U Hrvatsku se lani vratilo 17.000 iseljenika, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku za 2023. i 2024. godinu, Hrvatska bilježi pozitivan ukupni migracijski saldo (tj. više se doseljava nego odseljava), iako u te brojke ulaze i strani državljani te raseljene osobe.

Dražava za povratak Hrvata u domovinu daje nekoliko 'poguranaca'. 

Kristijan Buza iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje nedavno je gostujući u našem podcastu 'Ideje na stolu' rekao da sve više njih koristi potpore kroz mjeru "Biram Hrvatsku". Riječ je o mjeri pri pokretanju vlastitog posla. 

Potvrdio nam je da interes za tu mjeru raste. "Prošle godine broj odobrenih potpora bio je gotovo jednak zbroju prve tri godine provedbe mjere. Po interesnim upitnicima koje dobivamo čini se da bi ova godina mogla biti rekordna po broju zahtjeva", otkrio je Buza. Do sada su podijelili 1600 potpora, samo lani i više od 600. Ove godine predviđaju da će biti slično.

Foto: Net.hr

Postoje pravila

"Fiksni iznos potpore za povratnike iz inozemstva iznosi 3500 eura, kao i za one koji se sele iz visoko razvijenih u manje razvijena područja – također se može dobiti ta potpora", kaže nam.

No, postoje pravila – povratnici moraju imati najmanje 12 mjeseci radnog staža u posljednje dvije godine u inozemstvu prije nego po povratku pokrenu postupak samozapošljavanja preko Zavoda za zapošljavanje. "Moguće je kombinirati potporu za samozapošljavanje i mjeru „Biram Hrvatsku“, ali i koristiti samo jednu od njih, ovisno o uvjetima", kaže Buza.

Jedna od najzvučnijih mjera je i petogodišnje oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak za sve koji se vrate iz inozemstva nakon najamanje dvije godine. Porezna uprava potvrdila je da će se povrat obračunavati automatski, a prve isplate očekuju se u svibnju 2026. godine. Detalje o tome pogledajte OVDJE. 

No jesu li ovo tek trzaji povratka koji su slučajnost ili je na obzoru ozbiljniji povrat dijaspore? Zanimljivo svjetlo na to pitanje baca istraživanje koje je su lani proveli socijolog Ivan Burić te ekonomist Velimir Šonje uz pomoć Udruge Meeting G2 koja godinama organizira poslovnu konferenciju koja spaja iseljenu i domovinsku poslovnu Hrvatsku.

A HRVATIMA 'OBEĆANA' ZEMLJA /

Prijeti kolaps? U godinu dana podijelili više od 120.000 otkaza, a najgore tek dolazi

Anketa među 500 poduzetnika 

Naime, anketu su proveli ciljano među gotovo 500 ispitanika iz Europe, Sjeverne i Južne Amerike, Australije i Novog Zelanda. Bili su to poslovni ljudi - stručnjaci i profesori, menadžeri, poduzetnici i investitori. 

"Istraživanje je pokazalo da u hrvatskom iseljeništvu postoji prigušena, ali snažna energija povratka. Gotovo polovica ispitanika – njih oko 46 posto – aktivno razmišlja o povratku u domovinu. To je fantastična vijest ne samo za udrugu, nego i za cijelu Hrvatsku, jer dokazuje da iseljeništvo nije izgubljeni resurs, nego sastavni dio nacionalnog, ekonomskog i društvenog tkiva koji čeka pravi poticaj – i širom otvorena vrata države", rekao je Antun Krešimir Buterin, predsjednik udruge Meeting G2.

Više ne dolaze samo po sunce i more

Jedan od ključnih rezultata istraživanja, dodaje, razbija i uvriježeni mit da se hrvatsko iseljeništvo vraća isključivo u mirovini, kako bi uživalo u suncu, moru i sigurnosti. Njihova globalna anketa pokazuje suprotno – povratak najčešće razmatraju mlađi poslovni ljudi, stručnjaci na vrhuncu karijera.

Foto: Privatni album

Riječ je, naglašava, o ljudima koji sa sobom donose međunarodno poslovno iskustvo, svjež kapital, široku mrežu profesionalnih kontakata, znanje stranih jezika i drukčiju poslovnu kulturu.

"Upravo zato je uloga naše udruge važna. Već 11 godina djelujemo kao platforma koja taj povratak pameti – takozvani ‘brain gain’ – kroz naše konferencije i projekte usmjerava prema konkretnim investicijama i suradnjama", zaključuje Buterin.

Dodaje da zatvoreni u vlastite rasprave, Hrvatsku često promatramo kroz stare obrasce i podjele. Jedni ističu gospodarski rast od 2021. do 2025., rekordnu zaposlenost, rast plaća i snažno korištenje europskih fondova. Drugi upozoravaju na inflaciju, korupciju, nepotizam i kronične slabosti institucija. I dok se mi vrtimo u poznatim argumentima, rijetko čujemo kako Hrvatska izgleda onima koji je gledaju – i žive – izvana.

