TOTALNO LUDO /

Dogodila se savršena oluja! Zlato u Hrvatskoj kupuju na kile: 'Ali na njega se čeka i mjesec dana'

U istom tjednu plemeniti metali probili su svoje cjenovne rekorde, a onda su naglo pali. Istražili smo što se krije iza dramatičnih promjena

8.2.2026.

14:25

Katarina Dimitrijević Hrnjkaš

Shutterstokc/neva Žganec/pixsell

403 Forbidden

nginx

403 Forbidden

nginx

Grafikoni su pocrvenjeli, a zlato i srebro u samo nekoliko sati kao da su „pali s litice“. U prvi tren činilo se da se događa nešto veliko i opasno. A onda – nova „bomba“ s tržišta: najveće svjetske banke digle su prognoze cijena plemenitih metala i još jednom najavile rušenje rekorda za zlato i srebro.

Unca zlata dosegla je povijesni vrh od 4.670 eura. Riječ je o mjernoj jedinici karakterističnoj za plemenite metale, koja iznosi nešto više od 31 grama. No to, čini se, nije kraj rasta. Najveće svjetske banke – UBS, Deutsche Bank i Societe – sada prognoziraju da bi već ove godine cijena mogla dosegnuti vrtoglavih 600 dolara po unci, JP Morgan navodi čak i 6300 dolara. Sve češće se spominje i “mali brat na steroidima” – srebro, za koje se procjenjuje da bi moglo doći do oko 100 eura po unci.

Razmjeri potražnje najbolje se vide u Europi. Rafinerije zlata rade sedam dana u tjednu, bez prestanka, a uvedene su i tri smjene, svi kupuju poluge i kovanice.

'OVO JE TEK POČETAK' /

Srebro ili zlato? Stručnjak savjetovao u što je bolje ulagati: 'Cijena bi mogla biti duplo veća!'

A Hrvatska? Prema riječima Saše Ivanovića, direktora tvrtke Centar zlata, u Hrvatskoj je srušen rekord kupnje investicijskog zlata, gotovo nitko ne prodaje zlato - skoro svi samo kupuju i to na kilograme.

Potvrđuje nam da je interes toliko da jednom kad netko kupi zlato - na njega mora čekati i mjesec dana da ga primi u ruke.

Krenimo redom.

U tjednu iza nas tržište je doživjelo pravi šok – slom cijena plemenitih metala kakav se ne pamti još od 1980. godine. Zlato je najprije probilo razinu od 4600 eura po unci, a zatim se cijena srušila za oko 10 posto. Srebro je palo još snažnije – s oko 100 eura po unci na čak 30 posto niže razine. No oporavak je uslijedio brzo.

"Odmah nakon pada cijena najveće banke izašle su s procjenama da će cijene i dalje rasti", kaže Ivanović.

Što se dogodilo?

U pozadini se, objašnjava, događa nekoliko ključnih stvari. Prvo - nezaposlenost u SAD-u raste, a sve je više signala da američko gospodarstvo usporava. U takvim okolnostima investitori tradicionalno traže sigurnija utočišta.

SAD, dodaje, svaki veći problem rješava tiskanjem novca, što dugoročno slabi vrijednost dolara.

"To je jasan signal da se očekuje usporavanje američkog gospodarstva", kaže.

"Ljudi povlače novac iz dionica i iz druge vrste imovine te ga preusmjeravaju u plemenite metale. Uz to, svjedočimo i sustavnom obezvrjeđivanju dolara – središnje banke kupuju sve više zlata jer mu vjeruju više nego američkoj valuti. Taj proces traje još od 2022. godine", objašnjava. Micanje od dolara prema zlatu i srebru vidi kao stratešku odluku.

PADA KRIPTOTRŽIŠTE /

Bitcoin se ruši, svi gledaju granicu od 78.000 dolara: Stručnjaci otkrivaju što se događa

Centralne banke kupuju tone zlata

Od 2022. godine središnje banke svake godine kupuju oko 1000 tona zlata, a prošle godine kupljeno je oko 890 tisuća tona. Upravo je to, ističe, glavni pokretač rasta cijene žutog metala. Najviše ga kupuju zemlje BRICS-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina, Južnoafrička Republika), koje žele veću neovisnost o dolaru. Kaže - cilj im je da oko 40 posto vrijednosti svojih rezervi drže u zlatu, ostatak u fiat valutama, uz manji udio nafte.

„Zemlje jednostavno ne vjeruju jedna drugoj. Valute se namjerno obezvrjeđuju kako bi se povećala konkurentnost – Kina to radi godinama. Zlato je u takvim okolnostima daleko stabilnije", pojašnjava.

