Znanstveni tim potvrdio: Kod Rogoznice su ulovili veliku bijelu psinu

Institut za oceanografiju i ribarstvo objavio je na svojem Facebook profilu znanstveni rad objavljen u časopisu Journal of Marine Science and Engineering vezan uz ulov morskog psa iz 2023. godine u hrvatskom dijelu Jadrana, kod Rogoznice. 

Riječ je o mladom primjerku dugom oko 120 do 130 centimetara, za koji je u ranijoj znanstvenoj analizi zaključeno da pripada velikoj bijeloj psini. "Carcahrodon carcharias" jedna je od najpoznatijih i najugroženijih vrsta morskih pasa u Sredozemlju. 

"Kritički i argumentirani komentari važan su dio znanstvenog diskursa, jer znanstvene spoznaje moraju biti otvorene stručnoj provjeri i raspravi. Zato smo, zajedno s međunarodnim timom stručnjaka za velike bijele psine i srodne vrste sa skoro svih kontinenata, detaljno analizirali dostupne podatke kako bismo provjerili argumente iz komentara i bolje objasnili identifikaciju.

U Jadranu, gdje su susreti s velikim bijelim psinama iznimno rijetki, fotografije i informacije građana mogu biti dragocjen izvor podataka, ali samo ako prođu pažljivu stručnu provjeru. Kada se analiziraju sustavno i kritički, takvi podaci mogu znatno pridonijeti boljem poznavanju, praćenju i zaštiti rijetkih morskih vrsta.

Odgovor na komentar objavljen je u međunarodnom znanstvenom časopisu Journal of Marine Science and Engineering i možete ga pročitati ovdje: https://www.mdpi.com/2077-1312/14/13/1148", objavili su iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo.

Bijela psina ili pas butor?

Ta je objava izazvala stručnu raspravu jer je identifikaciju osporio splitski profesor Alen Soldo. On je tvrdio da se ne radi o velikoj bijeloj psini, nego o psu butoru, odnosno atlantskoj psini. Svoju je tvrdnju temeljio prije svega na obilježjima zuba vidljivima na fotografijama.

Soldo je tvrdio da nagib jednog zuba ne odgovara velikoj bijeloj psini jer su uglavnom glatki. Doveo je u pitanje i prijavljenu duljinu morskog psa od 120-130 cm, navodeći da bi to bio najmanji primjerak zabilježen u Sredozemlju.

Foto: Screenshot 'Facebook'/Institut za oceanografiju i ribarstvo

Na te primjedbe sada je odgovorio međunarodni tim od 29 znanstvenika, među kojima su i hrvatski stručnjaci s Instituta za oceanografiju i ribarstvo. Oni su ponovno analizirali dostupne fotografije i podatke te svoj odgovor objavili u međunarodnom časopisu Journal of Marine Science and Engineering.

Prema njihovoj analizi, više obilježja ulovljene životinje upućuje na to da se doista radilo o mladoj velikoj bijeloj psini. Kao važne karakteristike navode se obojenost tijela, oblik prve leđne peraje, oznake na prsnim perajama, izgled repnog dijela te zubi.

Znanstvenici ističu da se identifikacija vrste ne može donositi na temelju samo jedne značajke, osobito kada je riječ o mladim morskim psima kod kojih se pojedina obilježja još razvijaju. Upozoravaju da zubi mladih jedinki mogu biti promjenjivi te da se na njima ne smije temeljiti konačan zaključak ako se zanemare ostali dostupni dokazi.

U odgovoru navode i da pojedine vidljive karakteristike ne odgovaraju psu butoru. Među njima su izostanak bijelog vrha na prvoj leđnoj peraji, tamne oznake na vrhovima prsnih peraja te oblik leđne peraje, što se prema njihovoj interpretaciji bolje uklapa u opis mlade velike bijele psine.

UDAR TOPLINSKOG VALA /

Ponovno se oglasili iz DHMZ-a, tri regije u crvenom! 'Vrijeme će biti izuzetno opasno'

Važnost kritičkih komentara

Iz Instituta su naglasili da su kritički komentari važan dio znanstvene rasprave, ali i da se svaka tvrdnja mora provjeriti sustavno i stručno. Posebno su istaknuli važnost građanskih dojava, jer fotografije i informacije ribara ili građana mogu pomoći u praćenju rijetkih vrsta u Jadranu. Takvi podaci, međutim, imaju znanstvenu vrijednost samo ako prođu pažljivu provjeru. 

Ovaj slučaj ulova kod Rogoznice posebno je značajan jer su susreti s velikim bijelim psinama u Jadranu iznimno rijetki, a svaka potvrđena informacija o njihovoj pojavi može pridonijeti boljem razumijevanju, praćenju i zaštiti te vrste u Sredozemlju.