Postroll

Preroll

PROVJEDI, MARŠEVI, ALI I CVIJEĆE ZA DAME

screenshot106f2010-dd64-11ee-8290-6675e905e96f.jpeg

Diljem svijeta obilježava se Međunarodni dan žena

RTL Danas

Video

Vijesti

Vjetar u prsa: Svi smo joj se smijali, a baka Rada bila je u pravu

Dan žena 9.jpg

VJETAR U PRSA

Kolumna

Miroslav Filipović

Danas

Poput babe Vange: Svi smo joj se smijali, ali baka Rada bila je u pravu. Dan žena postao je - Malo Valentinovo

<para>Anketa koja je provedena među 450 djevojaka koje su stare od deset do 17 godina pokazala je da više od četvrtine (27 posto) vjeruje da su ih ta zastarjela uvjerenja spriječila da učine nešto što žele.</para>

stereotipi 2.jpg

<para>Također, žene se još uvijek bore s uvjerenjima da je znanost za muškarce (31 posto) i da su žene zadužene za kućanske poslove (39 posto). Zbog takvih stereotipa se 45 posto djevojaka osjeća se frustrirano, a trećina djevojaka je ljuta.</para>

stereotipi 3.jpg

<para>Dobrotvorna organizacija Girlguiding naručila je tu anketu kako bi otkrila najčešće stereotipe s kojima se žene i djevojke još uvijek bore u svojim svakodnevnim životima, unatoč tome što su daleko dogurale kada je riječ o jednakosti i predrasudama.</para>

stereotipi 4.jpg

<para>Izvršna direktorica Girlguidinga, Angela Salt, rekla je: &quot;Girlguiding je osnovan prije više od 100 godina jer su djevojčice željele ista prava i mogućnosti kao i dječaci. Nažalost, bitka za jednakost još uvijek je vrlo stvarna jer se djevojke suočavaju s neviđenim brojem pritisaka u svim aspektima svojih života – sa seksizmom i stereotipima koji stvaraju prepreke u pristupu stvarima koje su im potrebne da budu sretne. Naša organizacija pomaže osnažiti djevojke kako bi znale da mogu sve, a mi im pomažemo da se suoče sa stvarima koje ih sputavaju&quot;.</para>

stereotipi 5.jpg

<para>A evo deset stereotipa s kojima se žene danas suočavaju!</para>

stereotipi 6.jpg

<para>1. Djevojčice su emotivnije i osjetljivije od dječaka.</para>

stereotipi 7.jpg

<para>2. Dječaci su jači od djevojčica.</para>

stereotipi 8.jpg

<para>3. Ružičasta je boja za djevojčice, a plava za dječake.</para>

stereotipi 9.jpg

<para>4. Od djevojaka se očekuje pomoć u kućanskim poslovima.</para>

stereotipi 10.jpg

<para>5. Muškarci su bolji vozači od žena.</para>

stereotipi 11.jpg

<para>6. Postoje igračke za djevojčice i igračke za dječake.</para>

stereotipi 12.jpg

<para>7. Djevojčice mogu plakati, ali dječaci ne bi trebali plakati.</para>

stereotipi 13.jpg

<para>8. Dječaci su hrabriji od djevojčica.</para>

stereotipi 14.jpg

<para>9. Nogomet je igra za dječake.</para>

stereotipi 15.jpg

<para>10. Znanost je više za dječake.</para>

stereotipi 16.jpg

PA ZAR U 2023. OVAKO?!

<para>Polovica mladih djevojaka u dobi od deset do 17 godina smatra da će se najvjerojatnije suočiti s negativnim rodnim stereotipima poput &quot;djevojčice su emotivnije od dječaka&quot; i &quot;dječaci su jači od djevojčica&quot;, piše Daily Star.</para>

stereotipi 1.jpg

Magazin.hr

Magazin

Najčešći stereotipi s kojima se žene dandanas suočavaju: 'Nažalost, borba za jednakost još uvijek traje'

<para>KATARINA ZRINSKI (1625. - 1673.) bila je kći Vuka Krste Frankopana i žena Petra Zrinskog te najstarija do sada poznata hrvatska književnica. Nakon pada Zrinskih i Frankopana, ona i njezina najmlađa kći Zora Veronika bile su zatočene u Grazu te izložene poniženjima, a shrvana patnjama i bolešću, Katarina Zrinska umrla je u samostanu. Godine 1661. objavila je molitvenik &apos;Putni tovaruš&apos; koje se smatra jednim od najznačajnijih djela hrvatske barokne književnosti.</para>