Savršena oluja pogurala cijene

Cijene reagiraju i na geopolitičke lomove. Venezuela je bila prvi snažan okidač.

"Nakon nje došao je Grenland, pa neizvjesnost oko Irana. Niz događaja u posljednja dva mjeseca stvorio je savršenu oluju, osobito za srebro, a djelomično i za zlato", kaže Ivanović. Sve to poguralo je zlato u nebesa.

Zašto je srebro odjednom u fokusu?

Srebro - brat zlata na steroidima

"Srebro je mlađi brat zlata – ali na steroidima. Kad raste, raste snažnije nego zlato, ali zato i jače pada", objašnjava.

Tržište dodatno opterećuje i fizička nestašica srebra.

"Već sredinom prošle godine počelo se govoriti o novim tehnologijama koje troše velike količine srebra. Svake godine na tržištu nedostaje više od 250 milijuna unci srebra i to traje već pet godina. Manjak se pokrivao iz postojećih zaliha, ali procjenjuje se da ih ima još za svega tri do pet godina", upozorava.

Zamjena za srebro zasad ne postoji. U solarnoj industriji, primjerice, zamjena drugim metalima značajno smanjuje učinkovitost panela.

Kina ograničila izvoz srebra

Potražnju je dodatno pogurao potez Kine, koja je srebro stavila na popis strateških metala i ograničila njegov izvoz. Kina je najveći svjetski centar za rafinaciju srebra – između 60 i 65 posto globalnih količina prolazi kroz njihove rafinerije. Svaka odluka Pekinga stoga ima globalni učinak.

Cijela priča ponekad zvuči poput trilera. Posebno kad se u jednadžbu uključi tzv. "papirnato srebro" – ugovori kojima se trguje na burzama, ali bez stvarne isporuke metala.

Najviše se njime trguje na američkoj burzi COMEX.

DEMOGRAFSKA REVITALIZACIJA /

Nova kampanja za roditeljstvo: Država daje 500 tisuća eura za obitelji s više djece

Trguju sa srebrom koje ne postoji

"Na burzama se trguje i do 50 puta više srebra nego što ga fizički postoji. To srebro ne postoji u sefovima – riječ je o čistoj špekulaciji", kaže Ivanović.

U jednom trenutku, dodaje, veliki rast srebra mnogima nije odgovarao. Kladilo se na njegov pad i cijena je privremeno srušena - to se osjetilo protekli tjedan.

"Da se to nije dogodilo, vidjeli bismo velik broj bankrota", kaže Ivanović, koji je deset godina radio i kao broker.

U geopolitičkim igrama zlato ima ključnu ulogu. Podsjeća i na situaciju u kojoj je Donald Trump Švicarskoj nametnuo carine te tražio da dio rafinerija preseli u SAD. "U Švicarskoj, osobito u regiji Ticino, nalazi se najveća koncentracija rafinerija zlata na svijetu", kaže. Podsjeća na carine koje je Trump nametnuo Švicarskoj i uvjetovao ih da će ih ukinuti ako jednu od tih rafinerija presele u SAD.

Trump sprema plemenite metale u sefove

Spominje i pritiske prema Ukrajini zbog rijetkih metala te Grenland kao strateški resurs.

"Trump je nedavno pokrenuo i projekt Vault – odlučeno je da se u strateške rezerve pohranjuje i srebro. Ako ga ponestane - da mogu za njih posegnuti", dodaje.

A Hrvatska?

"Interes za zlato je ogroman. Tjedan iza nas bio je rekordan. Nitko ne prodaje – svi kupuju", kaže Ivanović. Zlato u Hrvatsku dolazi u valovima, a na isporuku se često čeka i do mjesec dana.

"U prosjeku se kupuje oko 100 grama zlata, što danas stoji oko 13 tisuća eura. Ali imamo i iznimno puno upita za kupnju zlata u kilogramima", zaključuje.

U zlato se ulaže u vremenima krize

Ekonomski stručnjak Mladen Vedriš kaže da je zlato volatilna roba koja ima trend rasta koji je veći nego kod dionica. Ali da se njegova cijena mijenja. "Jedan od objektivnih razloga rasta je da se u zlato ulaže u vremenima krize jer predstavlja ulaganje koje je mobilno", kaže. Dakle, zlato se može odnijeti ako se nešto dogodio, iako je istina da je jedan dio u trezorima pa se do njega ne može samo tako doći.

