Dinamično radno okruženje, konkurentna plaća, atraktivna primanja, iznadprosječna primanja, redovna stimulativna primanja, stabilna primanja, čak i fiksna primanja - sve to poslodavci u Hrvatskoj nude kandidatima u svojim oglasima za posao. 

Drugim riječima, 'plaću' u svim varijantama koje abeceda dozvoljava.  Zanima li vas pak konkretan iznos tih 'stimulativnih, atraktivnih primanja', morat ćete se dobro namučiti s potragom, čak i kada su u pitanju oglasi za deficitarna zanimanja poput, primjerice, medicinske sestre ili medicinskog tehničara. 

Kanidatima se u oglasima nudi uglavnom klasika - rad u dobrom starom 'dinamičnom okruženju' te rad na 'uzbudljivim projektima'.

Ambiciozna očekivanja poslodavaca

Očekivanja poslodavaca su, s druge strane, prilično ambiciozna: nerijetko spremnost kandidata na rad u smjenama, vikendima i blagdanim, 'spremnost na izazove' i 'proaktivnost u radu'. 

Posebno su na cijeni 'timski igrači' - oni se u oglasima spominju toliko često da bi trebalo razmisliti o, primjerice, uvođenju novog nacionalnog sporta i formiranju 'reprezentacije timskih igrača' koju bi zatim valjalo slati na gostovanja u inozemstvo. Primjerice, u Njemačku ili Švedsku, da vide kako se tamo radi, kolike su plaće za iste radne pozicije i opise posla pa da nam prenesu svjedočanstva iz prve ruke. Naravno, ako ne odluče tamo ostati...

SAN O 'OBEĆANOJ ZEMLJI' /

Odselili iz Hrvatske i šokirali: 'Kada podmirimo sve, mjesečno nam ostaje 5000 eura'

Boli glava od pogodnosti

Sarkazam na stranu, plaće dakle - tog konkretnog brojčanog podatka - u oglasima za posao u pravilu nema. Ali, zato je tu cijeli spektar pogodnosti:

Od uvriježenih beneficija nude se, primjerice, službeni automobili, službeni laptopi i službeni pametni telefoni.

Božićnice, uskrsnice i razni bonusi izraženi u postotcima. 

Tu su još i slobodna parkirna mjesta, mjesta za bicikl, sistematski pregledi i dobre stare kartice za teretanu. 

Ima tu i cijela paleta edukacija te slobodnih dana za vlastiti rođendan, rođenje djeteta, prvi dan škole, darivanje krvi...

Ne treba zaboraviti ni dodatno zdravstveno osiguranje i plaćene putne troškove. Za one kojima baš nikako 'ne sjeda' dolazak na posao, tu su još i fleksibilno radno vrijeme, skraćeno radno vrijeme petkom i rad od kuće.

Nude se i darovi za djecu, dodatni očinski dopusti, popusti na usluge ili proizvode tog konkretnog poslodavca. Novi hit su i pogodnosti u obliku stručne pomoći ili psihološkog savjetovanja.

Jedino nije jasno je li ta beneficija nastala kao rezultat toga da "dinamično okruženje i dinamični uvjeti rada" uzimaju svoj danak na mentalno zdravlje ili je naprosto u pitanju prevencija toga da čovjek ponekad svoj privatni problem "dovuče" na posao gdje mu nije mjesto. 

PORASLA JE /

Objavljena prosječna neto plaća u Zagrebu: Je li i vaša tolika?

Nadalje, tu su besplatno voće, povrće i kava u neograničenim količinama. Dakle, ne samo jedna jabuka dnevno po osobi.

I posljednje, ali ne i najmanje važno, stolni nogomet, stolni tenis, društvene igre i brojne druge aktivnosti koje jačaju timski duh i zajedništvo.

Ukratko, ništa od onoga što bi plaćalo režije, gorivo, stanarinu, ratu kredita ili, nedaj bože, omogućilo kreditnu sposobnost, štednju ili kakvo kratko putovanje u vrijeme godišnjeg odmora. 

Ne navode iznos plaće zbog straha?

"Velik broj kandidata na oglase bez navedenog iznosa plaće prijavljuje se po principu 'ajmo probati pa ćemo vidjeti', a kada tijekom razgovora saznaju da financijski uvjeti ne odgovaraju njihovim očekivanjima, često odustaju. To znači izgubljeno vrijeme i za njih i za poslodavca", upozorava Alen Mrvac, PR specijalist Alma Career Croatia.

