Samo iz predpristupnog fonda fonda IPARD dosad
je sufinanciran 71 projekt u vrijednosti od 148 milijuna kuna.
Još 185 projekata je odobreno, za što će biti isplaćeno 444
milijuna kuna.
No sve je to sitniš u odnosu na 11,7 milijardi eura rezerviranih
za Hrvatsku u idućem sedmogodišnjem proračunu Europske unije.
Kako bi u Hrvatsku i stigle, Vlada je odavno počela zapošljavati
stručnjake koji znaju napisati projekte za fondove.
"Ukupno smo riješili sto radnih mjesta od traženih 204. Ovo je
naravno prilika da pozovem sve svoje kolege ministre koji još
nisu sa svojim institucijama odradili ovaj dio posla da u ovih
par mjeseci to završimo", istaknuo je potpredsjednik Vlade
Branko Grčić.
Sa svim tim novim zapošljenjima broj službenika kojima će se
mijenjati koeficijenti i rasti plaće penje se s 308 na 399, jer
ne njima je velika odgovornost.
"Treba voditi računa o tome da će se iz fondova moći financirati
samo projekti koji imaju jasne i mjerljive, ali dugoročne
ciljeve, odnosno one koji odgovaraju na pitanje gdje vidimo
Hrvatsku za 10, 15 godina", rekao je direktor u Općoj upravi
Europske komisije za regionalnu politiku, Jean-Marie
Seyler.
Što znači da je potrebna jasna vizija, za koju u udruzi
poslodavaca sumnjaju da postoji.
"Nažalost mi smo sad svjedoci da smo odustali od
Omble, Plomin dovodimo u pitanje, a
pitanje je koliko ćemo imati tako velikih projekata spremnih za
takve iznose", dodao je Bernard Jakelić iz
Hrvatske udruge poslodavaca.
Odgovor koji bi ih razuvjerio može dati samo - Vlada.
Ministarstvo regionalnog razvoja za povlačenje novca iz EU fondova trebat će stručnjake, a onima koji već rade - dižu plaće.