ŽENA JE HTJELA KUĆI /

Iz Njemačke se vratio u Hrvatsku: 'Dobio sam 7.000 €, a onda sam saznao za drugu povlasticu'

Devet posto ispitanika sigurno će se uskoro vratiti

"Upravo zato ova analiza donosi svjež pogled: stavove hrvatskih poslovnih ljudi iz dijaspore, prikupljene u anketi provedenoj među gotovo 500 ispitanika iz Europe, Sjeverne i Južne Amerike, Australije i Novog Zelanda. Cilj je jednostavan – provjeriti je li interes iseljeništva za povratak uistinu splasnuo ili je riječ tek o percepciji", kaže nam Buterin.

Prema podacima ankete, devet posto ispitanika iz poslovne dijaspore izjavilo je da su potpuno sigurni ili vrlo vjerojatni povratnici u iduće dvije godine.

"To je najava novog migracijskog ciklusa. I to je poruka koja nadilazi samu udrugu Meeting G2 – to je poruka za cijelu Hrvatsku. Umjesto da brojimo samo one koji odlaze, država mora ubrzano graditi infrastrukturu za sve one koji se vraćaju i useljavaju. A vidimo da ih je sve više, posebno iz Južne Amerike", navodi.

Muči ih administracija i poslovno okruženje

Istraživanje, dodaje, nije zaobišlo ni probleme. Sudionici su otvoreno govorili o preprekama koje ih odvraćaju od povratka i ulaganja.

"Najčešće se radi o administrativnim barijerama, ali i o poteškoćama u poslovnom okruženju. Nećemo otkrivati toplu vodu, to i mi živimo u Hrvatskoj vidimo. No uvjereni smo da bi država bržim i učinkovitijim uklanjanjem tih prepreka mogla promijeniti percepciju velikog broja ljudi. Vjerujemo da bi i do 40 posto ispitanika, koji danas uopće ne razmišljaju o povratku ni ulaganjima, tada promijenilo mišljenje", uvjeren je.

IDEJE NA STOLU /

HZZ daje tisuće eura, a zahtjevi još prolaze: Evo kako do potpore koji mnogi ne koriste!

Emocije su jake, ali nisu dovoljne

Buterin naglašava kako se ponovno potvrđuje ono što se često intuitivno zna – hrvatska dijaspora "jako voli matičnu domovinu" i njihove su emocije opipljive. No same emocije nisu dovoljne.

"Polovica poslovne dijaspore traži uređeniji i predvidljiviji sustav koji će tu emociju pretvoriti u konkretne poslove i investicije. Ljubav prema domovini postoji, ali ona mora imati stabilan okvir", kaže Buterin.

A u istraživanju ističu da se samo 2024. iz prekomorskih zemalja doselilo 1763 ljudi, najviše u ovom stoljeću, uz pozitivan saldo od 818 osoba.

Migracijski val iz Južne Amerike

Posebno raste doseljavanje iz Južne Amerike – trend koji početkom 2000-ih gotovo da nije postojao, istaknuli su u istraživanju.

Iako posljednjih godina raste broj doseljenika iz prekomorskih zemalja, njihov udio u ukupnim migracijama i dalje je relativno malen. To je posebno zanimljivo uzme li se u obzir da se najveći dio hrvatske dijaspore nalazi upravo izvan Europe. Prema procjenama Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, samo u Sjedinjenim Američkim Državama živi oko 1,2 milijuna ljudi hrvatskog podrijetla – čak 38 posto ukupne dijaspore. Među zemljama s više od 100.000 Hrvata dominiraju SAD, Kanada, zemlje Južne Amerike, Australija i Novi Zeland. Od europskih država u toj skupini nalazi se tek Njemačka s oko 500.000 Hrvata, odnosno 16 posto ukupne dijaspore.

Potencijal povratka hrvatskih iseljenika nije jednak. Jedno je govoriti o onima koji su posljednjih deset godina otišli u Njemačku, a drugo o drugoj, trećoj ili četvrtoj generaciji Hrvata u SAD-u, Argentini ili Australiji, koji su rođeni i odrasli izvan domovine i često se danas više osjećaju Amerikancima ili Australcima nego Hrvatima.

POVIJESNI OBRAT /

Sve više Hrvata bježi iz Njemačke, razgovarali smo s povratnicima: Evo u čemu je stvar

Imamo potencijala za masovnije doseljavanje

Ekonomist Velimir Šonje, koji je bio u timu koji je provodio ovo istraživanje, godinama upozorava da migracije pokreću ekonomski faktori. Predvidio je da će Hrvatska početi bilježiti pozitivan migracijski saldo kada dosegne oko 80 posto prosjeka razvijenosti Europske unije – što se u međuvremenu i dogodilo.