Kao najčešće razloge zbog kojih poslodavci izbjegavaju istaknuti konkretan iznos plaće u oglasu za posao, Mrvac ističe "strah da bi istaknuti iznos plaće mogao automatski 'eliminirati'" dio kandidata koji imaju viša očekivanja. 

"Poslodavci nerijetko smatraju da će kandidati, čim vide osnovnu plaću, prestati čitati oglas i neće uzeti u obzir širi paket koji nude. A taj paket često uključuje i financijske i nefinancijske motivatore. Drugim riječima, plaća nije jedini element vrijednosti ponude, ali je često prvi koji kandidati gledaju. S druge strane, kada je riječ o iznosu koji je osjetno iznad prosjeka industrije ili konkretnog zanimanja, poslodavci su skloniji objaviti ga bez zadrške. U tom slučaju plaća postaje snažan magnet koji već na prvi pogled privlači interes i diferencira oglas od konkurencije", otkriva Mrvac. 

Poslodavcima, dodaje, na MojPosao savjetuju da podatak o plaći istaknu, prije svega zbog postavljenih jasnijih očekivanja. 

"Istina je, možda će ukupno zaprimiti nešto manje prijava, no prijave koje dođu bit će kvalitetnije i relevantnije. Kandidati će imati jasniju sliku o tome za što se prijavljuju, a sam selekcijski proces bit će učinkovitiji", kaže Mrvac. 

Navođenje raspona plaće nije neuobičajena praksa i već je sada primjenjuju mnoge tvrtke, uz napomenu da točan iznos plaće ovisi o dosta faktora, poput godina staža, specifičnog iskustva, obrazovanja i drugo, poručuju iz Hrvatske udruge poslodavaca.

Proveli smo 'tužnu' statistiku

Da je konkretan iznos plaće ili raspon plaće u oglasima hrvatskih poslodavaca ipak veći misterij od Mister Jozine "tajne" u Blufoncima, pokazuje naša "brza provjera": 

Nasumično smo odabrali par desetaka oglasa za posao s naslovnice portala MojPosao. Neopterećeni kategorijom zanimanja, imenom poslodavca i vrstom posla, ali fokusirani na detaljno iščitavanje svakog oglasa, došli smo do porazne statistike: konkretno naveden iznos plaće ili barem raspon plaće pronašli smo u svega 4 od 50 oglasa za posao koje smo pregledali. Slovima - četiri.

Da se zlobnici ne bi prerano poveselili, ništa bolje nije ni u susjednoj Sloveniji. Pregled nasumično odabranih 50 oglasa za posao na njihovom portalu Moje Delo pokazao je još gori rezultat - nismo pronašli niti jedan oglas u kojem bi poslodavac naveo plaću, a pronašli smo tek jedan u kojem se navodi točan iznos godišnjeg bonusa i dara za dijete. 

Upravo ovoj problematičnoj statistici trebala bi stati na kraj europska Direktiva o transparentnosti plaća, koju Hrvatska i ostale članice Unije moraju provesti do 7. lipnja.

RTL DETEKTOR /

Svi će moći znati koliko zarađujem? Otkrivamo što sve donosi Direktiva o transparentnosti plaća

Znači li to da s dolaskom ljetnog solsticija plaće u oglasima napokon prestaju biti misterij? I da i ne.

Rasponi i prosjeci  

Europska direktiva o transparentnosti plaća kaže da će poslodavci ubuduće morati kandidatima pružiti informaciju o početnoj plaći ili rasponu plaće za radno mjesto, i to prije razgovora o zaposlenju ili najkasnije prije sklapanja ugovora.

Pritom valja imati na umu da Direktiva 'plaću' definira kao širok pojam koji, pored osnovne plaće, obuhvaća i druge naknade.

"Direktiva o transparentnosti plaća ne propisuje obvezu objave plaće u oglasima za posao, već tražiteljima zaposlenja daje pravo da od potencijalnog poslodavca dobiju informacije o početnoj plaći ili njezinu rasponu te o relevantnim odredbama kolektivnog ugovora, što poslodavci mogu omogućiti na više načina: prije razgovora za posao ili tijekom selekcijskog procesa", pojašnjavaju iz HUP-a.

