Bivši ministar obrane Ante Kotromanović komentirao je za Večernji list pad bespilotne letjelice u Zagrebu u četvrtak navečer. Ako je dron bio naoružan, smatra Kontromanović, onda je riječ o napadu na članicu NATO-a, bez obzira je li letjelica stigla s ukrajinske strane ili ju je Rusija namjerno poslala na naš prostor. Istaknuo je da se u tom se slučaju mora aktivirati članak 5.
No, što je članak 5. NATO-a? Članak 5. je kamen temeljac Sjevernoatlantskog saveza (NATO) koji navodi da je napad na jednu članicu NATO-a napad na sve njegove članice. Unatoč svojoj važnosti, NATO se samo jednom u svojoj povijesti pozvao na taj članak kao odgovor na terorističke napade 11. rujna 2001., piše portal History.
NATO i članak 5. utemeljeni su 1949. godine nakon Drugoga svjetskog rata kada su komunistički pokreti koje je podržavao Sovjetski Savez bili ozbiljna prijetnja demokratski izabranim vladama diljem razorene Europe. Godine 1948. Komunistička partija Čehoslovačke svrgnula je demokratsku vladu te države, dok su u Njemačkoj sovjetske vlasti, u pokušaju da ojačaju svoju poziciju, blokirale dio Berlina koji su kontrolirali saveznici.
Jačanje Europe
Vrijeme kada su američki i britanski zrakoplovi nosili hranu, gorivo i druge vitalne zalihe izoliranim građanima Zapadnog Berlina, označio je ranu pobjedu Zapada u Hladnom ratu, a pokretanjem Marshallovog plana, koji je davao ekonomsku pomoć ratom razorenim zemljama Europe, Sjedinjene Države su odlučno napustile svoju raniju politiku izolacionizma.
No, u tako ranjivom trenutku, činilo se jasnim da je Europi potrebna ne samo ekonomska pomoć, već i vojna potpora, kako bi bila protuteža moći Sovjetskog Saveza, spriječila oživljavanje nacionalističkih vojnih pokreta (kao što je nacizam) i omogućila politički razvoj po demokratskim linijama.
Napetosti između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza rezultirale su formiranjem ključnih saveza koji će trajati tijekom Hladnog rata. U travnju 1949. predstavnici 12 nacija — Sjedinjenih Država, Kanade, Velike Britanije, Francuske, Belgije, Nizozemske, Norveške, Danske, Luksemburga, Islanda, Italije i Portugala — okupili su se u Washingtonu, D.C., kako bi potpisali Sjevernoatlantski ugovor.
"Ljudi s hrabrošću i vizijom još uvijek mogu sami odrediti svoju sudbinu", izjavio je predsjednik Harry S. Truman na ceremoniji potpisivanja. "Oni mogu izabrati ropstvo ili slobodu - rat ili mir… Ako je danas nešto sigurno, ako postoji nešto neizbježno u budućnosti, to je volja ljudi svijeta za slobodom i mirom."
Kako glasi članak 5.?
"Stranke su suglasne da će se oružani napad na jednu ili više njih u Europi ili u Sjevernoj Americi smatrati napadom na sve njih te su stoga suglasne da će, u slučaju takvog oružanog napada, svaka od njih, u ostvarivanju prava pojedinačne ili kolektivne samoobrane priznatog člankom 51. Povelje Ujedinjenih naroda, pomoći stranki ili strankama koje su napadnute, poduzimajući odmah, pojedinačno i zajedno s drugim strankama, mjere koje se smatraju potrebnima, uključujući uporabu oružane sile, radi uspostavljanja ili održavanja sigurnosti sjevernoatlantskog područja.
Svaki takav oružani napad i sve mjere poduzete kao rezultat tog napada odmah će biti prijavljeni Vijeću sigurnosti. Takve mjere će prestati kada Vijeće sigurnosti poduzme mjere potrebne za ponovnu uspostavu i održavanje međunarodnog mira i sigurnosti", piše u članku 5. Sjevernoatlanskog ugovora.
Dok se predanost kolektivnoj obrani nalazi u srži NATO-a, ostavljeno je na prosudbu svake države članice da odluči kako će pridonijeti. Nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991., NATO je uključio bivše države Varšavskog pakta (Češku, Mađarsku i Poljsku), bivše sovjetske republike (Bugarska, Estonija, Latvija, Litva, Rumunjska, Slovačka), Sloveniju i Hrvatsku. Savez je također proširio svoju ulogu. Države članice slale su mirovne snage u Bosnu i Hercegovinu 1990-ih i izvršile bombardiranje u Srbiji 1999. u obrani Kosova, piše History.
Kada je prvi put aktiviran?
Dana 12. rujna 2001., dan nakon terorističkih napada na Svjetski trgovinski centar i Pentagon, NATO se prvi put u svojoj povijesti pozvao na članak 5., obvezujući svoje članice da će stati uz Sjedinjene Države u njihovu odgovoru na napade. U rezoluciji od četiri paragrafa koja je jednoglasno usvojena, organizacija je izrazila mišljenje da se prijetnja globalnoj sigurnosti radikalno promijenila u 52 godine od osnivanja saveza.
Dana 2. listopada 2001., glavni tajnik NATO-a Lord Robertson održao je tiskovnu konferenciju na kojoj je raspravljao o događajima od 11. rujna i obećao potporu 18 NATO-ovih saveznika u kampanji protiv međunarodnog terorizma. "Posvećenost kolektivnoj samoobrani sadržana u Washingtonskom ugovoru bila je u okolnostima koje su vrlo različite od onih koje postoje danas", stoji u priopćenju. "Ali ona nije ništa manje valjana i ništa manje bitna danas, u svijetu koji je podvrgnut pošasti međunarodnog terorizma."
