Samo iz predpristupnog fonda fonda IPARD dosad je sufinanciran 71 projekt u vrijednosti od 148 milijuna kuna. Još 185 projekata je odobreno, za što će biti isplaćeno 444 milijuna kuna. No sve je to sitniš u odnosu na 11,7 milijardi eura rezerviranih za Hrvatsku u idućem sedmogodišnjem proračunu Europske unije. Kako bi u Hrvatsku i stigle, Vlada je odavno počela zapošljavati stručnjake koji znaju napisati projekte za fondove. "Ukupno smo riješili sto radnih mjesta od traženih 204. Ovo je naravno prilika da pozovem sve svoje kolege ministre koji još nisu sa svojim institucijama odradili ovaj dio posla da u ovih par mjeseci to završimo", istaknuo je potpredsjednik Vlade Branko Grčić. Sa svim tim novim zapošljenjima broj službenika kojima će se mijenjati koeficijenti i rasti plaće penje se s 308 na 399, jer ne njima je velika odgovornost. "Treba voditi računa o tome da će se iz fondova moći financirati samo projekti koji imaju jasne i mjerljive, ali dugoročne ciljeve, odnosno one koji odgovaraju na pitanje gdje vidimo Hrvatsku za 10, 15 godina", rekao je direktor u Općoj upravi Europske komisije za regionalnu politiku, Jean-Marie Seyler. Što znači da je potrebna jasna vizija, za koju u udruzi poslodavaca sumnjaju da postoji. "Nažalost mi smo sad svjedoci da smo odustali od Omble, Plomin dovodimo u pitanje, a pitanje je koliko ćemo imati tako velikih projekata spremnih za takve iznose", dodao je Bernard Jakelić iz Hrvatske udruge poslodavaca. Odgovor koji bi ih razuvjerio može dati samo - Vlada.