Lana Račić je inženjerka prometa koja je kroz iskustvo u radu na projektima sigurnosti cestovnog prometa shvatila da je u prometu najvažnije kako se korisnici osjećaju. Shvatila je da djeca o prometu i njegovim pravilima znaju jako malo ili u najmanju ruku nedovoljno, te da se, ne osjećaju sigurno na putu do škole.

Tada je donijela odluku, okrenula se edukaciji kako bi djeci približila znanje o prometu, pružila im prijeko potrebnu sigurnost, jer ona su svakodnevno njegovi sudionici.

Danas se bavi upravo time, edukacijom i radom na infrastrukturi oko škola kako bi naša djeca bila što sigurnija na putu do nje i što je najvažnije osjećala se dobro u toj situaciji. 

Koje su najčešće prometne opasnosti s kojima se djeca susreću na putu do škole?

Najveća opasnost za djecu nije sama cesta, nego sve što se na njoj svakodnevno događa. Svaka škola ima drugačiju prometnu problematiku, no u svim slučajevima radi se o kombinaciji nekoliko različitih opasnih okolnosti. Prometne gužve, nepropisno parkirani automobili, dostavna vozila koja priječe dječji put ili zaklanjaju pogled u zoni pješačkih prijelaza, nedostatci na infrastrukturi i prometnoj opremi, nepostojanje nogostupa ili pješačkih prijelaza, brzina kretanja vozila u zoni škole i neuređena autobusna stajališta, samo su neke od njih. Uz to, i sami sudionici u prometu, roditelji, vozači, pa i pješaci, ne poštuju prometna pravila. Dječja su jutra tako često pravi prometni čušpajz okolnosti koje su istovremeno opasne i zbunjujuće uz uvijek prisutnu jutarnju žurbu i strah od kašnjenja.

Foto: Iva Juroš Carruthers /mup

Kako prometna gužva utječe na sigurnost djece koja hodaju ili voze bicikl i romobil do škole?

Gužva uglavnom znači nervozne vozače, puno kretanja, buke i neočekivanih situacija. Za dijete koje se tek uči snalaziti u tom živućem sustavu, to je jako zahtjevno. Kad u isto vrijeme mora paziti na automobile, bicikle, romobile i druge pješake, njegov fokus se lako rasprši. U takvom okruženju može previdjeti ključne signale opasnosti, npr. vozilo koje skreće bez žmigavca ili romobil koji juri nogostupom. Zato je jako važno stvarati predvidljivije zone oko škola, uz usporavanje prometa i jasno obilježene pješačke prijelaze. Djeci treba predvidljivost da bi se osjećala sigurnije.

Koje mjere sigurnosti roditelji i škole mogu poduzeti kako bi smanjili rizik za djecu na putu do škole?

Najvažnije mjere su prometna edukacija i svakodnevna praksa. Djeca idu u školu svaki dan i ne možemo ih pripremiti za sigurno sudjelovanje u prometu samo upozorenjima i teorijskim učenjem. Trebamo ih voditi, pokazati primjerom i ponavljati prometna pravila u stvarnim situacijama. I unutar obitelji i sustavno. Roditelji mogu zajedno s djetetom svakodnevno učiti, objašnjavati, pokazivati kako se kretati i na što posebno paziti. Može zvučati kao dodatna komplicirana obaveza ionako prenatrpanog rasporeda roditelja, no kad pogledamo i osvijestimo da nam je kretanje ionako dio svakodnevice tada samo hodanje postaje svakodnevna lekcija sigurnosti.

POD SVJETLIMA REFLEKTORA /

Život u jednom od najmanjih glavnih gradova na svijetu: 'Priroda te tjera da budeš ponizan'

Škole, s druge strane, mogu raditi na kontinuitetu kroz cijelu školsku godinu. Organizirati radionice i predavanja, za učenike i za roditelje, provoditi inicijative i preventivne projekte, organizirati Pješačke autobuse u kojima grupa učenika ide zajedno u školu u pratnji odraslih ili surađivati s lokalnom zajednicom oko sigurnijih prometnih rješenja u zoni škole. Kombinacijom praktičnog učenja, smanjenjem broja automobila u zoni škole i infrastrukture koja podržava sigurnost moguće je oko škola napraviti pozitivne promjene.

Na koji način prometna infrastruktura (npr. nogostupi, pješački prijelazi, semafori) može povećati sigurnost djece u blizini škole?

