Nakon javnog sukoba između američkog predsjednika Donalda Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, Rusija se u narednih nekoliko dana sprema proglasiti pobjedu u ratu s Ukrajinom, piše Daily Mail. Kijevska vojno-obavještajna agencija GUR tvrdi da će Putin proglasiti ne samo trijumf nad Ukrajinom nego i NATO-om, prikazujući sukob kao širi poraz Zapada. Navodno će to biti u ponedjeljak, kada se obilježava treća godišnjica rata, iako počeci sukoba sežu u 2014. kada je Putin zgrabio Krim i dijelove istočne Ukrajine u regijama Donjecka i Luganska.
Ovaj potez, ako se dogodi, dolazi usred intenzivnih poteza za okončanje rata koji vode Trump i njegova administracija, ali uz strahove u Europi i Ukrajini da će nagodba dati prednost Rusiji, nagrađujući Vladimira Putina za njegovu vojnu agresiju. Glavni cilj strategije Kremlja, prema ukrajinskim obavještajnim službama, jest prikazati Putina kao razumnog državnika spremnog na pregovore, dok je svaku zemlju koja se protivi ruskim teritorijalnim dobicima označiti kao "neprijatelja mira".
Činjenica je da posljednjih dana raste jaz između Trumpa i Zelenskog. Ukrajinski predsjednik rekao da je Trump zarobljen u ruskom balonu dezinformacija, što je bio odgovor američkom predsjedniku koji je sugerirao da je Ukrajina započela rat. Trump je zatim nazvao Zelenskog "diktatorom bez provedenih izbora".
Putin može mirno gledati sa strane kako se odvija situacija, a koju on igru igra i želi li doista mir, komentirao je za Danas.hr Božo Kovačević, bivši hrvatski veleposlanik u Rusiji i dobar poznavatelj rusko-ukrajinskih prilika.
"Da, Putin želi mir, ali pod uvjetima koje on postavlja, a ti uvjeti su, odnosno njihova najradikalnije verzija, izraženi u dokumentima koje je on predočio predsjedniku Bidenu 2021. u Ženevi. Ovi pregovori održani u Rijadu su svojevrsni nastavak tih pregovora. Tada je Biden u potpunosti odbacio ruske prijedloge, odnosno odbio je razgovarati o njima, a Trump je očito prihvatio razgovor o temama koje su Rusi predložili", rekao je Kovačević i objasnio da to ne znači da će Amerika prihvatiti sve ruske uvjete. Ali, jasno je da da će barem nešto od toga što Rusi traže biti prihvaćeno.
Izgleda da je Trump prerano pokazao karte
"Pretpostavljam, a to je već jasno iz javno objavljenih stajališta predstavnika američke administracije da slobodnom dijelu Ukrajine, onom teritoriju koji neće biti pod ruskom okupacijom, neće biti dopušteno članstvo u NATO savezu", smatra Kovačević.
S obzirom na to kako se Trump brzo javio Putinu, Kovačević je pojasnio smatra li da mu je prerano pokazao svoje karte.
"To tako izgleda. Kao prvo, obznanio je da želi mir odmah, a drugo: obrušio se na ukrajinskog predsjednika Zelenskog. Uz ruske vojne napade na Ukrajinu došao je i američki diplomatski napad na Zelenskog. Je li predsjednik Trump pretjerao, je li se izletio - mi to još ne znamo. Ne znamo je li to samo stvar njegove taktike ili je doista izašao izvan sebe kad je shvatio da ga Zelenski, čiji opstanak ovisi o Americi, javno kritizira. Nedvojbeno je da je Zelenski pogriješio. On se pokušao ponašati prema sadašnjoj Trumpovoj administraciji onako kako se Netanyahu ponašao prema Bidenovoj administraciji, a to je bila taktička pogreška. Ali, u normalnim okolnostima svjetske politike to ipak ne bi mogao biti razlog za potpuno američko stavljanje na stranu Rusije", rekao je Kovačević i time zapravo objasnio zašto je Trump toliko ljut na ukrajinskog predsjednika, naziva ga diktatorom i traži da se u Ukrajini raspišu izbori.
"To su očito Trumpova osobna stajališta i njegove, nazovimo, emocije. Ali, pretpostavljam da se ni politička strategija ni provedba te strategije ipak neće zasnivati samo na emocijama. Premda je dosad sasvim jasno da Trump želi činiti sve suprotno onome što je činio Biden, pa je utoliko ta njegova pozicija i emocionalna jer mu je važnije dokazati da je Biden bio u krivu negoli postići neki ozbiljniji napredak", kaže Kovačević.
Ima li Ukrajina mjesto za stolom?
Ima li naznaka da će Zelenski sjesti za pregovarački stol, Kovačević smatra:
"Sad je već jasno da u određenom trenutku hoće, ali zapravo pregovori o Ukrajini još nisu počeli. U Rijadu se razgovaralo o normalizaciji američko-ruskih odnosa i iz ruske perspektive o priznavanju Rusiji statusa svjetske velesile. I to je Rusija dobila. Sad u okviru tog stečenog statusa koji implicira pravo na rusku interesnu sferu kreću pregovori o sudbini Ukrajine", kaže Kovačević.
Da sve ukazuje na to da je Rusija u puno boljem položaju od kad je Trump ušao u BIjelu kuću, stručnjak komentira:
"Nemoguće je izbjeći takav dojam, ali istodobno se čini nevjerojatnim da bi Amerika jednostrano učinila tako velike ustupke, a da ništa ne dobije zauzvrat. To što bi Putin mogao dati zauzvrat, to još nije sasvim jasno", dodaje Kovačević.
Kovačević je komentirao i posljednje informacije da Rusija zahtijeva da SAD povuče NATO iz istočne Europe kao uvjet za normalizaciju odnosa.
"To je uvjet koji je Putin predstavio Bidenu 2021. To je sad opet bilo na stolu u Rijadu i koliko sam razumio iz izjava državnog tajnika Rubija, Amerika je to odbila. To je maksimalistički zahtjev Rusije. Taj zahtjev proizlazi iz toga što je tadašnji državni tajnik Becker u razgovoru sa sovjetskim predsjednikom Gorbačovom obećao da se NATO neće proširiti na istok ni za inč. Dakle, to je jedno od ruskih polazišta. Drugo, oni, tvrde Sovjetski Savez se raspao autonomnom odlukom svojih lidera, a taj raspad nije bio posljedica vojnog poraza. Rusija kao pravna sljednica Sovjetskog Saveza ima pravo na sve ono što je Sovjetski Savez u međunarodnim odnosima značio, a to znači da današnja Rusija želi onakav status kakav je Sovjetski Savez imao u vrijeme Hladnog rata kao velesila Ravnopravna Americi. Trump je učinio korak u smjeru priznavanja takvih ruskih aspiracija, ali mi znamo da je glavna suparnica Amerike Kina. Takav položaj u današnjoj politici može imati samo Kina. Ovi ustupci Rusiji su vjerojatno povezani s američkim očekivanjima da i Rusija učini nešto što Amerika od nje očekuje. A što bi to bilo? To još zasad ne znamo", zaključio je Kovačević.
POGLEDAJTE VIDEO: Zelenski i europski lideri primili nove udarce nakon dogovora Putina i Trumpa
