Postoji li Bog? Znanstvenici tvrde da su pronašli odgovor na vječno pitanje

Pitanje postojanje Boga povezano je s pitanjem 'zašto su ljudi ovdje na ovom planetu'. Bog je stoljećima kroz knjige, filmove, animirane filmove, serije i umjetnička djela prikazivan drugačije, a njegov lik ovisio je o kontekstu pojedinog uratka.

Dugo vremena nije pronađen nikakav znanstveni dokaz božjeg postojanja, iako su mnogi tvrdili da je dokaz da smo živi ujedno i dokaz da on postoji. Sada su istraživači dali konačan odgovor na vječno pitanje "Postoji li Bog, i ako postoji, kakav oblik Bog ima?".

U popularnoj kulturi Bog je dugo bio prikazivan kao stariji bradati muškarac u bijelim haljinama, poput prikaza na Michelangelovoj freski "Stvaranje Adama". To umjetničko djelo iz 16. stoljeća, koje je dio stropa Sikstinske kapele u Vatikanu, prikazuje trenutak kada je čovječanstvo stvoreno Božjim rukama.

Čak se i u Bibliji Bog naziva "on", dok odlomak u Starom zavjetu podupire njegov tradicionalni prikaz u bijelom.

"Njegova je odjeća bila bijela kao snijeg; kosa mu na glavi bijaše bijela poput vune. Njegovo je prijestolje gorjelo u plamenu, a kotači su mu svi gorjeli. Vatrena rijeka je tekla, izvirući ispred njega", navodi se u odlomku iz Biblije.

Unatoč korištenju zamjenica za označavanje Boga (i "on" i "ona"), Bog ne postoji ni kao muškarac ni kao žena, tvrde vjerski stručnjaci.

Umjesto toga, Bog postoji u subjektivnom smislu, kao vodič i izvor snage za milijune ljudi, a ne u ljudskom obliku.

Dr. Ilia Delio, teologinja sa Sveučilišta Villanova u Pennsylvaniji za MailOnline je rekla da je društvo Bogu dugo pripisivalo ljudske karakteristike, ali da Bog nije čovjek.

"Mi smo Boga antropomorfizirali. Od njega smo napravili super "čovjeka", velikog tipa na nebu kojeg možemo prihvatiti ili odbaciti. Ali to nije Bog, to je projekcija naše potrebe za Bogom", rekla je.

Bog "nije objekt kojeg možemo vidjeti" nego "subjekt", "ime samog Bića" i "simbol bezuvjetnog života", istaknula je dr. Delio.

"Tko god raspravlja za ili protiv Boga, nije razumio riječ Bog. Stoga, Bog nije predmet o kojem se treba raspravljati, nego temelj svega što postoji, a ne ovisi o granicama ljudskog uma", objasnila je dr. Delio.

Alexandros Batalias, doktorant umjetne inteligencije (AI) i teološke antropologije na Sveučilištu Cambridge, slaže se da Bog nije objekt, već "subjekt".

"Kroz povijest kršćanstva teolozi i filozofi nastojali su koristiti racionalne argumente i dokaze kako bi dokazali postojanje Boga. Ali stvarnost Boga nije dokaziva jer nadilazi ljudsko razumijevanje. Ne postoji način da se konstruira argument ili teorija koja može objektivno dokazati postojanje Boga, jer Bog nije objekt koji se analizira ili mjeri", rekao je Batalias.

Pitanje "Je li Bog stvorio svemir ili nije?" je vrlo sporno i možda nikada neće imati konačan odgovor. Iako će mnogi znanstvenici priznati da nema dostupnih dokaza koji bi opovrgli ovu teoriju, baš kao što ne postoji nijedan eksperiment koji bi mogao dokazati Boga. Znanstvenici se uglavnom slažu da je svemir nastao kada se dogodio Veliki prasak prije oko 14 milijardi godina.

Dok neki kršćani misle da je Velikom prasku bio potreban božanski stvoritelj da bi se dogodio, mnogi su akademici opovrgli ovu tvrdnju, uključujući Stephena Hawkinga.

Legendarni engleski fizičar rekao je da je Veliki prasak bio neizbježan zbog zakona gravitacije te je tako osporio uvjerenje Sir Isaaca Newtona da je svemir morao dizajnirati Bog jer nije mogao biti stvoren iz kaosa.

U svojoj knjizi "The Grand Design" iz 2010. godine Hawking je rekao da "svemir može i hoće nastati sam od sebe", što je izazvalo vjersku raspravu. "Budući da postoje zakoni poput gravitacije, svemir može i hoće nastati sam od sebe, ni iz čega... Spontana kreacija je razlog zbog kojeg nešto postoji. Nije potrebno pozvati Boga da teatralno pokrene svemir", napisao je Hawking.

Britanski evolucijski biolog Richard Dawkins identificirao je sedam prekretnica koje kategoriziraju vjerovanje u postojanje božanstva. Kreću se od 100 posto sigurnosti da postoji Bog (teist) do 100 posto sigurnosti da Bog ne postoji (ateist), s 50 posto sigurnosti (potpuno nepristran) u sredini.

Dok neki mogu tvrditi da postojanje Boga može uvelike ovisiti o osobnom uvjerenju i vjeri, Dawkins, ateist, misli da se koncept osobnog boga kvalificira kao zabluda.

On je u knjizi "Iluzija o Bogu" napisao: "Postoji nešto infantilno u pretpostavci da netko drugi ima odgovornost dati vašem životu smisao. Uistinu odraslo gledište, nasuprot tome, jest da je naš život onoliko smislen, ispunjen i prekrasan onoliko koliko ga mi to odlučimo učiniti".

Jedna je anketa pokazala da tinejdžeri i oni u ranim dvadesetima imaju upola manju vjerojatnost da će se identificirati kao ateisti nego njihovi roditelji.

Osobe u dobi od 18 do 24 godine, koje pripadaju generaciji Z, za primjer najduhovnija su dobna skupina u Ujedinjenom Kraljevstvu. Među njima je samo 13 posto identificiranih ateista. Ostalih 62 posto sebe opisuju kao "vrlo" ili "prilično" duhovne, pokazalo je istraživanje OnePolla.

Na pitanje koji su najveći čimbenici opadanja stope kršćanstva u Ujedinjenom Kraljevstvu, generacija Z navela je "skandale koji uključuju zlostavljanje", piše Daily Mail.