Dok se izlozi cvjećarnica početkom ožujka pune crvenim ružama i žutim mimozama, a marketinške kampanje pozivaju na slavlje žena, lako je zaboraviti da Međunarodni dan žena nije započeo kao komercijalni praznik. Njegovi korijeni nisu u darivanju, već u bučnim prosvjedima, radničkom aktivizmu i nepokolebljivoj borbi za temeljna ljudska prava. Priča o 8. ožujku priča je o hrabrosti, solidarnosti i stoljetnom putu prema ravnopravnosti koji, unatoč golemom napretku, još uvijek nije završen.

Korijeni u borbi za kruh i ruže

Put prema globalnom obilježavanju Dana žena započeo je s druge strane Atlantika. Prvi nacionalni Dan žena obilježen je 28. veljače 1909. godine u Sjedinjenim Američkim Državama, u spomen na veliki štrajk petnaest tisuća radnica u tekstilnoj industriji New Yorka koje su godinu ranije marširale gradom tražeći bolje plaće, kraće radno vrijeme i pravo glasa. Te žene, većinom mlade imigrantice, radile su u nehumanim uvjetima za plaće od kojih se jedva preživljavalo.

NE ZASLUŽUJU VAS /

Osam tipova 'prijateljica' koje je bolje izbjegavati u životu: 'Ostala sam užasnuta'

Ideja je ubrzo prešla granice SAD-a. Na Drugoj međunarodnoj konferenciji žena socijalistica u Kopenhagenu 1910. godine, njemačka aktivistica i borkinja za ženska prava, Clara Zetkin, predložila je uspostavu jedinstvenog međunarodnog dana na koji bi žene diljem svijeta mogle istovremeno iznijeti svoje zahtjeve. Njezin prijedlog jednoglasno je prihvatilo više od stotinu žena iz sedamnaest zemalja. Već sljedeće godine, 19. ožujka 1911., prvi Međunarodni dan žena proslavljen je u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj, okupivši više od milijun ljudi na ulicama.

No, zašto ga danas slavimo baš 8. ožujka? Ključan događaj zbio se 1917. godine u Rusiji. Tisuće žena izašle su na ulice Sankt Peterburga pod sloganom "Kruh i mir", prosvjedujući protiv rata, gladi i carizma. Taj je prosvjed, započet 23. veljače po tada važećem julijanskom kalendaru, što odgovara 8. ožujku po gregorijanskom, bio jedan od glavnih okidača za Rusku revoluciju. Samo nekoliko dana kasnije car Nikola II. bio je prisiljen abdicirati, a privremena vlada ženama je dodijelila pravo glasa. Ovaj povijesni trenutak zacementirao je 8. ožujak kao globalni datum borbe za ženska prava.

Simboli koji govore više od riječi

Kao i svaki veliki pokret, i borba za ženska prava ima svoje prepoznatljive simbole koji nose duboko značenje i pričaju vlastitu priču o ustrajnosti i nadi.

Ljubičasta, zelena i bijela: Boje sufražetkinja

Službene boje Međunarodnog dana žena su ljubičasta, zelena i bijela. Ovu kombinaciju prve su počele koristiti britanske sufražetkinje početkom dvadesetog stoljeća. Ljubičasta boja simbolizira pravdu i dostojanstvo, temeljne vrijednosti za koje su se borile. Zelena predstavlja nadu u novu, ravnopravniju budućnost. Bijela, iako se danas rjeđe koristi zbog različitih interpretacija, izvorno je predstavljala čistoću i integritet borbe. Zajedno, ove boje tvore snažnu vizualnu poruku koja nadilazi vrijeme i geografske granice.

BILJKA TJEDNA /

Ženska sreća ili jedarce: Tajne biljke koja u svaki prostor unosi mir

Zašto baš mimoze?

U nekim dijelovima svijeta, poput Italije, Dan žena nezamisliv je bez buketića žutih mimoza. Tradicija darivanja ovog mirisnog cvijeta nastala je neposredno nakon Drugog svjetskog rata, 1946. godine. Talijanske feministice odabrale su mimozu kao službeni simbol Festa della Donna iz praktičnih, ali i simboličkih razloga. Mimoze su u to doba godine bile široko dostupne i cjenovno pristupačne, što je omogućilo da ih svatko može darovati. Istovremeno, njihova prividna krhkost, a zapravo iznimna otpornost i sposobnost rasta u teškim uvjetima, savršeno je simbolizirala snagu i izdržljivost žena.