Njihova je procjena da stvarni potencijal povratka iseljenika iz europskih zemalja - 10 posto, vjerojatni 20 posto, a ukupni na 33 posto. 

Podaci to potvrđuju: prema njemačkom Destatisu, 2023. i 2024. iz Njemačke je iselilo (vjerojatno prema domovini) oko 48.000 Hrvata, dok ih se u istom razdoblju doselilo oko 35.000. Samo 2024. migracijski saldo bio je negativan za oko 9.000 osoba, što upućuje na ozbiljan povratnički trend.

Šonje pritom promiče tezu da Hrvatska ima potencijala za masovnije doseljavanje ljudi s iskustvom rada u inozemstvu, osobnom štednjom, kapitalom, poduzetničkim duhom, znanjima i navikama stečenima u zemljama sa slobodnijim tržištima, boljim poslovnim organizacijama, naprednijim tehnologijama i drukčijim kulturnim normama.

PLAĆE SU BOLJE, ALI... /

Kakav je život izvan Hrvatske? Pogledajte što vas zapravo čeka u Njemačkoj, Irskoj i Austriji

Može li se živjeti jednako dobro ili bolje?

No odluka o povratku ne ovisi samo o nostalgiji. Ključna je procjena: može li netko u Hrvatskoj živjeti jednako dobro ili bolje nego u zemlji u kojoj trenutačno radi.

Podaci pokazuju i da visokoobrazovani rjeđe razmišljaju o povratku – ponajviše zbog nedostatka dovoljno dobro plaćenih i tehnološki naprednih radnih mjesta.  Uz ekonomske razloge, važnu ulogu igra i emocija. Što je jača povezanost s domovinom, to je veća vjerojatnost povratka. 

Iako Hrvatska za 97 posto ispitanika nije primarno tržište, 36 posto njih već je imalo konkretne poslovne aktivnosti u Hrvatskoj – od osnivanja ili kupnje poduzeća do ulaganja u vrijednosne papire i vođenja podružnica. Nekretnine pritom nisu dominantan oblik ulaganja – iskustvo u tom segmentu ima tek 16,5 posto ispitanika.

Poslovno iskustvo u Hrvatskoj ocijenjeno je prosječnom ocjenom 3,17 na ljestvici od 1 do 5 – ni dobro ni loše. No podaci otkrivaju snažnu polarizaciju: 38 posto ispitanika svoje iskustvo ocjenjuje lošim, dok ga 35 posto smatra dobrim ili izvrsnim. Najzadovoljniji su ispitanici iz Južne Amerike, a najkritičniji oni iz Kanade, što sugerira da percepcija Hrvatske ovisi o usporedbi s poslovnim okruženjem zemlje iz koje dolaze.

Dijaspora predstavlja ozbiljan investicijski potencijal

Autori naglašavaju da je riječ o prigodnom uzorku, pa se rezultati ne mogu u potpunosti generalizirati na cijelu dijasporu.

Više od polovice ispitanika iz hrvatske dijaspore (53%) razmišlja o ulaganju u Hrvatsku u idućih godinu do dvije, no tek 29% procjenjuje da je takva investicija barem srednje vjerojatna. Najskloniji ulaganju su iseljenici iz Australije, Novog Zelanda i SAD-a. Među onima koji razmišljaju o konkretnim iznosima, 12,7% planira uložiti više od dva milijuna dolara, a 26,6% između pola milijuna i dva milijuna dolara.

Dio potencijalnih ulagača već je poduzeo prve korake: 22% se informiralo o uvjetima poslovanja, 18% ima razrađen plan, 7% je osiguralo sredstva, a po 6% je već osnovalo tvrtku ili angažiralo pravne savjetnike. Iako uzorak ne dopušta precizne makroekonomske procjene, podaci sugeriraju da dijaspora predstavlja ozbiljan, ali još nedovoljno iskorišten investicijski potencijal.

Ključni motiv ulaganja pritom nije profit. Među ispitanicima koji pokazuju srednju ili visoku vjerojatnost ulaganja, tek 30% navodi višu stopu povrata kao poticaj. Daleko su snažniji obiteljski i društveni razlozi: 94% želi češće kontakte s Hrvatskom, 92% želi pridonijeti njezinu razvoju, 86% ističe povratak djece, a 85% očuvanje obiteljske tradicije. Ulaganje se tako pokazuje kao način održavanja veze s domovinom, a ne primarno poslovna odluka.

Gotovo polovica ispitanika (49%) razmišljala je o povratku. Kada se podaci projiciraju na cijeli uzorak, 6% navodi da je vrlo vjerojatno da će se doseliti u Hrvatsku u iduće dvije godine, a 3% povratak smatra sigurnim. Najviše potencijalnih povrataka očekuje se iz Europe, SAD-a i Južne Amerike, i to pretežno među mlađim ispitanicima, a ne umirovljenicima.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE VIDEO Sve više Hrvata vraća se kući: Otkrili razloge povratka, ali i što je bio presudan trenutak