"Drugi dio priče je povećana potražnja velikih država poput Kine i Indije. Velike središnje banke dio svojih rezervi ponovno drže u zlatu – i u međunarodnim transakcijama i u okviru međunarodnih regula. Zlato je sada priznato sa 100 posto vrijednosti. Prije se u deviznim rezervama banaka priznavalo s 50 posto vrijednosti, upravo zbog volatilnosti. Sada je priznato sa 100 posto jer je procjena da će biti oscilacija, ali da će trend biti rasta", smatra ovaj stručnjak.

Velike financijske transakcije nemaju veze s time koristi li se zlato kao tehnološko ili za nakit. A stanje je trenutačno tako da postojeće zalihe zlata, kao i njegovo rudarenje, ne prate trend rasta potražnje. "A kada nastupi krizni moment, cijena mu odskoči. Kada se stvari malo smire, zlato se ponovno stabilizira", pojašnjava logiku kreiranja cijene.

'Od zlata nema prihoda kao kod stana i dionica'

Opet, tko kupi zlato - od njega nema nikakav prihod kao kod kupnje dionica ili stana. "Imate samo rast vrijednosti. Dio onih koji su kupili iz špekulativnih razloga procjenjuje da je sada vrh pa izlaze, a kada cijena padne, ponovno kupuju zlato. To je odgovor na pitanje zašto su cijene ponekad teško razumljive. Unatoč svim oscilacijama, dugoročna cijena zlata vjerojatno će rasti", smatra Vedriš. Time objašnjava što se dogodilo prošli tjedan kad je zlato sa srebrom naglo potonulo.

Osvrnuo se i na informaciju da rafinerije rade punom parom dok se na zlato u Hrvatskoj čak i čeka. "Međutim, dio investicijskog zlata je transakcijsko zlato – vi ga čak ni ne preuzimate u fizičkom obliku, niti ga stavljate u sef. Ono je kao burzovna roba, ono je evidentirano -slično kao devizna štednja koja ne stoji u nekom trezoru nego je vaša štednja zapisana, a taj iznos banka je negdje plasirala. Isto je i sa zlatom", pojašnjava Vedriš mehanizme investiranja koji postoje.

U tom smislu radi se onda o transakciji koja se odnosi na zlato, ne nužno o fizičkom zlatu koje "odnesete doma".

Samo petina zlata se 'opipa'

"Logika je da će možda petina onih koji su kupili zlato poželjeti vidjeti ga u fizičkom obliku. Zato se prodaje ne samo zlato, nego i očekivanje postojanja zlata, uz pretpostavku da ga neće svi u istom trenutku zatražiti. Ovaj drugi dio odnosi se na zlato koje se pretvara u nakit ili male investicijske pločice, koje se žele vidjeti i držati u naturi. Zbog toga raste proizvodnja i priprema u tom obliku", zaključuje.

Pojašnjava i kako to da se posljednjih pola godine vrlo intenzivno govori i o ulaganju u srebro. "Prvo, to je zato što je jeftinije i transakcijski dostupnije. Drugo, također je plemeniti metal kojem ne propada vrijednost. Treće, cijena zlata došla je do razine koja postaje apsurdno visoka, pa se traži nova oaza sigurnog ulaganja koja nije toliko nepristupačna. Kroz rast cijena srebra i njegovu kupnju smanjuje se pritisak na zlato", pojašnjava.

'Pojavit će se i treći metal'

Dodaje da je vrlo vjerojatno da će se sutra pojaviti i neki treći metal – rijedak, važan za elektroničku i druge industrije. Nastavlja da sve to pokazuje dvije stvari: s jedne strane nesigurnost koja se želi pretvoriti u sigurnu luku, a s druge strane ogromne količine novca koje kolaju, nastale legalno i ilegalno.

"U uvjetima inflacije taj novac traži sigurnije utočište. Dugo su to bile nekretnine. Sada se pojavljuju i plemeniti metali. Ipak, u Hrvatskoj je još uvijek gotovo 40 milijardi eura na štednji i računima građana, dok se procjenjuje da je u investicijsko zlato uloženo između 800 milijuna i milijarde eura. Još uvijek je više novca u obveznicama. Traže se drugi kanali, a ne samo da novac uz nisku kamatu stoji na računima", govori.

I Vedriš se osvrnuo da nove tehnologije traže plemenite metale - pogotovo srebro i zato misli da će u dužoj perspektivi i njemu cijena rasti. "No kod zlata se ne radi toliko o tehnološkoj uporabi, nego prvenstveno o povijesnoj sigurnosti koju pruža. Srebro je, za razliku od toga, opipljivo i stvarno upotrebljivo. Kod njega će, uz sigurnost i očuvanje vrijednosti, cijenu određivati i realna potražnja kroz industrijsku uporabu", kaže nam Vedriš.