Opet se zakuhalo na relaciji Pantovčak-Banski dvori. Krenulo je s Milanovićevom kritikom nabavke Rafalea, a onda smo u srijedu dobili odgovor premijera Plenkovića koji je indirektno poručio predsjedniku da je 'papak' jer za vrijeme premijerskog mandata 'za hrvatsko ratno zrakoplovstvo nije učinio ništa."

Podsjetimo, predsjednik tvrdi da Vlada prilikom ugovaranja i kupnje francuskih Rafalea "nije ni na koji način zaštitila hrvatske interese te joj je bilo posve svejedno hoće li Francuska iste ili čak naprednije modele zrakoplova prodati nekoj od nama susjednih država izvan NATO-a". "Preko hrvatskih leđa i na štetu hrvatskih nacionalnih interesa provodi se projekt privlačenja Srbije na Zapad", tvrdi Milanović.

Hrvatski državni vrh nastavio je polemiku i o načinu izbora sudaca Vrhovnog i Ustavnog suda. Plenkovićev prijedlog da se izbor čelne osobe Vrhovnog suda poveže s izborom troje sudaca Ustavnog suda očekivano je naišao na oporbeni zid.

O Rafaleima i sucima, ali i općenito, otkud tolika vatra između premijera i predsjednika i to u nikad osjetljivijem geopolitičkom trenutku, za Net.hr je komentirao politički analitičar Davor Gjenero.

'A FRANCUZI ZARAĐUJU' /

Plenković i Milanović zaratili zbog Rafalea: 'Divlji Balkanci će se svađati čiji je veći...'

'Ruski Milanović', srpski Rafalei i Trumpov Svalbard

Na pitanje, jesmo li dobili baš toliko lošiji proizvod kad su u pitanju francuski borbeni avioni, Gjenero podsjeća da je danas posve iracionalno raspravljati o odluci koja je donesena u jasnoj proceduri, u kojoj je sudjelovao i Predsjednik Republike. 

"Činjenica je da je bila velika razlika u iznosima koje je Hrvatska platila za svoju flotu Rafalea u odnosu na ono što je platila Srbija. Vjerojatno je istina ono što se govori o razini opremljenosti tih zrakoplova, a nije nevažno niti to da su hrvatski Rafalei u hangarima u Hrvatskoj, a oni za Srbiju su tek u proizvodnom planu", kaže Gjenero. 

Milanovićeva borba za hrvatske nacionalne interese po njemu se ipak najbolje očituje u predsjednikovim pokušajima da se iz vlasničke strukture INA-e potisne MOL, ali ne zato da bi se kompaniju vratilo u hrvatsko vlasništvo, nego zato da bi se MOL-ov vlasnički udio, uz dodatni paket hrvatskih dionica, preprodao akteru povezanom s Rosneftom. 

"Milanović od početka svog prvog predsjedničkog mandata otvoreno zastupa interese Rusije. Jasno je da je u ovom trenutku, kad se restrukturiraju odnosi unutar NATO saveza, Milanoviću u interesu dodatno komplicirati odnose i kompromitirati europski i euroatlantski identitet Hrvatske", ocjenjuje Gjenero.

Čini se kako je hrvatski identitet ovih dana kompromitiran u Norveškoj gdje je odzvonila izjava predsjednika Milanovića u kojoj je sugerirao Amerikancima da bi im 'Svalbard mogao biti korisniji nego Grenland'. Ministar Anušić kaže da su se zbog toga morali ispričavati Norvežanima... Gjenero pak kaže: 

"Ovo, na žalost, nije niti prva, niti jedina izjava sadašnjeg Predsjednika Republike koja je kompromitantna za Hrvatsku unutar EU i euroatlantskih struktura. Sjetimo se samo njegove 'ideje' da Hrvatska unutar NATO-a uvjetuje primanje dviju uzornih demokracija i sjajno pripremljenih članica, Finske i Švedske, osiguravanjem ustupaka što si ih je Milanović zamislio u BiH. Milanović nam je na veliku sramotu u demokratskom svijetu, ali s tim Hrvatska mora živjeti do kraja njegova mandata."

