Skrivena opasnost vreba u začinima: Možda to svakodnevno stavljate u hranu

Kada pomislimo na trovanje hranom, najčešće nam na pamet padaju sumnjivi restorani ili zaboravljeni ostaci hrane koji završe dugom i mučnom noći provedenom u kupaonici. No, postoji još jedna prijetnja o kojoj mnogi potrošači nikada nisu čuli, a možda je svakodnevno posipaju po svojoj večeri.

Stručnjaci upozoravaju da su začini "posebno podložni" kontaminaciji mikotoksinima, otrovnim spojevima koji mogu izazvati niz zdravstvenih problema. Problem je što simptomi često nalikuju drugim, uobičajenim bolestima, što otežava postavljanje ispravne dijagnoze i ostavlja ljude bolesnima i zbunjenima, dok stvarni uzrok ostaje neotkriven.

Što su mikotoksini?

"Mikotoksini su otrovni kemijski spojevi koje proizvode određene vrste gljivica, poznatije kao plijesni", objasnila je dr. Racheal Onah, liječnica naturopatske medicine. "Iako smo u svakodnevnom životu izloženi tisućama mikotoksina, samo je jedan njihov manji dio zapravo toksičan za ljude."

NEMOJTE RISKIRATI /

Pojavila vam se plijesan u staklenci džema? Budite oprezni, opasnije je nego što mislite

S gledišta sigurnosti hrane, stručnjaci kažu da su najzabrinjavajuće vrste aflatoksini, okratoksin A i fumonizini. Problem često počinje mnogo prije nego što proizvodi stignu na police trgovina.

"Nastaju kada su usjevi ili prehrambeni proizvodi, poput začina, izloženi toplim i vlažnim uvjetima tijekom uzgoja, berbe ili skladištenja, što omogućuje razvoj plijesni", rekla je dr. Vanessa Coffman, direktorica Saveza za zaustavljanje bolesti koje se prenose hranom.

Jednom kada se toksini razviju, nije ih se lako riješiti. "Zbog svoje kemijske stabilnosti, mikotoksini se ne uništavaju u potpunosti tijekom kuhanja, sušenja ili druge obrade", izjavila je dr. Mindy Haar, registrirana dijetetičarka. "Budući da se začini uzgajaju u toplim okruženjima, suše na otvorenom, melju čime se povećava njihova površina i često dugo skladište, posebno su osjetljivi na kontaminaciju."

Istraživanja sugeriraju da su začini koji se uzgajaju u tropskim regijama s visokom toplinom i vlagom, poput čilija, paprike, papra, đumbira i kurkume, među najranjivijima na rast plijesni i proizvodnju toksina.

Koji su zdravstveni rizici?

Simptomi izloženosti mikotoksinima uvelike se razlikuju od osobe do osobe. Kratkotrajna izloženost višim razinama može izazvati umor, mentalnu maglu, glavobolje, mučninu, povraćanje, proljev, bolove u trbuhu, osip i kronične probleme sa sinusima ili dišnim putovima.

Foto: Profimedia

Dugoročno, rizici se povećavaju. "Neki mikotoksini povezani su s ozbiljnim zdravstvenim posljedicama poput toksičnosti jetre i raka, ali ti su ishodi povezani sa značajnom ili dugotrajnom izloženošću, a ne s uobičajenom upotrebom u kuhinji", istaknula je Melissa Vaccaro iz Nacionalne udruge za zdravlje okoliša.

Trovanje mikotoksinima također je povezano s reproduktivnim problemima, oslabljenim imunitetom i oštećenjem bubrega.

Problem je širi od plijesni

Mikotoksini, nažalost, nisu jedina briga. Nedavna događanja u Europi pokazuju da začini mogu biti kontaminirani i drugim opasnim tvarima. Početkom 2026. godine s tržišta je povučen mljeveni kumin zbog prisutnosti pirolizidinskih alkaloida, štetnih spojeva koji mogu uzrokovati zatajenje jetre.

Slično tome, Nastavni zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" upozorio je na prisutnost ovih spojeva u čajevima i začinima, povezujući njihovo širenje s klimatskim promjenama koje potiču rast otrovnog korova.

Osim prirodnih toksina, problem su i teški metali, posebice olovo. Ono može dospjeti u začine iz kontaminiranog tla, ali i namjernim dodavanjem radi pojačavanja boje i težine, što je zabilježeno kod kurkume i paprike. Zbog toga je Europska unija 2021. postrožila pravila o maksimalno dopuštenim razinama olova i kadmija u hrani.

Kako se zaštititi?

Iako kao potrošači imamo ograničenu kontrolu nad onim što se događa tijekom proizvodnje i skladištenja, postoji nekoliko koraka koje možemo poduzeti. Regulatorne agencije provode kontrole koje pomažu smanjiti rizik, no najbolja obrana leži u pametnim navikama kupnje i skladištenja, piše New York Post.

IZBORILA SE NA SUDU /

Studentica teško oboljela, misteriozni simptomi samo su se množili: 'Stan me polako ubijao'

"Kupujte od provjerenih proizvođača, u zatvorenim i suhim staklenkama koje ne stoje predugo na policama supermarketa", savjetuje dr. Haar. Preporučuje čuvanje začina u hermetički zatvorenim posudama, daleko od izravne sunčeve svjetlosti, na hladnom i suhom mjestu - idealno u ormariću koji nije blizu pećnice ili perilice posuđa.

Važno je obratiti pozornost na znakove upozorenja. "Potencijalni znakovi kontaminacije mikotoksinima uključuju miris po plijesni, grudanje zbog vlage i vidljivu promjenu boje", kaže dr. Onah. "Ako ikada primijetite znakove plijesni, poput crnih točkica ili bijelog filma, odmah bacite proizvod."

Stručnjaci također napominju da začini ne bi trebali stajati u vašem ormariću unedogled. Mljeveni začini obično su dobri šest do 12 mjeseci, dok bi se cijeli začini, s manjom površinom, trebali iskoristiti unutar jedne do tri godine. Uvođenje raznolikosti u korištenju začina, umjesto oslanjanja na samo jedan ili dva, može pomoći u smanjenju ukupnog rizika od izloženosti.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU

SKRIVENE PRIJETNJE /

U svakoj sobi postoji nešto na što treba paziti: Ovo je 28 najopasnijih stvari u domu