Lijek koji koriste milijuni mogao bi smanjiti rizik od demecije: 'Zahtijeva opsežno istraživanje'
Uz lijek za erektilnu disfunkciju, potencijal su pokazali i cjepivo protiv herpesa zostera te lijek za amiotrofičnu lateralnu sklerozu. Znanstvenici se nadaju da bi se ovi lijekovi mogli prenamijeniti za liječenje ili prevenciju Alzheimera, što bi predstavljalo velik korak naprijed u borbi protiv ove razorne bolesti
Prema nalazima nove studije, jedan od najpoznatijih i najčešće propisivanih lijekova na svijetu mogao bi pomoći u prevenciji demencije. Istraživanje sugerira da bi viagra, zajedno s još dva postojeća lijeka, mogla značajno smanjiti rizik od razvoja Alzheimerove bolesti.
Uz lijek za erektilnu disfunkciju, potencijal su pokazali i cjepivo protiv herpesa zostera (Zostavax) te lijek za amiotrofičnu lateralnu sklerozu (riluzol). Znanstvenici se nadaju da bi se ovi lijekovi mogli prenamijeniti za liječenje ili prevenciju Alzheimera, što bi predstavljalo velik korak naprijed u borbi protiv ove razorne bolesti.
Brži i jeftiniji put do novih terapija
Razvoj potpuno novih lijekova iznimno je dugotrajan i skup proces koji može trajati od deset do petnaest godina i koštati milijarde eura, bez ikakvog jamstva za uspjeh. Prenamjena lijekova koji su već odobreni, licencirani i u širokoj uporabi mogla bi ponuditi brži, sigurniji i isplativiji put prema novim terapijama za Alzheimerovu bolest, kako prenosi Science Daily. Upravo je to bio cilj istraživanja objavljenog u časopisu Alzheimer's Research and Therapy.
U sklopu istraživanja, međunarodna skupina od dvadeset i jednog stručnjaka za demenciju sa sveučilišta, bolnica i iz farmaceutske industrije, zajedno s osobama pogođenim demencijom, procijenila je osamdeset postojećih lijekova. Njihova misija bila je identificirati one koji pokazuju najveći potencijal za liječenje ili prevenciju Alzheimerove bolesti, koja čini više od polovice svih dijagnoza demencije.
Tri najperspektivnija kandidata
Nakon nekoliko krugova detaljnog pregleda, stručni panel složio se oko tri "prioritetna kandidata" za daljnja istraživanja. Svaki lijek odabran je jer cilja biološke procese povezane s Alzheimerovom bolešću, pokazao je ohrabrujuće rezultate u staničnim i životinjskim studijama te se smatra sigurnim za upotrebu kod starijih osoba.
Cjepivo protiv herpesa zostera (Zostavax)
Ovo cjepivo pokazalo je najviše potencijala za prevenciju Alzheimera. Poznato je da promjene u imunološkom sustavu igraju ulogu u razvoju bolesti, a ovo cjepivo stupa u interakciju s imunološkim sustavom na način koji bi mogao pomoći u suzbijanju nekih od tih štetnih promjena. Zahtijeva primjenu najviše dvije doze i ima dugu povijest sigurne upotrebe. Prethodna istraživanja pokazuju da su osobe koje su primile cjepivo imale otprilike 16 posto manju vjerojatnost za razvoj demencije.
Sildenafil (Viagra)
Istraživanja sugeriraju da bi sildenafil mogao štititi živčane stanice i smanjiti nakupljanje tau proteina, koji se abnormalno akumulira kod oboljelih od Alzheimera. U studijama koje su uključivale miševe, sildenafil je također poboljšao razmišljanje i pamćenje, vjerojatno povećanjem protoka krvi u mozgu. Procjenjuje se da diljem svijeta oko šesnaest milijuna ljudi koristi Viagru, a samo u Engleskoj je između rujna 2023. i kolovoza 2024. izdano gotovo 3,5 milijuna recepata.
Riluzol
Ovaj lijek se trenutno propisuje za liječenje amiotrofične lateralne skleroze (ALS). U životinjskim studijama, riluzol je poboljšao kognitivne sposobnosti i smanjio razinu tau proteina, koji je usko povezan s Alzheimerovom bolešću.
Sljedeći korak su klinička ispitivanja
Stručnjaci sada pozivaju na klinička ispitivanja kako bi se utvrdilo donose li ovi lijekovi stvarnu korist osobama s Alzheimerovom bolešću ili onima s rizikom od razvoja tog stanja.
Dr. Anne Corbett, profesorica istraživanja demencije na Sveučilištu Exeter, izjavila je: "Pobjeda nad demencijom zahtijevat će istraživanje u svim smjerovima, od korištenja onoga što već znamo do otkrivanja novih lijekova za liječenje i prevenciju. Prenamjena lijekova ključan je dio te slagalice, pomažući nam da današnji lijek za jedno stanje pretvorimo u sutrašnji lijek za drugo." Naglasila je kako je važno istaknuti da ovi lijekovi zahtijevaju daljnja ispitivanja prije nego što sa sigurnošću budemo znali mogu li se koristiti za liječenje ili prevenciju Alzheimerove bolesti.
S time se slaže i profesorica Fiona Carragher iz Alzheimer's Societyja. "Prije mnogo godina vidjeli smo kako se aspirin, prvotno lijek protiv bolova, prenamijenio u sredstvo koje pomaže ljudima smanjiti rizik od srčanog ili moždanog udara. To je ono što želimo vidjeti na polju demencije i zato vjerujemo da je prenamjena lijekova jedna od najuzbudljivijih granica u istraživanju demencije", rekla je.
Iako su rezultati obećavajući, potrebno je provesti rigorozna klinička ispitivanja na ljudima kako bi se potvrdila njihova stvarna vrijednost.
POGLEDAJTE GALERIJU
POGLEDAJTE VIDEO Ugledni ginekolog: 'Prvi put u povijesti imamo cjepivo protiv raka. To je evolucijski uspjeh'
403 Forbidden