglavnom iznos od 100 ili 200 eura kako se neke fotografije ne bi objavile. Kroz više razgovora došli smo do toga da ne pristaju na takve ucjene i slučaj prijave policiji. Kada uzmete u obzir da su žrtve često djeca i mladi ne moramo ni naglašavati koliku potencijalu ugrozu za njih predstavljaju ovakve situacije'', tumači Ramljak, te dodaje ''što se tiče pozivatelja, najviše nas zovu djelatnici odgojno-obrazovnih institucija te roditelji, a na liniju se naravno mogu javiti i djeca i mladi s raznim pitanjima''.
U Zagrebu je u ožujku otvoreno Savjetovalište Centra za sigurniji internet gdje djeca i mladi, ali i stručnjaci te roditelji mogu potražiti savjet i usmjerenje, ako su u opasnosti da postanu žrtve elektroničkog nasilja, ili to već jesu. ''Stručnjaci iz škola i vrtića najviše se interesiraju za edukacije i znanja koja im možemo prenijeti, a kako bi isto dalje mogli primjenjivati u detektiranju znakova da se dijete suočava sa zlostavljanjem. Mislimo da nasilnici postoje samo na hodnicima ili ulici, ali istina je da se zlostavljanje uvelike preselilo u online sferu. Kako mi to kažemo, djeca svoje zlostavljače nose u džepovima i na ekranima'', zaključuje Ramljak.
Savjetovalište Centra nalazi se u samom središtu Zagreba, u Gajevoj ulici, a zatrebate li savjet sve informacije možete pronaći na stranicama Centra.
Ured sa savjetovanja otvara se u Splitu
Ured centra 20. studenog službeno se otvara i u Splitu. Tim će povodom biti održana i konferencija povodom Svjetskog dana zlostavljanja djece, te trening stručnjaka na kojem će sudjelovati psiholozi, psihijatri i forenzičari za cybersigurnost koji će sudionicima približiti okolnosti zlostavljanja, obučiti ih kako raditi sa žrtvama, kako prepoznati kada postoji osnovana sumnja u počinjenje kaznenog djela i što učiniti u tom slučaju.
Na pitanje može li dati savjet roditeljima na što da pripaze kada su djeca na internetu, koje su najbolje metode nadzora, je li bolje praćenje aplikacijama ili samo povjerenje, te kako da razgovaraju s djecom o opasnostima koje ih vrebaju na internetu Ramljak kaže ''svakako djeca trebaju imati slobodu, ali i povjerenje roditelja kada je u pitanju korištenje tehnologije. Kada su su djeca predškolskog ili ranog školskog uzrasta roditelji ipak trebaju posvetiti malo više vremena, te s njima pregledavati sadržaj i tijekom toga objasniti djeci što je za njih prihvatljivo, a što ne. Znamo da roditeljima nije lako uhvatiti korak s novim tehnologijama, ne samo zbog neznanja, već nedostatka vremena, ali djeca trebaju pomoć. Aplikacije poput Family linka omogućuju nadzor vremena provedenog na ekranima, ali i pristup sadržajima dio je njihovog benefita. Osim toga tako kao da sklapamo s djecom neku vrstu obiteljskog ugovora.''
Savjeti roditeljima
Ramljak za roditelje ima nekoliko savjeta:
- Objavom fotografija svog djeteta na internetu izrađujete njegov digitalni otisak bez njegove privole, što ugrožava privatnost i sigurnost djeteta.
- Objave mogu nehotice otkriti informacije o lokaciji ili navikama vašeg djeteta više nego što ste toga svjesni.
- Internet predatori koriste dostupne informacije kako bi se zbližili s djecom i lažno podijelili iste interese, čime povećavaju rizik od manipulacije.
- Predatori mogu sami skriveno fotografirati djecu, ali roditelji, učitelji i drugi odrasli dodatno im olakšavaju pristup objavom fotografija na internetu.
- Roditelji bi trebali razmisliti o tome koliko osobnih informacija o djetetu je javno dostupno, poput onih iz škole, s rođendana, njihove lokacije, broj telefona ili informacije vezane za sportske aktivnosti, jer se sve to može iskoristiti za uspostavljanje kontakta s djetetom.
No što ako je dijete već postalo žrtvom nekog oblika nasilja na internetu, kome se u tom slučaju obratiti? ''Osim Centru za sigurniji internet koji može savjetovati i usmjeriti, tu treba uključiti roditelje i stručnu službu škole koja ne smije dići ruke od utjecaja koje zlostavljanje može imati na dijete u razredu, bez obzira na to što se ono dogodilo u online okruženju. Upravo novi protokol za postupanje u slučaju nasilja u školi koji je revidiran konačno prepoznaje elektroničko nasilje kao oblik nasilja na koji se mora obratiti pozornost jer se ono događa i nakon što se oglasi zvono za kraj nastave. Prijava policiji je također ključna, pogotovo kada dođe do ucjena, krađe podataka, identiteta, novčanih sredstava, ali i seksualne iznude koji je sve češći oblik međuvršnjačkog zlostavljanja'', zaključuje Ramljak.
POGLEDAJTE VIDEO Predatori haraju internetom. Do djece dolaze zastrašujućim metodama
