Dječaci su sve nesretniji, a evo što im može pomoći: 'To je ono što svima treba'
U svijetu koji je povezaniji nego ikad prije, dječaci se suočavaju s izazovima koji ih često ostavljaju usamljenijima nego prethodne generacije
Porast osjećaja usamljenosti, tjeskobe i općeg nezadovoljstva među dječacima predstavlja zabrinjavajući društveni trend. Razlozi ovog fenomena su složeni, obuhvaćajući pritiske u obrazovnom sustavu i sveprisutni utjecaj tehnologije, no stručnjaci su suglasni da su suvremeni dječaci izloženi jedinstvenim izazovima.
Srž problema leži u kombinaciji štetnih društvenih očekivanja i slabljenja temeljnih socijalnih veza, piše HuffPost.
Zašto su dječaci sve nesretniji?
Jedan od ključnih problema identificiran je u takozvanoj "manosferi" – internetskim zajednicama koje promiču toksičnu muškost i mizoginiju, a kojima su mladi dječaci osobito izloženi.
Psihoterapeutkinja Carine Diverlus objašnjava da takva uvjerenja oblikuju njihove interakcije sa svijetom, ali i stvaraju štetan odnos prema sebi. "Uče ih da vjeruju kako su muškarci superiorni, ali u korijenu tih uvjerenja leži mnogo nesigurnosti", dodaje Diverlus.
Ova kultura nameće nerealne standarde o tome što znači biti "pravi muškarac", stvarajući time velik pritisak i osjećaj srama. Istovremeno, društvena očekivanja od dječaka od rane dobi nalažu potiskivanje osjećaja i pokazivanje čvrstine, što im otežava uspostavljanje dubokih međuljudskih odnosa.
"Potiče se odvajanje od vlastitih emocija, a kad se odvojite od emocija, odvojeni ste od samih sebe", upozorava Diverlus. Nemogućnost autentičnog izražavanja osobnosti vodi u nezadovoljstvo i stvara "krizu povezanosti" koja ih ostavlja izoliranima.
Slabljenje zajedništva i nedostatak slobodne igre
Osim unutarnjih sukoba, dječaci se suočavaju i s vanjskim čimbenicima. Dr. Kenneth Barish, klinički profesor psihologije na Weill Cornell Medicine, ističe značajan gubitak osjećaja zajedništva.
"Odrastao sam u zajednici i osjećao povezanost. Danas smo sve manje povezani, a djeca trebaju podršku ne samo roditelja, već i mentora, trenera i učitelja", kaže Barish. Roditelji se suočavaju s dužim radnim vremenom i povećanim stresom, dok ekonomska nejednakost smanjuje vrijeme koje mogu posvetiti djeci. Gubitak prilika za izgradnju odnosa postaje, kako navodi, "ogroman izvor patnje za djecu".
Bez ohrabrenja odraslih iz svoje okoline, dječaci postaju obeshrabreni, povučeni i podložniji problemima mentalnog zdravlja. Dodatan je čimbenik i smanjenje prilika za nestrukturiranu, slobodnu igru. "Igra nije samo zabava, ona je zdrava", napominje Barish, objašnjavajući da je fokus preusmjeren na akademski uspjeh, čak i u najranijoj dobi. Obrazovne institucije smanjile su vrijeme predviđeno za igru, što je kontraproduktivno s obzirom na njezinu ključnu ulogu u socijalnom razvoju, poticanju kreativnosti i učenju prilagodbe drugima.
Kako dječacima pružiti podršku?
Stručnjaci su suglasni da rješenje zahtjeva sveobuhvatan pristup. Prema dr. Barishu, prvi je korak aktivno slušanje. "To je ono što svima treba, inače ostanemo zaglavljeni s lošim osjećajima", tvrdi on.
Razgovor s povjerljivom odraslom osobom može pomoći dječacima u procesuiranju teških emocija. Carine Diverlus savjetuje roditeljima da im "dopuste da budu ranjivi i otvoreni" te da im vlastitim primjerom pokažu zdrave načine izražavanja osjećaja. Umjesto kritike problematičnog ponašanja, ključno je nastojati razumjeti njegove uzroke. Kritika, kada je neizbježna, treba biti konstruktivna i popraćena objašnjenjem.
Također je ključno aktivno se uključiti u njihove interese te pohvaljivati trud i pozitivne osobine poput dobrote, a ne isključivo postignuća kao što su dobre ocjene ili sportski uspjesi. "To je najbolji način za razvoj našeg odnosa i pružanje podrške djeci", kaže Barish i preporučuje zajedničku igru, koja jača obiteljske veze, te uključivanje u humanitarne aktivnosti. "Pomaganje drugima je dobro za sve nas jer im daje drugačiji osjećaj onoga što mogu ponuditi svijetu", zaključuje.
Pružanje podrške dječacima u razvoju emocionalne inteligencije, izgradnji zdravih odnosa i nošenju s pritiscima suvremenog svijeta nije samo ulaganje u njihovu osobnu dobrobit, već i u zdravlje cjelokupnog društva.
POGLEDAJTE GALERIJU