Crveni karanfil: Simbol otpora i radništva

Dok je mimoza postala zaštitni znak talijanskog Dana žena, u mnogim drugim dijelovima Europe, posebice u istočnoj, crveni karanfil nosi duboku povijesnu simboliku. Kao cvijet snažno povezan s radničkim i socijalističkim pokretima s početka 20. stoljeća, karanfil je predstavljao solidarnost, otpor i borbu za pravednije radne uvjete. U bivšoj Jugoslaviji, bio je neizostavan dio proslave 8. marta – djeca su ga darivala učiteljicama i majkama, a kolege na poslu suradnicama. Iako je njegova popularnost u nekim zemljama opala s padom socijalističkih režima, crveni karanfil i danas ostaje snažan podsjetnik na revolucionarne korijene ovog dana.

Dan žena diljem svijeta: Od praznika do prosvjeda

Danas se 8. ožujak obilježava na različite načine, ovisno o kulturi i političkom kontekstu. U nekim je zemljama, poput Rusije, Kine, Vijetnama i Kube, to službeni državni praznik. U Rusiji je dan uvelike izgubio svoju političku oštricu i postao prilika za darivanje cvijeća i poklona, slično Majčinom danu. U Kini, poslodavci su potaknuti da svojim zaposlenicama daju pola dana slobodno, iako to nije zakonska obveza.

'TKO ŽELI, NAĐE NAČIN' /

Misica, studentica i mlada majka sve uspješno balansira: 'Treniram tri puta tjedno i pazim na prehranu'

A kako je u Hrvatskoj?

U Hrvatskoj, Dan žena ima slojevitu povijest koja odražava političke i društvene promjene. U socijalističkoj Jugoslaviji, 8. mart bio je masovno slavljen, ali uglavnom depolitiziran praznik, sveden na darivanje crvenih karanfila i organizirane proslave za žene u radnim kolektivima. Nakon osamostaljenja devedesetih, dan je uvelike zanemaren zbog svoje povezanosti s bivšom državom. Međutim, u posljednjem desetljeću svjedočimo njegovoj snažnoj repolitizaciji. Danas je 8. ožujak u Hrvatskoj ponovno dan prosvjeda, obilježen masovnim "Noćnim marševima" u Zagrebu i drugim gradovima. U organizaciji feminističkih kolektiva, ovi marševi stavljaju u fokus suvremene probleme: borbu za reproduktivna prava, zaštitu od rodno uvjetovanog nasilja i ekonomsku neravnopravnost. Tako se tradicija darivanja cvijeća isprepliće s povratkom na aktivističke korijene praznika.

I u mnogim drugim zemljama Dan žena zadržao je svoj prosvjedni karakter. U Španjolskoj su posljednjih godina organizirani masovni štrajkovi i demonstracije. Godine 2018. više od pet milijuna ljudi sudjelovalo je u 24-satnom feminističkom štrajku, prosvjedujući protiv jaza u plaćama i rodno uvjetovanog nasilja. Slično je i u Latinskoj Americi, gdje se u Argentini, Čileu i Meksiku organiziraju masovni marševi koji upozoravaju na alarmantan broj femicida i zahtijevaju snažniju zaštitu žena. U Sjedinjenim Državama Dan žena nije službeni praznik, ali je dio Mjeseca ženske povijesti, tijekom kojeg se organiziraju brojne konferencije i događaji s ciljem isticanja postignuća žena.

Pogled u budućnost

Iako se kontekst mijenjao, temeljna ideja Međunarodnog dana žena ostaje ista: prepoznati postignuća žena i ukazati na prepreke koje još uvijek stoje na putu pune ravnopravnosti. Kampanja za 2026. godinu odvija se pod temom "Give to Gain" (Daj da bi dobio), naglašavajući važnost ulaganja resursa, mentorstva i podrške u žene kako bi cijelo društvo napredovalo. To je podsjetnik da ravnopravnost nije samo žensko pitanje, već temelj pravednijeg i prosperitetnijeg svijeta za sve.

Stoga, dok darujete cvijet ili upućujete čestitku, sjetite se tvorničkih radnica, sufražetkinja i svih neznanih junakinja koje su marširale kroz povijest. Njihova borba za "kruh i ruže", za ekonomsku sigurnost i dostojanstven život, utrla je put na kojem danas stojimo. Put je to koji nas obvezuje da nastavimo dalje, sve dok ravnopravnost ne postane stvarnost, a ne samo ideal kojem težimo jednom godišnje.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU 

SKRIVAJU TO /

Žene potajno rade ovih 13 stvari: 'Gotovo nikada, ali baš nikada, to neće priznati'

POGLEDAJTE VIDEO Amerikanka Anita oduševljena životom u Istri: 'Sve je opuštenije nego u Sjedinjenim Američkim Državama'