ŠTO SE SVE MIJENJA? /

Ovo su nove antiinflacijske mjere! Dolazi i novi porez, evo koga će najviše opaliti po džepu

Paket je predstavio ministar financija Tomislav Ćorić

28.5.2026.

8:01

Dunja Stanković

Igor Soban/PIXSELL

Vlada je na sjednici predstavila novi paket antiinflacijskih mjera, a koje je uoči sjednice predstavila socijalnim partnerima. S ciljem ublažavanja daljnjeg rasta cijena, Vlada je predložila, između ostalog, oporezivanje prekomjernih bruto marži, kao i dizanje paušala u vezi kratkoročnog najma, a najavljeno je i ukidanje poreza na dohodak na mirovine.

Premijer Andrej Plenković je u uvodnom obraćanju čestitao je svim Hrvatima skori Dan državnosti i najavio prigodni program u subotu.

Istaknuo je glavnu temu sjednice Vlade, odnosno paket mjera antiinflacijske politike čiji je cilj, kako kaže, napraviti korake koji će omogućiti u sljedećim mjesecima zadržavanje potpore građanima i gospodarstvu kada je riječ o cijenama energenata.

Mjere koje će se usvojiti obuhvaćaju proračunsku disciplinu, moratorij na sve administrativne cijene te mjere u poreznom sustavu - prije svega se tiču uvođenja poreza na prekomjerne porezne marže bruto dobiti, izmjena u paušalnom oporezivanju obrtnika, izmjena paušalnog oporezivanja u turizmu te ukidanja poreza na dohodak na mirovine. Premijer je istaknuo važnost ovih mjera, prije svega u sprječavanju da se zaštite hrvatski građani od prelijevanja energetske krize na ostale cijene. Cilj paketa je i da se osigura pravednija raspodjela tereta i pomogne politika priuštivog stanovanja te napravi ravnoteža između rasta i društvene kohezije, naglasio je Plenković.

Cijeli paket mjera pogledajte u nastavku.

Predstavljanje antiinflacijskih mjera by Dunja Stanković

Što se sve mijenja?

Ministar financija Tomislav Ćorić pojasnio je da je Hrvatska u proteklim godinama doživjela iznadprosječan rast gospodarske aktivnosti koji, kako kaže, uzrokuje zagrijanost ekonomije i smanjuje otpornost na cjenovne šokove. "U projekcijama za ovu i sljedeću godinu hrvatsko će gospodarstvo rasti značajno više od prosjeka europodručja te se agregatna potražnja neće značajnije promijeniti što nosi rizik daljnjeg rasta inflacije", istaknuo je.

Ćorić ističe da je snažna gospodarska aktivnost donijela rast prosječnih plaća od 108 posto u 10 godina, odnosno da je realna prosječna plaća porasla za 49 posto. Došlo je do udvostručenja medijalne plaće i mirovina. "Unatoč nešto višim stopama inflacija u RH u proteklih nekoliko godina, mi smo u razdoblju od 2016. do 2026. postigla vrlo dobar makroekonomski rezultat po rastu svih pokazatelja ", kaže ministar.

Osvrnuo se i na krizu na Bliskom istoku pa rekao da se geopolitičke napetosti održavaju na cijene energenata, što se prelilo na gotovo sva svjetska gospodarstva.

Tu je istaknuo i rast domaće potražnje i vrlo visoku razinu gospodarske aktivnosti, što povećava osjetljivost Hrvatske na pregrijavanje ekonomije.

"Želimo setom mjera spriječiti daljnje prelijevanje kako energetskog šoka, tako i pregrijanost ekonomije zbog koje je inflacija viša", napomenuo je.

Uz ove mjere, Vlada se nada da će sljedeće godine stope inflacije biti na stopi od oko dva postotna boda.

SUKOB INTERESA? /

Razgovarali smo s novim šefom HNB-a, prozivaju ga zbog supruge - ministrice: 'Nema to nikakve veze'

Proračunska disciplina

Ćorić ističe da je Vlada učinila interne preraspodjele, dodatno su se preraspodijelile razne stavke te je ušteđeno 1,3 milijarde eura.

"Naša proračunska disciplina poziva i na solidarnost svih ostalih sektora pa želimo uputiti kao poruku našim partnerima da će sva kolektivna prava koja su dogovorena 2026., odnosno porast plaća, biti ispoštovana. No, želimo prije svega da se i oni u kolektivnom pregovaranju u ostatku godine solidariziraju i da shvate da je vrijeme koje dolazi vrijeme u kojem svi zajedno trebamo raditi protiv inflacije", nadovezao se ministar.

Važan dio te borbe su i zamrzavanje reguliranih cijena, što će se nastaviti, najavio je.