Prometni sustav je dizajniran za kretanje odraslih i nije prilagođen djeci. No, uzimajući u obzir primjere dobrih praksi iz ostalih zemalja, i kod nas se sve više predlažu, a i izvode, podržavajuća prometna rješenja u zonama škola. Osobno sam mišljenja da bi prometna rješenja trebala biti podržavajuća za sve sudionike u prometu i na ostalim prometnicama, a ne smo u zoni škola. Jer ako želimo sudionike u prometu potaknuti na više pješačenja i ostalog održivog kretanja, trebamo stvoriti okruženja u kojem će to biti normalno i sigurno. Podržavajuća prometna infrastruktura i oprema u zoni škola znači: vidljivi pješački prijelazi, jasno označeni signalizacijom ili svjetlosnim oznakama, usporavanje prometa, i usporivačima i ograničenjem brzine kretanja, ograničavanje parkiranja, povećanje sigurnosti oko autobusnih stajališta, organizacija zona za ostavljanje djece tzv. kiss and ride zona, dodavanje boja u dizajn okruženja koje odmah asociraju na igru i djecu. Svaka sitnica u dizajnu može napraviti veliku razliku: dijete koje ima jasan pregled situacije reagirat će sigurnije i mirnije, a vozač koji prepozna da se nalazi u zoni škole obratiti će više pažnje na svoj način vožnje i kako ona utječe na djecu.

Foto: Iva Juroš Carruthers /mup

Tu su i sankcioniranja i zabrane koje ne spadaju u preventivu, ali ponekad predstavljaju jedina rješenja koja daju rezultate. Primjer dobre inozemne prakse predstavlja i organizacija inicijative Školske ulice – ulice u kojoj je škola koja može biti trajno ili djelomično zatvorena za motorna vozila u vrijeme dolaska djece u školu. Zbog organizacije prometnih tokova, kod nas Školska ulica nije izvediva na puno lokacija, no vjerujem da od oko 800 osnovnih škola koliko ih imamo u Hrvatskoj postoji sigurno nekoliko škola oko kojih bi se ovakva organizacija kretanja pokazala kao pun pogodak.

Koje su preporuke za sigurno ponašanje djece u prometu koje bi im trebale prenijeti škole i roditelji?

Sigurno ponašanje ne gradi se samo kroz prometna pravila, iako je to temelj. Nego i kroz razvoj pažnje djeteta, strpljenja i svijesti o drugima. Djeca u prometu nisu mali odrasli. Njihov način razmišljanja, brzina reakcije i sposobnost procjene situacije još se razvijaju. Zato škole i roditelji trebaju pomoći da djeca promet ne doživljavaju kao stresno mjesto, nego kao prostor u kojem mogu biti svjesni, mirni i pažljivi. Ta svjesnost tada stvara osjećaj kontrole i sigurnosti. Također je važno učiti ih da promet nije natjecanje u brzini, nego zajedničko kretanje u kojem svaki sudionik ima svoje vrijeme i prostor. Uz to, djecu treba poticati na promišljanje i razgovor o prometnim situacijama: što bi učinili da je auto brže naišao, zašto je važno uspostaviti kontakt očima s vozačem, kako se osjećaju kad ih netko propusti. Takve male rasprave uče dijete da promet nije samo skup znakova i pravila, nego živi sustav koji čine ljudi koji međusobno komuniciraju.

DANAS POMAŽE DRUGIMA /

Nika je godinama patila od dijagnoze koju ima svaka sedma žena: 'Bol koju sam trpjela nije bila normalna'

A najvažnija poruka koju djeca trebaju usvojiti o prometu nije samo što smijem, a što ne smijem, nego zašto tako radim. Jer kad razumiju smisao, djeca prometna pravila zaista žive, a ne da ih samo uče.

Imate li savjete za roditelje kako da što je bolje moguće nauče djecu kako sudjelovati u prometu?

Djeca najviše uče promatrajući. Svakog dana, dok s roditeljima prelaze cestu, čekaju autobus, sjede u automobilu ili hodaju nogostupom. Upravo zato, roditeljsko ponašanje ima presudnu ulogu. Ako roditelji poštuju prometna pravila dijete to doživljava kao normalan, svakodnevni obrazac ponašanja. Na taj način sigurnost u prometu postaje dio njihove svakodnevne rutine, a ne pravilo koje treba napamet naučiti. No, kada odrasli rade suprotno onome što govore, dijete se zbunjuje. Ako roditelj pretrči cestu na crveno svjetlo, a zatim djetetu kaže da to ne smije raditi, poruka gubi težinu. Takva nedosljednost kod djece stvara osjećaj nesigurnost i često vodi prema rizičnijem ponašanju. Dijete više ne zna kome vjerovati, riječima ili primjeru. Prometna kultura gradi se polako i svakodnevno. Kroz način na koji odrasli reagiraju, propuste drugoga, čekaju da bude sigurno prijeći cestu, pričaju o prometu. To su male, ali snažne lekcije koje djeca upijaju i pretvaraju u navike. A upravo te navike, kad se jednom ukorijene, postaju njihova najvažnija zaštita na putu do škole.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU 

IDEALNE DESTINACIJE /

I Hrvatska na popisu uglednog medija: Ovo je 20 zemalja s najboljom klimom na svijetu

POGLEDAJTE VIDEO Velika čistka: Meta obrisala preko pola milijuna računa! 'Neka, samo da su djeca zdrava'​