'STRUČNJAK ZA ARKTIK' /

Milanović izjavom 'uzburkao duhove' u Norveškoj, stigla reakcija: 'Bitno se razlikuje od Grenlanda'

Pitanje izbora sudaca

Dok se politički sukob između Vlade i Predsjednika Republike nastavlja oko izbora predsjednika Vrhovnog suda i sudaca Ustavnog suda, HDZ inzistira na objedinjavanju tih procesa. Zaiskrilo je oko toga i na prvom ovogodišnjem saborskom zasjedanju i na Aktualnom prijepodnevu. Prema Gjeneru, riječ je o racionalnom prijedlogu čiji je cilj prevladavanje dugotrajne institucionalne blokade.

Analitičar podsjeća da je aktualni model izbora predsjednika Vrhovnog suda ozbiljno kompromitiran još 2021. godine. "Milanović je tada mimo procedure pokušao nametnuti kvalificiranu kandidatkinju, prof. dr. Zlatu Đurđević. Kad mu to nije uspjelo, spriječio je izbor suca Ustavnog suda doc. dr. Marina Mrčele, koji je uživao potporu Opće sjednice Vrhovnog suda, i nametnuo svog kandidata – suca prvostupanjskog suda", kaže.

Dodaje kako ideja da se predsjednik Vrhovnog suda može birati izvan kruga sudaca tog suda postoji od početka 2000-ih, u razdoblju kada je hrvatsko pravosuđe bilo pogođeno posljedicama lustracije iz sredine devedesetih. No, tadašnji izbor imao je jasnu profesionalnu i simboličku težinu.

"Za predsjednika Vrhovnog suda izabran je Ivica Crnić – ugledni odvjetnik, bivši sudac Vrhovnog suda, izniman ministar pravosuđa u Valentićevoj vladi i jedan od najproduktivnijih hrvatskih pravnih pisaca. Danas nije jasno koji su racionalni razlozi zbog kojih je Milanović opstruirao izbor nekog od sudaca Vrhovnog suda za tu poziciju", naglašava Gjenero.

NAPETO OD JUTRA /

Sabor prasnuo u smijeh, HDZ-ovcima stigla optužba: 'Upravo ste javno ušli u korupciju'

Zašto se suci Ustavnog suda biraju 'u paketu'

Kad je riječ o Ustavnom sudu, Gjenero ističe da praksa istodobnog izbora većeg broja sudaca nije nova, nego rezultat političke realnosti. "Već se ustalilo da se odjednom bira veći broj sudaca, jer se pokazalo da je gotovo nemoguće postići kompromis kad se bira jedan ili dvoje", kaže.

Žali što nikada nije prihvaćen prijedlog bivšeg predsjednika Ive Josipovića iz vremena ustavne reforme, prema kojem bi se unaprijed definirale pravne specijalizacije sudaca Ustavnog suda. "Tada bi se jasno znalo kakav stručni profil mora zamijeniti suca koji odlazi. Nažalost, to nikada nije zaživjelo. Simptomatično je da, primjerice, nakon smrti profesora Davora Krapca nikome nije palo na pamet inicirati izbor Ive Josipovića kao njegovog sustručnjaka – pravnika i javnog intelektualca koji bi radu Ustavnog suda izuzetno doprinio", navodi Gjenero.

Iako dio javnosti smatra da je premijer Andrej Plenković "rekao rečenicu previše“ kada je javno zagovarao objedinjavanje izbora, Gjenero smatra da je riječ o pokušaju izlaska iz pat-pozicije.

"Ako se kompromis ne uspostavi, neće biti moguće izabrati ni predsjednika Vrhovnog suda, ni troje sudaca Ustavnog suda. Ovo je model prevladavanja blokade", ocjenjuje.

Gjenero se osvrnuo i na nedavnu izjavu jednog suca Vrhovnog suda koji je problematizirao neprihvatljivost v.d. statusa na čelu Vrhovnog suda, uz tvrdnju da „ne postoji v.d. premijera“.

"Riječ je o ozbiljnom nerazumijevanju ustavnog modela", upozorava Gjenero. Podsjeća da nakon raspuštanja Sabora Vlada i premijer ostaju skrbnici izvršne vlasti, s ograničenim ovlastima, sve do izbora nove vlade ili imenovanja prijelazne vlade ako se ne uspije formirati parlamentarna većina.

"Isto tako, nakon razrješenja Predsjednika Republike, predsjednik Sabora preuzima ulogu skrbnika nad tom institucijom do izbora novog predsjednika. Sustav kontinuiteta vlasti jasno je predviđen Ustavom", zaključuje Gjenero.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE VIDEO: Tvrtko Jakovina kod Mojmire raskrinkao pitanje Grenlanda i Irana: 'Iz zraka se režimi ne ruše'