Gotovo je tjedan dana prošlo od pada bespilotne letjelice stare sovjetske proizvodnje u šire središte Zagreba, sasvim blizu Studentskog doma Stjepan Radić. Do danas se ne zna tko je, odakle i s kojim ciljem lansirao staru izvidničku letjelicu tešku šest tona i dugu 14,5 metara. Vjerojatno je stigla s ukrajinskog ratišta, no je li 'skrenula' s rute i greškom otišla prema Hrvatskoj proletjevši zračnim prostorima triju zemalja članica NATO-a ili je, pak, s namjerom bila upućena baš u ovaj kraj Europe?
Još veću zbunjenost i nervozu unijela je informacija, koju je u ponedjeljak popodne iznio premijer Andrej Plenković - da se na letjelici nalazila bomba, odnosno eksploziv.
Je li incident s dronom 'naučena lekcija'?
U tijeku je forenzičko vještačenje ostataka letjelice čiji pad, kako se čini, tek pukim slučajem nije rezultirao nečijim stradanjem. No, dok se utvrđuju okolnosti pada letjelice i eventualno njezino podrijetlo, javnost, i stručna i laička, ovih dana neprestano postavlja pitanje učinkovitosti tzv. NATO-ova kišobrana koji štiti zračni prostor svih članica Saveza. Sve u svemu, komunikacijski kanali kojima teku informacije o ovom incidentu puni su šumova, a javnost s pravom očekuje odgovore.
''Dok se ne izađe sa službenim informacijama istrage, bespredmetno je o tome razgovarati. Sve drugo je na razini spekulacija koje traju od samog početka, gotovo od noći kada je letjelica završila u Zagrebu. Doista bi svi trebali malo pričekati da izađu službene informacije. Zasad neke imamo, a one nisu dobre'', kazao je za Net.hr vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić.
On smatra da je u istrazi ključno utvrditi lokaciju odakle je letjelica došla. Naravno, pod uvjetom da je ''crna kutija'' iz drona sačuvana skupa s tim podacima.
''To bi trebalo dati odgovor na pitanje tko ju je poslao. Nadam se da se može utvrditi i je li doista poslana prema Zagrebu ili je ovdje završila greškom. Ostaje i dodatno pitanje savezničke obrane zračnog prostora NATO-saveza, kakve su tu greške nastale i zašto te je li riječ o onome što se u rječniku NATO-a naziva ''lessons learned'' - naučenom lekcijom - koja se više neće ponoviti'', napominje Avdagić.
Francuzi osiguravaju južno krilo Europe
Premijer Plenković izjavio je u ponedjeljak da je Francuska iskazala spremnost pomoći Hrvatskoj u čuvanju zračnog prostora. To, valjda, dok u Hrvatsku ne stignu novi lovci Rafaeli koje je Hrvatska kupila od Francuske kako bi obnovila borbenu eskadrilu. Avdagića smo upitali znači li to da se Hrvatska u sigurnosnom smislu posve okrenula Francuskoj. On to ne tumači na taj način podsjećajući da je premijer Plenković u ponedjeljak razgovarao i s američkim državnim tajnikom Anthonyjem Blinkenom o sigurnosti hrvatskog zračnog prostora.
''Očito se komunikacija odvija na više razina. Francuska relativno blizu ima prisutne velike snage i u tom okviru ona je, kao članica EU-a i NATO-a, nama najbliža zemlja koja doista može pomoći. Primjećuje se da su Francuzi preuzeli ulogu osiguranja južnog krila Europe. Poslali su svoje snage i u Rumunjsku, što je dosta značajno, a najavili su i zračne vježbe iznad Bosne i Hercegovine dajući – recimo to tako – do znanja da europski saveznici nisu zaboravili na tu zemlju i da tamo neće dopustiti ikakvu eskalaciju.
Znamo i da je Hrvatska odabrala kupnju francuskih borbenih zrakoplova tako da u tom smislu već postoji određena razina suradnje. To ne bi trebalo gledati na način da je isključena suradnja sa SAD-om. Evo, vidimo da smo blizu realizacije nabave Bradleyja (polovnih američkih oklopnih vozila ) i helikoptera Black Hawk. Dakle, suradnja na svim razinama postoji, a mislim da se ponekad bespotrebno ulazi pa čak i predaleko odlazi u analiziranju te suradnje'', kazao je Avdagić.
Treba li zbog drona aktivirati članak 5?
Bivši ministar obrane Ante Kotromanović je nakon pada bespilotne letjelice u Zagrebu zazivao da Hrvatska aktivira članak 5 Sjevernoatlantskog ugovora ako se pokaže da je letjelica bila naoružana. Podsjetimo, spomenuti članak može aktivirati svaka članica NATO-saveza ako smatra da je izložena oružanom napadu. U tom slučaju sve su članice Saveza suglasne da napad na jednu od njih smatraju napadom na sve pa u skladu s tim poduzimaju potrebne mjere, uključujući i upotrebu oružane sile. Do sada je članak 5 bio aktiviran samo jednom, prilikom terorističkog napada na SAD 11. rujna 2001. godine. Stoga se čini preambicioznim očekivati da bi Hrvatska u ovom slučaju aktivirala taj članak. Objašnjava to i Avdagić.
''Naravno da je jedna od opcija aktivacija članka 5, ali to znači da tražimo da se nešto prepozna kao direktan napad na Hrvatsku. Čak i ako se utvrdi da je ovo bila naoružana letjelica pa čak i ako se utvrdi da je možda bila i namjerno poslana prema Hrvatskoj, pitanje je bi li to bio dovoljan razlog za aktiviranje članka 5. Pogotovo ako je letjelica došla s ukrajinske strane. Pritom bi članice NATO-a trebale stati uz Hrvatsku i napasti - koga? Ukrajinu? Ili Rusiju? Stvari ne funkcioniraju tako. Jedno je eksplozija, a posve drugo je nešto proglasiti ratnim činom. Mogu shvatiti da ima ishitrenih izjava'', kazao je Avdagić.
'Morate dobro objasniti zašto se pozivate na članak 5'
On smatra da bi u ovom slučaju možda primjerenije bilo da je Hrvatska aktivirala članak 4 Sjevernoatlantskog ugovora.
''Dok čekamo nalaz istrage, možda smo se mogli pozvati na članak 4 i zatražiti savjetovanje sa saveznicima kako bi se uspostavila doista učinkovita protuzračna obrana. Dinamika tih, prije svega političkih procesa, nije tako jednostavna. Naravno da na kraju morate prezentirati saveznicama zašto se pozivate na članak 5, kao i na članak 4. To podrazumijeva da imate i neke podatke, a mislim da ćemo još pričekati do ishoda istrage'', kazao je Avdagić.
Rat u Ukrajini iz minute u minutu pratite OVDJE.
