Zagrebačka žila kucavica puca po šavovima! Ševrović ima rješenje: 'Broj nesreća bi pao za 95%'

Česte nesreće, zastoji, ogromne gužve. Zagrebačka obilaznica trebala je biti spas, a pretvorila se u noćnu moru mnogih vozača. 

Oni koji svakodnevno iz prigradskih dijelova Zagreba, pa i drugih gradova, pokušavaju doći do posla često upadaju u gužve, a radovi dodatno kompliciraju situaciju. I jučer ujutro je promet bio otežan zbog prometne nesreće između čvorova Lučko i Zagreb zapadu smjeru Lipovca. Sve to vožnju po prometnici koja je trebala rasteretiti gradske ulice pretvara u igru živaca. 

Zašto su gužve i nesreće česte na ovoj dionici, tek nešto kraćoj od 50 kilometara, koja djelomično okružuje Zagreb i povezuje glavne cestovne pravce - A2, A3 i A4 od Zaprešića do Svete Helene? Problema je više, pojašnjava prometni stručnjak sa zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti Marko Ševrović. I upozorava - obilaznica je na rubu svojih kapaciteta. 

Foto: Neva Zganec/PIXSELL

"Ne može preuzeti novi kapacitet (vozila, op.a.). U takvoj situaciji svaka radnja, poput prestrojavanja iz jedne u drugu traku, postaje puno rizičnija", naglašava stručnjak za net.hr. 

Prema statistici, njome dnevno prođe i 85.000 vozila. 

Najviše nesreća na čvorovima

Posebno je kritična situacija na čvorovima, odnosno mjestima gdje se vozači uključuju na obilaznicu i skidaju s nje, a gdje se događa i najviše nesreća. Po statistikama, Kosnica je najgora točka. Kada u jednadžbu dodate vozače koji se ne drže ograničenja brzine, nastaje recept za katastrofu. 

"Više je rizičnih situacija. Kada se uključujete s čvora Buzin, Kosnice ili Lučko, imate traku za ubrzavanje koja je kratka. Tu nastaju nagla ubacivanja, kamioni i druga vozila bježe udesno", daje primjer Ševrović. 

Situaciju ne olakšavaju ni vozači koje vole stisnuti papučicu gasa i voze iznad ograničenja, onda naglo koče... Sve to povećava rizik od prometne nesreće. 

"Jedno od rješenja je dodavanje treće trake, ali i nadzor brzine. Moramo smiriti prometni tok. Treba ograničiti maksimalnu brzinu na 85 do 90 kilometara na sat. Sada je ograničenje 100, ali je nažalost puno vozača koji se toga ne pridržavaju i time se povećava broj konfliktnih situacija i vjerojatnost za nesreću", smatra stručnjak.

Zato, kaže, treba uvesti nadzor brzine na cijeloj dionici.

"Oni koji se ne drže ograničenja se onda nabijaju na vozilo ispred i pokušavaju stvoriti pritisak da ubrza, iako se drži ograničenja. Tu se ne drže sigurnosnog razmaka", napominje Ševrović. Apelira na uvođenje nadzora brzine, ali i držanja razmaka čime bi se, smatra on, broj nesreća smanjio za 95 posto. 

"Na obilaznici su sada dvije kamere, po jedna za svaki smjer, ali to su točkaste kamere za koje vozači znaju i nemaju efekt. Treba se ići na portale za mjerenje prosječnih brzine između čvorova", ističe. 

Foto: Zeljko Lukunic/PIXSELL

Nova obilaznica?

Osim vozača koji voze debelo iznad ograničenja, potežu i 150 na sat iako je ograničenje 100, dodatna su opasnost neiskusni vozači. Oni koji uglavnom voze u gradskim uvjetima pa se uključe na obilaznicu, ili strani vozači iz, primjerice Njemačke, koji se skidaju s autoceste i velikih brzina pa im se promet na obilaznici čini spor. 

Zagrebačka obilaznica većinom izgrađena 70-ih godina prošlog stoljeća, a s vremenom je nadograđivana. Uskoro bi mogla dobiti novu, južnu dionicu dugu 95 kilometara. Prošle godine Hrvatske autoceste raspisale su natječaj vrijedan 700.000 eura - tražila se tvrtka koja će izraditi studijsku dokumentaciju za taj projekt. Predviđeno je da ta dionica ide od spoja na autocestu A2 zapadno od Zagreba do spoja na A4 istočno od metropole. 

Sve kako bi se odvojio tranzitni od gradskog prometa, na što upozorava i sam Ševrović. 

Prema javno dostupnim podacima, Hrvatske autoceste u prosincu su sklopile ugovor o studijskog dokumentaciji za izgradnju spomenute obilaznice s tvrtkom RIJEKAPROJEKT i WYG SAVJETOVANJE težak 322.822,50 EUR s PDV-om. Njihova je ponuda, kažu, bila najpovoljnija. 

Foto: Zeljko Lukunic/PIXSELL

Istina je da dnevno ogroman broj vozila, ali tu treba u obzir uzeti i vremensku neravnomjernost. Najviše je vozila, pa tako i najveće gužve, u određenim dijelovima dana kada ljudi idu na posao ili s posla. A općenito, napominje prometni stručnjak, najgori dan u tjednu što se tiče prometa je ponedjeljak kada ima puno teretnih vozila. Situaciju ne olakšavaju ni česti radovi na obnavljanju kolnika, kojih je, kaže Ševrović, bilo na cijelom potezu. "Stvaraju se kolone, ljudi pokušavaju nadoknaditi vrijeme koje su izgubili u čekanju pa voze brze i događaju se nesreće", ističe.

NAORUŽAJTE SE STRPLJENJEM /

Prometna nesreća na zagrebačkoj obilaznici: HAK izdao upozorenje

'Već smo zakasnili'

Jedan od krivaca velikog protoka vozila obilaznicom su gužve u gradu. Pa onda tu prometnicu, koja je originalno zamišljena za teretni promet, koriste osobna vozila za međugradsku migraciju. Ševrović primjećuje: "Obilaznica je postala gradska prometnica. Danas njome prolazi 15 do 20 posto tranzitnog prometa, ostala su vozila koja gravitiraju prema Zagrebu". 

"Sada se razmatra novi prsten zagrebačke obilaznice s jedne strane kod Jaske. Pomoglo bi da se smanji promet, ali  i dalje bi to bila cesta koja bi preuzimala tu ulogu gradske komunikacije između istoka i zapada. Ono što Zagreb možda treba, a o čemu se priča godinama, je taj koridor uz Savu i kanal Odra, da se napravi prometnica manjih kapaciteta koja bi preuzela dio te komunikacije unutar grada i prema Novom Zagrebu. To je spoj koji fali i koji bi preuzeo dio prometa", ističe stručnjak s prometnog fakulteta.

Osim toga, u najavi je i uvođenje trećeg traka. U rujnu prošle godine Hrvatske autoceste su objavile natječaj za dogradnju trećeg traka između čvorova Jankomir i Lučko u vrijednosti od 42 milijuna eura. Tako bi sadašnje četiri trake (dvije u svakom smjeru) bile proširene na šest, odnosno po tri.  

Rješenja, dakle, ima. Ali za njih treba vremena. A Ševrović dodaje da je za neka već prekasno. "Mi čekamo da se čovjek razboli pa tražimo lijek, a ne radimo preventivno. Za današnje potrebe smo već zakasnili. Moramo razmišljati proaktivno", zaključuje. 

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE VIDEO: Teška nesreća na A1 kod Karlovca: Prevrnuo se kamion, nastala kolona od šest kilometara