Ono što je svakako promjena na bolje je to da poslodavci više neće moći otkriti radniku informaciju o plaći tek prilikom sklapanja Ugovora o radu ili na prvi radni dan, kamoli danima ili tjednim kasnije (da, bude i takvih slučajeva).

Direktivom se  uvodi i to da poslodavci ne smiju od kandidata tražiti informaciju o tome koju je plaću primao na prethodnom radnom mjestu.

Što se pak tiče prava zaposlenika na uvid u plaću za konkretno radno mjesto, Direktiva ne navodi detalje u kojoj se formi takva informacija mora pružiti. 

Međutim, radi poštivanja pravila o zaštiti osobnih podataka, za očekivati je da neće svaki radnik u praksi jednostavno moći vidjeti plaću svojih kolega niti će podaci o plaćama radnika biti javno dostupni. 

Ono na što će radnik imati pravo je, uvid u prosječnu razinu plaće za isti ili posao jednake vrijednosti unutar iste organizacije. 

Kako god se okrene, izvjesno je da informacija o plaći uskoro više neće biti pitanje izbora, već obveza poslodavca. 

"No i prije formalne regulative, transparentnost oko plaće ima smisla", naglašava Mrvac. "Objava raspona plaće pomaže u uspostavljanju jasnih očekivanja, smanjuje nesporazume i ubrzava selekcijski proces. Dugoročno, takav pristup pozicionira poslodavca kao transparentnog i iskrenog. Onoga koji “nema figu u džepu”, dodaje.

SENZACIJA! /

Račun s benzinske iz 1998. izazvao buru kod Hrvata: Jesmo li tada zaista živjeli bolje?

Stop diskriminaciji

Dobra vijest je i ta da će ti podaci o plaći ubuduće morat biti raščlanjeni prema spolu, a poslodavci s najmanje 100 zaposlenih bit će obvezni redovito izvještavati nadležna tijela o razlici u plaćama između žena i muškaraca.

Ova novost posebno je važna u konekstu činjenice da brojna istraživanja koja MojPosao provodi putem servisa MojaPlaća kontinuirano potvrđuju da su muškarci s istim radnim iskustvom te na istim radnim pozicijama u prosjeku plaćeni više od žena.

Utvrdi li se ubuduće da je ta razlika veća od 5 posto, a da nije objektivno opravdana, poslodavac će morati napraviti korekciju, a oštećeni radnik dobiti pravo na punu naknadu zaostalih plaća, bonusa i drugih naknada.

Pritom je važna novost da u pravnim sporovima oko diskriminacije u plaći na poslodavca pada teret dokazivanja da nije došlo do povrede načela jednakosti.

"Hrvatska udruga poslodavaca podržava načelo da svi poslodavci trebaju imati jasne, objektivne i spolno neutralne kriterije za određivanje plaća i napredovanja, te podržava ciljeve Direktive, no ključno je osigurati jednostavnu proceduru primjene rješenja koja se Direktivom usvajaju. Potrebno je osigurati da tvrtke ne budu dodatno administrativno opterećene, dakle bez dodatnih birokratskih barijera koje bi usporile zapošljavanje, povećale administraciju i smanjile konkurentnost domaćih tvrtki, a poslodavce potencijalno izložilo dodatnim pravnim rizicima", kažu iz HUP-a.

Krajnji je čas

Mrvac dodaje, reakcije poslodavaca na sve novosti koje europska Direktiva donosi su podijeljene, ovisno o razini spremnosti.

"Tvrtke koje već imaju jasno postavljenu sistematizaciju radnih mjesta, transparentne platne razrede i definirane kriterije napredovanja, dolazak EU direktive o transparentnosti plaća dočekale su relativno mirno. U njihovom slučaju riječ je uglavnom o tehničkim prilagodbama i finom podešavanju postojećih sustava. S druge strane, kod poslodavaca koji nemaju jasno strukturiran sustav plaća, početna reakcija bila je zbunjenost, a potom i zabrinutost. Pitanja su brojna: kako definirati raspon? Kako objasniti razlike? Na što se fokusirati? Kako izbjeći interne nesuglasice?"

Dobra je vijest da su analize i usklađivanje kroz sustav već krenuli pa bi do zakonskog roka svi trebali biti spremni. 

"Za one koji još nisu započeli proces, poruka je jednostavna... Krajnji je čas", zaključuje naš sugovornik. 

POGLEDAJTE VIDEO Prosječna plaća 1500 eura, a kada ćemo dostići Austriju?