Već godinama, odlazak u inozemstvo za mnoge Hrvate predstavlja sinonim za bolji život, priliku za bijeg od ekonomske neizvjesnosti i potragu za sustavom u kojem se rad i trud isplate. Mladi iz perifernih krajeva Hrvatske, suočeni s nedostatkom prilika za obrazovanje i razvoj karijere, često vide migraciju kao jedini logičan korak.

No, slika života u 'obećanim zemljama' poput Njemačke, Irske ili Austrije znatno je složenija od one koja se stvara u medijima i obiteljskim razgovorima.

Dok financijska sigurnost i uređen sustav donose olakšanje, visoki troškovi života, osjećaj izoliranosti i neprekidan zov domovine sve veći broj iseljenika navode na preispitivanje svoje odluke i planiranje povratka.

'DOŠLA SU DRUGA VREMENA' /

Nije više obećana zemlja, iselilo čak 22.000 Hrvata: Ali, ni povratak u Hrvatsku nije lagan

Plaće koje mame, ali i troškovi koji lome

Glavni pokretač iseljavanja i dalje je razlika u primanjima. Podaci za 2025. i početak 2026. godine potvrđuju da su plaće u popularnim destinacijama neusporedivo veće nego u Hrvatskoj.

U Njemačkoj, gdje je zakonska minimalna satnica od siječnja 2026. porasla na 13,90 eura, prosječna neto plaća za samca kreće se oko 3.231 eura. U Irskoj, prosječna mjesečna primanja dosežu oko 4.000 eura bruto, dok Austrija nudi prosječnu neto plaću od 3.205 eura, uz zakonski zajamčenu 13. i 14. plaću. Mnogi iseljenici ističu da im ovakvi prihodi omogućuju život bez svakodnevnog stresa oko financija, što je u domovini bilo nezamislivo.

Međutim, ta financijska sigurnost ima svoju cijenu. Najveći izazov s kojim se suočavaju je standard stanovanja. U gradovima poput Dublina, cijene najma su astronomske - soba se iznajmljuje za 1.200 eura, dok manji stanovi dosežu cijene i do 5.000 eura mjesečno. Zbog toga mnogi Hrvati žive u zajedničkim kućanstvima s nepoznatim ljudima kako bi smanjili troškove, što je daleko od ideala samostalnog i udobnog života. U Njemačkoj i Austriji situacija je nešto bolja, ali i tamo stanarina često 'pojede' više od polovice plaće, ostavljajući manje prostora za štednju nego što se na prvu čini.

ŽENA JE HTJELA KUĆI /

Iz Njemačke se vratio u Hrvatsku: 'Dobio sam 7.000 €, a onda sam saznao za drugu povlasticu'

Cijena uspjeha: mentalni mir naspram društvene izolacije

Jedna od najvećih prednosti života u inozemstvu, koju gotovo svi iseljenici navode, jest 'uređen sustav'. Komentari poput 'nestalo mi je devedeset posto psihičkih problema' česti su i odnose se na odsustvo birokratskih prepreka, korupcije i nepotizma koji su duboko ukorijenjeni u hrvatsko društvo. Ta predvidljivost i funkcionalnost sustava donose mentalni mir i osjećaj sigurnosti koji je teško kvantificirati, ali presudno utječe na kvalitetu života.

S druge strane, emocionalno i društveno blagostanje često trpi. Nedostatak 'kulture kave', spontanih druženja i bliske mreže prijatelja i obitelji dovodi do osjećaja usamljenosti i izolacije. Znanstvena istraživanja, poput onog provedenog na hrvatskim iseljenicima u Austriji i Irskoj, pokazuju da su psihološka prilagodba i osjećaj koherentnosti ključni prediktori zadovoljstva životom.

Oni koji se teže prilagođavaju novoj kulturi i ne uspijevaju izgraditi čvrste društvene veze često plaćaju visoku cijenu, bez obzira na debljinu novčanika. Ta praznina postaje motivacija za razmišljanje o povratku.

VODIČ JE ZA FINSKE TURISTE /

Prodao sve što je imao u Finskoj i doselio u Kaštel Stari: 'Isprva mi je bio šok'

Zov domovine i konkretni poticaji za povratak

Snažna emocionalna veza s Hrvatskom ostaje ključni faktor koji oblikuje živote dijaspore. Nedavna studija otkrila je da iseljenici ocjenjuju svoju privrženost Hrvatskoj prosječnom ocjenom 8.02 od deset, što je znatno više od privrženosti zemlji u kojoj trenutno žive. Sigurnost, obiteljske vrijednosti i kvaliteta međuljudskih odnosa percipiraju se kao najveće prednosti Hrvatske. Nije iznenađujuće što je gotovo polovica (49%) ispitanika iz poslovne dijaspore razmatrala povratak. Tome u prilog ide i činjenica da je Hrvatska prema Numbeo indeksu kvalitete života za 2025. godinu zauzela visoko 20. mjesto na svijetu, ispred Irske i Francuske.

Svjesna ovog trenda, država je posljednjih godina uvela niz mjera za poticanje povratka. Program 'Biram Hrvatsku' nudi do 27.000 € potpore za pokretanje vlastitog posla, dok su povratnici oslobođeni plaćanja poreza na dohodak u razdoblju od pet godina. Ove aktivne poticaje za hrvatsku dijasporu nadopunjuje i rad civilnog društva. Udruge poput 'Marshall Plan for Croatia – Future with Diaspora' pružaju besplatno savjetovanje i praktičnu pomoć povratnicima u snalaženju s administrativnim procedurama, od prijave prebivališta do ubrzavanja procesa stjecanja državljanstva.

Priča o hrvatskom iseljeništvu više nije jednosmjerna ulica. Život u inozemstvu nudi financijsku stabilnost i funkcionalan sustav, ali nosi i teret visokih troškova i socijalne otuđenosti. Istovremeno, Hrvatska postaje sve privlačnija ne samo zbog emocija i nostalgije, već i zbog realno visoke kvalitete života i konkretnih mjera podrške. Odluka o odlasku ili povratku postala je složenija no ikad, a hrvatski san se, čini se, sve češće ne traži u Dublinu ili Münchenu, već u pronalasku puta natrag kući.

POGLEDAJTE VIDEO Sve više Hrvata bježi iz Njemačke, razgovarali smo s povratnicima: Evo u čemu je stvar