Okolina nam je prekrasna - priroda koja nas ostavlja bez daha: planine, rijeke, more i beskonačne slavonske njive. Gradovi puni kafića i birtija u kojima dijelimo loše i dobre dane. Ali, zbog naše kulture, nije najsretnija. Tradicionalno smo nacija koja slavi blagdane uz hranu, u rijetko kojoj državi ima pekara koliko ima kod nas, puno sjedimo - bilo na poslu, u kafićima na kavama ili gdje god se toči alkohol - jer volimo piti. Izgleda da, po statistikama, prirodu volimo više gledati nego je istraživati.  

Za početak, malo ćemo proći kroz statistiku i izraze koje malo tko razumije kako bi objasnili širinu problema pretilosti u Hrvatskoj - s ciljem da pomognete sebi, prijateljima ili članovima obitelji po potrebi. Nakon toga slijedi zabavniji dio i naš plan da vam pružimo podršku u mijenjanju života. 

Mjerenje pretilosti - stvarnost ili mit?

Pretilost se mjeri po BMI-u. BMI je jednostavna, brza i jeftina mjera kojom se - na razini populacije - procjenjuje omjer težine i visine kao pokazatelj moguće prekomjerne težine, pretilosti ili pothranjenosti. BMI je broj koji se dobije kada se tjelesna masa (u kilogramima) podijeli s kvadratom visine (u metrima). Ne mjeri izravno udio masnog tkiva - on samo procjenjuje odnos težine i visine. Osoba s velikom mišićnom masom (ili veliki sportaš) može imati visok BMI i biti zdrava. 

Zaključno - BMI je dobar pokazatelj za cijelu populaciju i statistiku, ali za procjenu stvarnog zdravlja pojedinca trebamo koristiti i dodatne mjere kao: opseg struka, tjelesnu kompoziciju, zdravstvene pokazatelje. 

Koliko smo zapravo pretili?

Često ste vidjeli naslove da smo po debljini prvi u Europi - to je fake news. Ali - nismo ni daleko. 

U istraživanjima se pretilost najčešće mjeri po muškarcima, ženama i djeci - ili općenitije - po odraslima i djeci. 

Dvije trećine (više od 60%) odraslih su klasificirani kao prekomjerno teški ili pretili (28,3% žena i 34,8% muškaraca). To stavlja Hrvatsku među EU zemlje s jednim od najvećih udjela pretilih/prekomjerno teških odraslih.  

Prema rezultatima zadnjeg kruga COSI istraživanja, a koji je ujedno i prvi koji obuhvaća razdoblje pandemije COVID-19, u Hrvatskoj svako treće (36 %), a u Europi svako četvrto dijete (25 %) ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu.  

Da bi vam lakše prikazali stanje pretilosti u Europi možete pogledati graf niže. 

Foto: Rtl

Iz grafa je jasno da Hrvatska ima visok postotak, ali nije na samom vrhu, uz zemlje poput Malte i Slovačke. 

'Ove mlade generacije ništa ne valjaju'. Jesu li naši stariji bili u pravu? 

Od pamtivijeka se starije generacije žale na mlađe.  

Predviđali su propast svijeta, ekonomije i društva u rukama mladih - u mnogočemu nisu bili u pravu, ali u jednoj stvari ipak jesu. S promjenom svijeta postali smo fizički ljeniji i pretilost je, u više zemalja pa tako i u Hrvatskoj, postala više od izoliranog problema - postala je zdravstveni trend. 

Prema velikoj studiji objavljenoj u ‘The Lancet’ prevalencija pretilosti (kod odraslih) u Hrvatskoj se više nego udvostručila od 1992–2022. Pokazuje rast od 14,9% kod žena i 24,1% kod muškaraca u odnosu na 1992. godinu. 

ŽIVOT U BALANSU /

Tjedan iskrenosti: Varni Paljak se vraća na male ekrane! Zašto?

Uvijek se pitajte - zašto?

Ne postoji jedna istina - osim toga da nas mastan burek vrati u život nakon opijanja. Možda je problem što se uopće nađemo u takvoj situaciji. Različita istraživanja ukazuju na sljedeće:  

'Toćanje i ostale male radosti' - prehrambene navike

Tradicionalna hrvatska kuhinja, bogata mesom, tjesteninama, kruhom, prženim jelima i slasticama, često je temelj prehrambenih navika, a mnogi Hrvati ne pridaju dovoljno pozornosti zdravoj prehrani. Visokokalorična, masna i slatka hrana čini osnovu mnogih obroka, što doprinosi prekomjernoj tjelesnoj težini.  

TJEDAN ISKRENOSTI /

Strastveni edukator, trener i promotor zdravog života: Tko je Marko Črljenec i zašto pišemo o njemu

'Francuska salata ili ništa' - prejedanje za blagdane

U Hrvatskoj, obiteljska okupljanja, blagdani i slavlja često uključuju obilne obroke. To je prilika za konzumaciju velikih količina hrane, pa čak i alkoholnih pića, što može dovesti do prejedanja. Ove navike prejedanja, posebno u vrijeme blagdana (Božić, Uskrs), dovode do povećanja tjelesne mase.  

'Pomakni se da sjednem' - manjak tjelesne aktivnosti

Nažalost, fizička aktivnost u Hrvatskoj nije uvijek na visokom nivou, a mnogi Hrvati preferiraju sjedilački način života. Ovaj manjak aktivnosti zajedno s lošim prehrambenim navikama doprinosi visokom postotku pretilih osoba.  

Socijalno ekonomski status

Pretilost  je češća u nižim socijalno-ekonomskim skupinama, koje mogu imati manje pristupa zdravoj hrani i fizičkoj aktivnosti. Osobe s nižim obrazovnim statusom također su podložnije prekomjernoj težini, jer im može nedostajati obrazovanje o zdravoj prehrani i životnim navikama.  

Koje su posljedice?  

Pretilost je glavni faktor rizika za razvoj mnogih kroničnih bolesti, uključujući dijabetes tipa 2, kardiovaskularne bolesti i hipertenziju.  

Zbog pretilosti, troškovi zdravstvene skrbi u Hrvatskoj također su u porastu jer liječenje bolesti povezanih s prekomjernom težinom zahtjeva značajna ulaganja. 

Kako započeti promjenu?

Nije lako promijeniti svoje nezdrave navike ili svojih bližnjih. Zato smo mi ovdje. Ono što je najteže u ovom ubrzanom svijetu punom očekivanja je - pronaći balans.  

Našli smo prosječnog pretilog Hrvata koji je odlučio krenuti na putovanje promjene svojeg života. Kroz pet epizoda Života u balansu s njim prolazimo psihološku pripremu za mijenjanje njegovog života kako bi vam pokazali na primjeru točne korake koje trebate poduzeti da se i sami pokrenete. Pratite ga ekskluzivno na službenom YouTube kanalu RTL-a. 

ŽIVOT U BALANSU /

Borba s pretilošću kroz emotivno i inspirativno putovanje

Kroz njegovo putovanje saznat ćete sve što trebate o prehrani, tjelovježbi, funkcioniranju vlastitog tijela i mentalnim preprekama i kako ih nadići. Na kraju, čeka vas posebno iznenađenje i potpuno besplatna pomoć sljedećih šest mjeseci.  

Ispratimo njegovo putovanje zajedno, sve uspone i padove kao i savjete i primjere za promjenu pratit ćemo kroz članke na Net.hr-u, vaši komentari su i više nego dobrodošli. 

Pa za kraj - pitanje za vas - hoćete li se odvažiti na promjenu?