Katarina Zrinski

<para>DORA PEJAČEVIĆ (1885. – 1923.) bila je kći hrvatskoga bana, grofa Teodora Pejačevića i mađarske barunice Lille Vay de Vaya. Prva je žena skladateljica u Hrvatskoj čiji opus Europa i svijet tek danas bolje upoznaju i dostojno vrednuju. Prvu skladbu napisala je u 12. godini. Glazbeno se obrazovala u Zagrebu, Dresdenu i Münchenu. Živjela je usamljeno i neshvaćeno, ne uklapajući se u aristokratsko okruženje. Prijateljevala je s mnogim čuvenim intelektualcima i umjetnicima svoga doba poput Reinera Marie Rilkea i Karla Krausa. Za sobom je ostavila bogat opus od 58 djela od kojih mnoga nisu još objavljena. Vrhunac karijere doživjela je praizvedbom svoje simfonije u Dresdenu 1921. godine. Preminula je mlada, u dobi od 37 godina, nakon poroda sina jedinca Thea. Umrla je u Münchenu, a naknadno je njezino tijelo prevezeno u Našice gdje je odrasla. Pokopana je, ali izvan obiteljske grobnice, jer se nije udala za plemića.</para>

Dora Pejačević

<para>MARIJA JURIĆ ZAGORKA (1873. – 1957.) bila je prva hrvatska novinarka i jedna od najvećih hrvatskih književnica. Netipično za žene onog vremena, politički je bila iznimno aktivna i angažirana protiveći se mađarizaciji i germanizaciji. Pisala je romane koje je široka publika obožavala poput &quot;Gričke vještice&quot;, &quot;Gordane&quot;, &quot;Kćeri Lotrščaka&quot;... Jedno vrijeme bila je urednica časopisa Obzor, a pokrenula je i uređivala Ženski list - prvi hrvatski časopis za žene. Veliku potporu njezinom književnom i novinarskom radu davao je biskup Josip Juraj Strossmayer.</para>

Marija Jurić Zagorka

<para>IVANA BRLIĆ MAŽURANIĆ (1874. - 1938.), često je nazivaju &apos;hrvatskim Andersenom&apos;, ali i &apos;hrvatskim Tolkienom&apos; jer slovi za jednu od najznačajnijih spisateljica za djecu u svjetskim razmjerima. Pozornost je privukla 1913. godine romanom za djecu &quot;Čudnovate zgode šegrta Hlapića&quot;, a njenim književnim vrhuncem smatra se zbirka pripovjedaka &quot;Priče iz davnine&quot;, objavljena 1916. godine. Bila je prva žena primljena u tadašnju Jugoslavensku akademiju znanosti i umjetnosti, današnji HAZU. Četiri puta je nominirana za Nobelovu nagradu za književnost, a djela su joj prevedena na sve važnije svjetske jezike. Bila je majka sedmero djece, a isticala se i u političkom životu kao gorljiva protivnica mađarizacije i germanizacije.</para>

Ivana Brlić Mažuranić

<para>ZLATA BARTL (1920. - 2008.), profesorica kemije, fizike, matematike, meteorologije i mineralogije široj je javnosti poznata kao &apos;teta Vegeta&apos; jer je kao kemijska tehničarka u koprivničkoj Podravci 1959. godine osmislila najpoznatiji i najprodavaniji hrvatski brand u svijetu – Vegetu. Za svoja postignuća odlikovana je Redom Danice s likom Nikole Tesle, a 1998. Hrvatska gospodarska komora dodijelila joj je Zlatnu kunu za životno djelo. Njeno ime nosi zaklada za promicanje i poticanje stvaralačkog znanstvenoistraživačkog rada među visokoobrazovanim mladim ljudima.</para>

bartl Zlata

<para>VESNA PARUN (1922. − 2010.) najznačajnija je hrvatska pjesnikinja s ogromnim opusom u kojemu je više od 60 knjiga. Pjesnički vrhunac dosegla je već na samom početku, svojom prvom zbirkom pjesama &apos;Zore i vihori&apos; iz 1947. godine. Osim poezije, pisala je dječje i satiričke pjesme, prozu i drame, a djela su joj prevedena na mnoge jezike. Poprilično razočarana u svijet oko sebe, ne uvijek shvaćena i prihvaćena, veći dio života proživjela je ogorčena okolinom i u svojevrsnom otpadništvu. </para>

