U Hrvatskoj ne postoji jedinstvena nacionalna baza podataka o ostvarivanju i povredama prava djece u digitalnom okruženju. Ipak podaci Centra za sigurniji internet i Ministarstva unutarnjih poslova ukazuju na velik broj djece koja su bila izložena rizicima i doživjela povrede svojih prava na internetu.
Tako je 2023. godine Centar za sigurniji internet primio 328 prijava ilegalnog sadržaja putem Hotline obrasca, a tu spadaju materijali sa seksualnim zlostavljanjem djece, govor mržnje, trgovanje djecom i drugi oblici iskorištavanja djece te rasna i druga diskriminacija te neprimjereni chat s djecom na internetu.
Helpline za roditelje
'Osim toga broj kontakata putem besplatne savjetodavne linije Helpline, koja je namijenjena roditeljima, odgojno-obrazovnim djelatnicima, djelatnicima u sustavu socijalne skrbi i djeci za prijavu poteškoća u digitalnom svijetu, bio je više od 200 % veći nego u 2022. godini. Prema podacima MUP-a, tijekom 2023. godine putem aplikacije Red Button zaprimljene su ukupno 353 prijave, od čega su 142 vezane uz sadržaj na internetu, dok se 211 prijava odnosi na druge oblike zlostavljanja', potvrdili su za Net.hr iz ureda pravobraniteljice za djecu. I njima se žrtve, ali i roditelji, te svi zainteresirani mogu također javiti u slučaju bilo kakvog oblika nasilja nad djecom, ali takvih je slučajeva, kažu nam iz ureda Helence Pirnat Dragičević, jako malo.
Prema rezultatima međunarodnih i nacionalnih istraživanja povrede prava djeteta u digitalnom okruženju obuhvaćaju razna područja: od jednake dostupnosti interneta djeci, različitih oblika nasilja na internetu, sadržaja štetnih za djecu i zloupotrebe osobnih podataka do povrede privatnosti djece i rizika za zdravlje djeteta.
Na djecu s interneta vrebaju razne opasnosti, a nekih ponekad možda i nismo uopće svjesni. 'Posebno su zabrinjavajući slučajevi dječje pornografije, nasilni i drugi problematični sadržaji, poput računalnih igara u kojima se uspješnost mjeri brojem ubijenih likova. U posebnom riziku su djeca koja pri tome stupaju u kontakt s nepoznatim osobama. Područje računalnih igara u nas je nedovoljno normirano i još uvijek je u području roditeljske odgovornosti, a čini se da roditelji nisu u dovoljnoj mjeri osviješteni o tome da moraju voditi računa o sustavu klasifikacije računalnih igara, sudjelovati u odabiru sadržaja računalnih igara za djecu te ograničavati vrijeme koje će dijete provesti u takvoj igri', kažu iz ureda pravobraniteljice.
Izazovi djecu navode na rizična ponašanja
Problem su i razni izazovi na društvenim mrežama, poput Tik Toka, koji djecu navode na rizična ponašanja. 'Djeca su ujedno izložena velikom utjecaju influencera koji svoju popularnost na društvenim mrežama grade objavljivanjem fotografija kojima reklamiraju različite proizvode (često upitne kvalitete i neprimjerene djeci) ili objavljuju lažne vijesti, odnosno neprovjerene informacije. Sama djeca nisu u dovoljnoj mjeri svjesna rizika od različitih vrsta manipulacije, nasilja i iskorištavanja te povreda prava na privatnost', objašnjava pravobraniteljica.
A što onda roditelji mogu napraviti? 'Veoma je važno da roditelji svakodnevno komuniciraju sa svojom djecom te da izgrade odnos povjerenja koji je ključan za dobru komunikaciju i uvid u djetetov život. Postoje i neki drugi znakovi, poput npr. promjena u ponašanju djeteta i njihovom iskazivanju emocija. Ponekad se djeca povuku u sebe, oslabe u školi, imaju poteškoće u pažnji i koncentraciji, izbjegavaju komunikaciju, slabo spavaju i slično, a sve to može upućivati da je dijete izloženo nekom obliku nasilja', objašnjava pravobraniteljica, te napominje kako će to 'svaki roditelj koji je aktivno uključen u djetetov život vjerojatno uočiti'.
Osim toga i odgojno obrazovni djelatnici trebali bi obratiti pažnju na sve promjene u ponašanju djece, te sva neuobičajena ponašanja. 'Sve to može ukazivati na to da dijete prolazi kroz određene poteškoće. Ako se što takvo uoči, može se sa stručnim suradnicima osmisliti plan kako djelovati.'
Kako pomoći djeci?
I odraslima se ponekad teško snaći u digitalnom okruženju, a kamoli djeci. Pa kako im onda pomoći? 'Prije svega, bitno je da se sami roditelji informiraju o aplikacijama i zaštitnim programima za mobilne uređaje i drugim mogućnostima zaštite djece u online svijetu, procedurama postupanja i načinima zaštite i pomoći djetetu u slučaju da dijete doživi neku povredu na internetu. Posebno apeliramo da roditelji i odrasli koji brinu o djeci razgovaraju s djecom i budu im podrška kako u offline, tako i u online aktivnostima. Aktivnosti koje se pružaju u digitalnom okruženju nipošto ne smiju biti zamjena za uobičajene aktivnosti djeteta i usluge za djecu koje se pružaju uživo', ističe pravobraniteljica.
Korisne informacije i savjeti za roditelje i djecu mogu se pronaći na mrežnim stranicama Centra za sigurniji Internet. Dostupni su materijali, a stručnjaci Centra dostupni su na anonimnoj i besplatnoj telefonskoj liniji, putem koje je moguće dobiti pomoć i podršku ne samo u slučaju nasilja putem interneta, već i savjet kako se zaštititi, kako sigurno koristiti internet i kako se nositi s neprimjerenim sadržajem ili kontaktom na internetu.
Roditelji često dvoje kako osigurati svoje dijete u digitalnom okruženju, nadzirati ih ili se osloniti na povjerenje. Pravobraniteljica tu još jednom naglašava važnost razgovora. 'Djecu treba poučiti o pravilima pristojnog ponašanja ne samo u stvarnom (fizičkom) svijetu, već i na internetu, zatim o štetnosti korištenja ekrana u dužem periodu i važnosti čuvanja osobnih podataka, ali i mogućnostima zaštite na internetu, te prepoznavanju neželjenih sadržaja. Također je bitno da djeca znaju kome se mogu i trebaju obratiti u slučaju kada dožive bilo koji oblik nasilja na internetu'.
Važno je također, naglašava, isticati i benefite digitalnog okruženja. "Samim ograničenjem ne postiže se ništa, već u kombinaciji s odgovornosti odraslih možemo postići sigurniji digitalni svijet za djecu i mlade", zaključuje pravobraniteljica.
POGLEDAJTE VIDEO Predatori haraju internetom. Do djece dolaze zastrašujućim metodama