Osim sudjelovanja u ratu u Afganistanu, NATO-ov odgovor na napade 11. rujna prema članku 5. uključivao je operaciju Eagle Assist, u kojoj su NATO-ovi zrakoplovi pomogli u patroliranju nebom iznad Sjedinjenih Država sedam mjeseci između 2001. i 2002., i operaciju Active Endeavour, u kojoj su mornaričke snage NATO-a poslane na izvođenje protuterorističkih aktivnosti u istočnom Mediteranu. Operacija Active Endeavour, koja je započela u listopadu 2001., a kasnije se proširila na cijelu mediteransku regiju, završila je tek 2016. godine.
NATO je poduzeo kolektivne obrambene mjere u drugim situacijama, uključujući raspoređivanje projektila na granici Turske i Sirije 2012. godine. Ruska aneksija Krima 2014. i uspon ISIS-a posljednjih godina naveli su organizaciju na ogromno povećanje svoje kolektivne obrane, uključujući utrostručenje veličine NATO snaga za odgovor. Godine 2014. države članice NATO-a pristale su pokušati izdvojiti dva posto svog BDP-a na obranu, ali većina država članica nije uspjela ispuniti taj neobvezujući cilj.
NATO pod Trumpom i Bidenom
Američki predsjednik Donald Trump bio je kritičan prema NATO-u, nazvavši ga "zastarjelim" u intervjuu 2017. i kritizirajući druge članice NATO-a da ne troše dovoljno novca na obranu. No, također je potvrdio predanost SAD-a članku 5. u lipnju 2017., tijekom konferencije za novinare s predsjednikom Rumunjske: "Obvezujem Sjedinjene Države na članak 5., i svakako smo tu da zaštitimo, a to je svakako jedan od razloga što želim da ljudi osiguraju da imamo vrlo, vrlo jaku silu tako što će plaćati onoliko novca koliko je potrebno da imamo tu silu."
U veljači 2022. američki je predsjednik Joe Biden naredio američkim postrojbama da odu u istočnu Europu kako bi ojačale snage NATO-a u trenutku kada su ruske vojne snage opkolile Ukrajinu. Dok su ruske trupe okruživale ukrajinsku granicu, ruski predsjednik Vladimir Putin inzistirao je da se bivšoj sovjetskoj republici nikada ne dopusti pridruživanje NATO-u. Tajnik Pentagona John F. Kirby rekao je na brifingu za novinare 2. veljače 2022.: "Naša predanost članku 5. NATO-a i kolektivnoj obrani i dalje je čvrsta."
Što članak 5. znači s obzirom na ruski napad na Ukrajinu?
Budući da Ukrajina nije članica NATO-a, SAD nema obvezu štititi tu zemlju na isti način na koji bi štitio da je napadnuta zemlja članica NATO-a. No, mnoge susjedne zemlje Ukrajine su članice NATO-a, a ako se ruski napad proširi na jednu od tih zemalja, članak 5. mogao bi potaknuti izravno sudjelovanje u ratu SAD-a i drugih članica NATO-a, piše CNN.
Što je napad na državu članicu NATO-a?
Članak 5. izrijekom navodi da je "oružani napad" na državu članicu ono što pokreće kolektivnu akciju. Ali što je to što predstavlja "oružani napad" na članicama NATO-a je da odrede. Agresivno ponašanje Rusije već je izazvalo zabrinutost zbog spremnosti zemlje da potencijalno izazove odgovor NATO-a.
Primjerice, demokratski senator Mark Warner iz Virginije nedavno je za The Washington Post rekao da bi ruski kibernetički napad na Ukrajinu mogao dovesti do posljedica izvan predviđenih "geografskih granica" i utjecati na članice NATO-a. "Moglo bi završiti prelijevanjem u Poljsku ili Rumunjsku ili u baltičke države te uzrokovati štetu koja bi zatvorila bolnice, a potencijalno, tamo imate američke trupe. Ako se američke trupe u kamionu sudare, jer su svjetla bila ugašena, mogli biste se jako približiti članku 5.", rekao je Warner, predsjednik obavještajnog odbora Senata.
Ruski napad na nuklearnu elektranu u Zaporožju, najveću u Europi, izazvao je sličnu zabrinutost. Iako su lokalne vlasti izjavile da "nije bilo promjene u razinama radijacije" na tom području, postavlja se pitanje što bi bilo ako bi došlo do curenja radijacije koja bi se proširila na zemlju članicu NATO-a? "To je pitanje koje treba postaviti Savezu", rekao je glasnogovornik Pentagona John Kirby za CNN ranije ovog mjeseca. "Konkretno, samo bih podsjetio da članak 5. jasno daje do znanja da se radi o oružanom napadu na saveznika NATO-a koji pokreće članak 5. … Ali kako će se to tumačiti, to bi doista bilo nešto što bi NATO savez trebao odrediti."
Što američki dužnosnici govore o članku 5.?
Američki državni tajnik Antony Blinken ponovio je privrženost SAD-a i saveznika članku 5. NATO-a, rekavši: "Ako igdje dođe do bilo kakve agresije, na teritoriju NATO-a, na zemlje NATO-a, mi Sjedinjene Države, svi naši saveznici i partneri poduzet ćemo akciju za obranu svakog pedlja teritorija NATO-a. To je tako jasno i izravno."
Komentari visokog američkog diplomata ponovili su obećanje predsjednika Joea Bidena tijekom njegova obraćanja o stanju Unije da će "braniti svaki pedalj teritorija zemalja NATO-a punom snagom naše kolektivne moći."
Situaciju s ratom u Ukrajini iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
