Međunarodni istraživački tim identificirao je novu vrstu dinosaura, Foskeia pelendonum, sićušnog biljojeda koji je živio tijekom rane krede na području današnjeg Vegagetea (Burgos, Španjolska). S duljinom od samo oko pola metra, Foskeia se ubraja među najmanje poznate ornitopodne dinosaure.

Studija, koju je vodio Paul-Emile Dieudonné (Nacionalno sveučilište Río Negro, Argentina), otkriva da je Foskeia, unatoč svojoj veličini, imala neobično naprednu lubanju. Nalazi je smještaju blizu najranijih korijena europske biljojedne skupine dinosaura Rhabdodontidae.

NAJNOVIJI DOKAZI /

Dinosauri nisu izumirali: Dobro su napredovali kad je udario asteroid

"Od prvog trenutka kada ljudi vide ovu životinju, ostanu zapanjeni time koliko je zapravo sićušna. Ipak, ona ima vrlo razvijenu lubanju s neočekivanim anatomskim inovacijama", rekao je Dieudonné.

Fosili potječu od najmanje pet jedinki, a prvi ih je otkrio Fidel Torcida Fernández-Baldor iz Muzeja dinosaura u Salas de los Infantes. Njihove sitne proporcije odmah su upale u oči, piše Science Daily.

"Od početka smo znali da su ove kosti iznimne zbog svoje sitne veličine. Jednako je impresivno kako proučavanje ove životinje preokreće globalne ideje o evoluciji ornitopodnih dinosaura", kazao je.

Ključna uloga u razumijevanju evolucije dinosaura

Naziv Foskeia dolazi iz starogrčkog. Prefiks "fos" znači "lagano", što odražava izuzetno mala i lagana tijela odraslih jedinki (Dieudonné et al. 2023). Riječ "skei" potječe od "boskein", što znači traženje hrane. Naziv vrste pelendonum odaje počast Pelendonima, keltiberskom plemenu koje je nekoć živjelo u regiji Fuentes del Duero (sjeverno od pokrajine Soria, jugoistočno od Burgosa i možda jugoistočno od La Rioje).

Istraživači kažu da Foskeia igra ključnu ulogu u razumijevanju evolucije dinosaura. Marcos Becerra (Nacionalno sveučilište u Córdobi) naglašava da mala veličina nije značila jednostavnost: "Minijaturizacija nije podrazumijevala evolucijsku jednostavnost - ova lubanja je neobična i visoko specijalizirana".

Thierry Tortosa (Prirodni rezervat Sainte Victoire) istaknuo je njezinu širu važnost: "Foskeia pomaže popuniti prazninu od 70 milijuna godina, to je mali ključ koji otključava ogromno poglavlje koje nedostaje".

Tábata Zanesco Ferreira (Savezno sveučilište u Rio de Janeiru) dodala je: "Ovo nije 'mini Iguanodon', to je nešto fundamentalno drugačije". Penélope Cruzado-Caballero (Sveučilište u La Laguni) istaknula je, "Njena anatomija je neobična pravo na onaj način koji iznova ispisuje evolucijska stabla".

Mikroskopska analiza kostiju, koju je nadgledao dr. Koen Stein (Vrije Universiteit Brussel), pokazuje da je najveći fosil pripadao potpuno zreloj odrasloj osobi. Unutarnja struktura kostiju otkriva važne tragove o rastu i metabolizmu.

Eksperimentiranje evolucije na malim i velikim tijelima

"Mikrostruktura kostiju nam govori da je barem jedna jedinka bila odrasla s metaboličkim režimom koji se približava onome malih sisavaca ili ptica. Poznavanje rasta i razvoja ključno je ako želimo usporediti anatomiju Foskeie s drugim vrstama. Mlade jedinke sklone su promjenama anatomskih značajki kako rastu" objasnio je Stein.

Koristeći modernizirano evolucijsko modeliranje, tim je otkrio da je Foskeia najuže povezana s australskim dinosaurom Muttaburrasaurusom, smještajući ga u skupinu Rhabdodontomorpha. To također proširuje poznatu raznolikost europske skupine (kladusa) Rhabdodontia.

Analiza dodatno podupire oživljavanje dugo raspravljane skupine poznate kao Fitodinosauria. "Prema našim rezultatima, dinosauri biljojedi tvore prirodnu skupinu nazvanu Fitodinosauria. Ovu hipotezu treba dodatno testirati s više podataka", istaknuo je Dieudonné.

NAJVEĆI EUROPSKI VODOPADI /

Prizori i snaga koja oduzima dah: Samo jedno biće može prkositi sili ove vode

Čak i sa svojom sitnom građom, Foskeia se dobro prilagodila svom okolišu. Dinosaur je imao specijalizirane zube i čini se da je mijenjao držanje kako je rastao, oslanjajući se na kratke nalete brzine za kretanje kroz gusta šumska staništa.

"Ovi fosili dokazuju da je evolucija eksperimentirala jednako radikalno s malim tijelima kao i s velikim. Budućnost istraživanja dinosaura ovisit će o obraćanju pažnje na skromno, fragmentirano, malo", rekao je Dieudonné.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU

BEZ TRAGA /

15 jezivih mjesta čudnih i neobjašnjivih nestanaka ljudi: Istražite crne rupe na zemlji

POGLEDAJTE VIDEO: Neurologinja otkriva kako prepoznati teško stanje kod žena: 'Ovo su ključni simptomi'