Izmjene u poreznom sustavu

Ministar se dotaknuo promjena u poreznom sustavu. Konkretno, tiču se promjena poreza na dobit koje će biti adresirane kroz novi dio poreznog tretmana prekomjernog profita marže bruto dobiti, izmjenama u paušalnom oporezivanju obrtnika i u turizmu te ukidanje poreza na dohodak na mirovine kao mjera pomoći građanima u zlatnoj dobi.

"Što se tiče uvođenje poreza na prekomjerni profit, riječ je o mjeri koja će se ticati velikih i srednjih pravnih osoba. Ona adresira prekomjernu profitnu maržu koja nastaje u pojedinim pravnim osobama. Poslovni rezultati i dobit u 2026. će se uspoređivati s prosjekom postignutim u trima prethodnim godina. Dopušteno odstupanje od prosjeka bit će 15 posto, no prekomjerna profitna marža bit će oporezivana poreznom stopom od 50 posto", pojasnio je ministar.

"Ovaj se porezni tretman neće odnositi na porezne obveznike koji više od 50 posto svojih prihoda ne ostvaruju na području RH", dodao je, kazavši da time Vlada pokazuje da štiti svoje izvoznike.

Drugi porezni oblik kojim će se intervenirati je paušalno oporezivanje obrtnika. Broj paušalnih obrta u Hrvatskoj se od 2017. do kraja prošle godine povećao četiri puta.

"U okviru paušalne djelatnosti u zadnjih nekoliko godina generirao određen broj onih koji su nesamostalni rad zamijenili paušalnom djelatnošću pa imamo trenutak takozvanog prikrivenog nesamostalnog rada", navodi.

Zbog toga se izmjenjuje porezni tretman paušalnog obrta tako da se gornji prihodovni segmenti nešto drugačije tretiraju kroz umanjenje priznatih izdataka odnosno izmjenu predloženih koeficijenata na osnovicu za izračun doprinosa.

"Logika je jasna, Hrvatskoj i dalje trebaju paušalni obrti, međutim ne želimo umjetno prelijevanje iz nesamostalnog rada u paušalne obrte", naglasio je Ćorić.

Najavljene su i izmjene u paušalnom oporezivanju u turizmu. "Mislimo da je sada opravdano povećanje iznosa paušala u turističkoj djelatnosti kod kratkoročnog najma, u odnosu na dio razreda koji su do sada postojali. Tu govorimo o prvoj odnosno drugoj skupini paušalista prema indeksu turističke razvijenosti. Minimalne razine oporezivanja, odnosno paušala u drugoj skupini povećat će se sa 70 na 100 eura, a u gornjoj skupini sa 100 na 150 eura", pojasnio je Ćorić.

Kaže da unatoč ovim izmjenama, kratkoročni najam u turizmu se i dalje oprezuje niže od dugoročnog najma.

Ukidanje poreza na dohodak mirovine

Ministar financija je najavio da se od 1. siječnja ukida i porez na dohodak na mirovine. Time se, kaže, žele adresirati povećane inflatorne pritiske kroz rast dohotka umirovljenika na koje se do sada oporezivanje odnosilo. Njih je gotovo 550.000.

Dao je primjer mirovine od 1.000 eura bruto, koja je do sad iznosila 954 eura neto. S novim mjerama će taj iznos biti povećan za 46 eura.

Uz nove mjere, Vlada će zadržati one postojeće - subvencije za plin, struju i gorivo, lista ograničenih proizvoda te mjera transparentnosti proizvoda te snižene stope poreza na dodanu vrijednost na dio proizvoda i usluga.

"Inflacija koja već neko vrijeme na nešto povišenim razinama ruši sliku sjajnih ostalih ekonomskih rezultata u Hrvatskoj, na ovaj način trebala bi biti adresirana optimalno i u narednih godinu dana se vratiti na razine koje smo imali prije kriza i prije 2021. godine", zaključio je Ćorić.

Ovim se paketom, kaže, adresiraju razni segmenti gospodarstva, od privatnog sektora, do socijalnih partnera i umirovljenika.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

komentara

Komentiranje na Net.hr dozvoljeno je samo registriranim korisnicima. Ako se ne slažete s autorom teksta ili nekim tko je komentirao taj tekst to je u redu. Međutim, nije u redu vrijeđati ljude, diskriminirati, trolati, kršiti Pravila komentiranja i odredbe stavka 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima. Odgovorni ste za sve napisano u komentaru. Ovo je web portal kojeg posjećuje tisuće ljudi svakodnevno i s nekima se jednostavno nećete slagati. Zato se držite osnovnih pravila ponašanja i sve će biti ok.