Vesna Parun

<para>SAVKA DABČEVIĆ KUČAR (1923. - 2009.) bila je prva utjecajna hrvatska političarka, a skupa s Mikom Tripalom predvodnica &apos;Hrvatskog proljeća&apos; 1971. godine. Od 1967. do 1969. bila je predsjednica Vlade SR Hrvatske, potom i predsjednica CK Saveza komunista Hrvatske, ali onog reformskog i nacionalno osviještenog krila partije. Zbog svoje liderske uloge 1971. godine, Josip Broz Tito eliminirao ju je iz političkog  i javnog života. U toj je izolaciji bila sve do 1990. godine kada je na prvim višestanačkim izborima predvodila Koaliciju narodnog sporazuma, a zatim postala i predsjednica novoosnovane i tada utjecajne Hrvatske narodne stranke. Iz aktivne politike povukla se sredinom 1990-ih.</para>

Savka Dabčević Kučar

<para>RUŽA POSPIŠ BALDANI (1942.) hrvatska je operna diva svjetskoga glasa koja je, osim u matičnoj zagrebačkoj opernoj kući, slavu stekla na najvećm svjetskim pozornicama - od njujorškog Metropolitana, gdje je prvi put nastupila s 24 godine kao Maddalena u Verdijevom &apos;Rigolettu&apos; pa do londonskog Covent Gardena, Bečke državne opere, njujorškog  Carnegie Halla, milanske Scale... </para>

Ruža Pospiš Baldani

<para>JOSIPA LISAC (1950.) diva hrvatske glazbene scene karijeru je započela kao 11-godišnjakinja u Dječjem zboru Radiotelevizije Zagreb. Koncem 1960-ih pjevala je u zagrebačkim rock sastavima O’Hara i Zlatni akordi, a prvi samostaln nastup imala je 1969. na Opatijskom festivalu. Nakon upoznavanja s pjevačem i skladateljem, a potom i životnim partnerom Karlom Metikošem, karijera Josipe Lisac strelovito ide k vrhu. Prvi od tih vrhunaca, vjerojatno i najveći, dogodio se već 1973. godine kada je u suradnji s Metikošem i Ivicom Krajačem snimila anotologijski album &apos;Dnevnik jedne ljubavi&apos; koji i danas slovi za jedan od najboljih hrvatskih albuma, ne samo u rangu rock glazbe. U suradnji s Metikošem, Lisac je snimila 13 albuma, a zajedno su 1975. kreirali još jedan od vrhunaca njezine karijere - rock-operu &apos;Gubec-beg&apos;. Tijekom boravka u SAD-u surađivala je s brojnim jazz velikanima. Njezin život i karijeru duboko je obilježila iznenadana smrt Karla Metikoša 1991. godine. Objavila je više od 20 studijskih, kompilacijskih i koncertnih albuma.</para>

josipa lisac

<para>JANICA KOSTELIĆ (1982.) bivša skijašica i najbolja hrvatska sportašica svih vremena koja je takvom postala u zemlji bez puno pravih skijaških staza i skijaške tradicije. U profesionalnoj karijeri ostvarila je impresivne rezultate: sa 16 godina bila je najmlađa alpska skijašica na Olimpijskim igrama 1998. godine, bila je najmlađa pobjednica Svjetskog kupa u sezoni 2000./2001., a na Olimpijskim igrama u Salt Lake Cityju 2002. osvojila je tri zlatne i jednu srebrnu medalju. Unatoč čestim i teškim ozljedama, od kojih su neke dovodile u pitanje nastavak njezine karijere, Janica Kostelić ukupno je osvojila četiri zlatne i dvije srebrne olimpijske medalje, pet zlatnih medalja na Svjetskim prvenstvima te tri velika i sedam malih globusa u Svjetskom skijaškom kupu. </para>

#Međunarodni Dan Žena

Diljem svijeta obilježava se Međunarodni dan žena

Diljem svijeta obilježava se Međunarodni dan žena

Poput babe Vange: Svi smo joj se smijali, ali baka Rada bila je u pravu. Dan žena postao je - Malo Valentinovo

Poput babe Vange: Svi smo joj se smijali, ali baka Rada bila je u pravu. Dan žena postao je - Malo Valentinovo

Najčešći stereotipi s kojima se žene dandanas suočavaju: 'Nažalost, borba za jednakost još uvijek traje'

Najčešći stereotipi s kojima se žene dandanas suočavaju: 'Nažalost, borba za jednakost još uvijek traje'

Ovih 10 Hrvatica pomicale su granice: Svojim djelima, individualnom snagom i odvažnošću rušile su stereotipe

Ovih 10 Hrvatica pomicale su granice: Svojim djelima, individualnom snagom i odvažnošću rušile su stereotipe

Dan žena nije se oduvijek slavio 8. ožujka: Prije 106 godina dogodio se ključan moment, a ova je Hrvatica ušla u povijest

Dan žena nije se oduvijek slavio 8. ožujka: Prije 106 godina dogodio se ključan moment, a ova je Hrvatica ušla u povijest